LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 4/15 p. 7-11
  • Maʻu ʻa e ʻAonga Kakato mei Hono Lau ʻa e Tohi Tapú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maʻu ʻa e ʻAonga Kakato mei Hono Lau ʻa e Tohi Tapú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • LAU ʻA E TOHI TAPÚ PEA FAKALAULAULOTO KI HE MEʻA ʻOKÚ KE LAÚ
  • NGĀUE MĀLOHI KE MAHINOʻI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE LAÚ
  • NGĀUEʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE AKÓ KE TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
  • ʻOKU MALUʻI KITAUTOLU ʻE HONO LAU ʻA E TOHI TAPÚ
  • ʻE TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE LAU TOHI TAPÚ KE TAU HAO ATU ʻI HE NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ
  • Ko e ʻAonga mei he Lau Tohitapu Fakaʻahó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ke Ke Ngāue Tōtōivi ki he Lautohí
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 4/15 p. 7-11
[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Maʻu ʻa e ʻAonga Kakato mei Hono Lau ʻa e Tohi Tapú

“ʻOku ou manako moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá.”—LOMA 7:22.

KUMI KI HE NGAAHI POINI KO ENÍ

  • ʻE anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaongá kapau te ke lau fakalelei mo māmālie ʻa e Tohi Tapú?

  • ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi pe ko fē ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ke ngāueʻaki ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?

  • ʻE lava fēfē ke maluʻi koe ʻe hono lau ʻa e Tohi Tapú?

1-3. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe hono lau ʻa e Tohi Tapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó?

NAʻE pehē ʻe ha tuofefine taʻumotuʻa, “ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi he pongipongi kotoa pē ki hono tokoniʻi au ke u mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú.” Neongo kuó ne lau ʻa e Tohi Tapú ʻo laka hake ʻi he tuʻo 40, ʻokú ne kei lau ia. Naʻe tohi ha tuofefine kei siʻi ange ʻo pehē ko hono lau ʻa e Tohi Tapú kuo tokoniʻi ai ia ke ne ʻiloʻi ko Sihová ʻoku moʻoni pea ke ne maʻu ha vahaʻangatae vāofi ange mo ia. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u fiefia lahi ange pehē ʻi heʻeku moʻuí!”

2 Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻoku fiemaʻu ke tau ʻofa ki he moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 2:2) ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai aí, ʻe lava ke tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa pea mo ha taumuʻa ʻi he moʻuí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú ke tau maʻu ha kaungāmeʻa lelei mo e niʻihi kehe ko ia ʻoku nau toe ʻofa mo tauhi ki he ʻOtua moʻoní. Ko e ngaahi ʻuhinga lelei eni ke tau “manako moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá.” (Loma 7:22) ʻE lava fēfē ke toe tokoniʻi kitautolu ʻe hono ako ʻo e Tohi Tapú?

3 Ko e lahi ange hoʻo ako fekauʻaki mo Sihova mo hono ʻAló, ʻe tupulaki lahi ange ai hoʻo ʻofa kia kinaua mo e kakai kehé. Pehē foki, ʻe akoʻi koe ʻe he Tohi Tapú ki he founga ʻe fakahaofi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai māʻoniʻoní ʻi he taimi te ne fakaʻauha ai ʻa e fulikivanú. ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke maʻu ʻa e ngaahi ongoongo lelei ke tala ki he kakaí. Pea ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi hoʻo akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kuó ke akó.

LAU ʻA E TOHI TAPÚ PEA FAKALAULAULOTO KI HE MEʻA ʻOKÚ KE LAÚ

4. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa hono lau “leʻo-siʻi” ʻo e Tohi Tapú?

4 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai mo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne tala kia Siosiua: “ʻE ʻikai mahuʻi mei ho ngutu ʻa e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai [pe lau leʻo-siʻi] ʻi he ʻaho mo e po.” (Sios. 1:8; Saame 1:2) ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau lau leʻo-lahi ʻa e Tohi Tapú fakakātoa pe te tau fanafana ʻi heʻetau lau iá? ʻIkai. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke ke lau māmālie feʻunga ia ke ke fakakaukau ai fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú. ʻE tokoni eni ke ke tokangataha ai ki he ngaahi veesi ʻe ʻaonga mo fakalototoʻa kiate koé. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha fakamatala pe talanoa fakalototoʻa, lau māmālie ia, naʻa mo hano leaʻaki fakalongolongo nai ʻa e ngaahi foʻi leá ʻi hoʻo laú. Ko e meʻa leva ʻokú ke laú ʻe lava ke aʻu moʻoni ki ho lotó. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ení? Koeʻuhí ʻi he taimi ʻokú ke mahinoʻi moʻoni ai ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá, te ke loto ke moʻuiʻaki ia.

5-7. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ki he founga hono tokoniʻi koe ʻe he lau fakalelei mo māmālie ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ke (a) talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá; (e) lea anga-ʻofa ki he niʻihi kehé; (f) falala kia Sihova naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.

5 ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ha ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku tau fakakaukau ʻoku faingataʻa ke mahinoʻí, ʻe ʻaonga ke lau fakalelei mo māmālie ia koeʻuhí ke lava ʻo tau fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau laú. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki ha tokoua kei siʻi ʻa ia ʻokú ne lau fakalelei ʻa e tohi ʻa Hōseá. ʻI he vahe 4, ʻokú ne kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau ʻi he hili hono lau ʻa e veesi 11 ki he 13. (Lau ʻa e Hōsea 4:11-13.) Ko e hā ʻokú ne tokangataha ai ki he ngaahi veesi ko ení? Ki mui mai, ne fakataueleʻi ia ʻi he ʻapiakó ke ne fai ʻa e ngaahi meʻa taʻetaau. Ka ʻokú ne fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ení, ʻokú ne pehē hifo kiate ia: ‘ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻoku fai ʻe he kakaí naʻa mo e taimi ʻoku nau toko taha aí. ʻOku ʻikai te u loto ke fakalotomamahiʻi ia.’ ʻOku fili ʻa e tokouá te ne fakapapauʻi ke talangofua ki he ngaahi lao fakaeʻulungaanga ʻa Sihová.

6 Ko ha fakatātā hono ua, fakakaukau ki ha tuofefine ʻokú ne lau fakalelei ʻa e tohi ʻa Sioelí pea aʻu mai ki he vahe 2, veesi 13. (Lau ʻa e Sioeli 2:13.) ʻOku ʻai ia ʻe he veesi ko ení ke ne ʻiloʻi ʻoku totonu ke ne faʻifaʻitaki kia Sihova, ʻa ia ʻoku “Angalelei ia mo e ʻAloʻofa, Tuai-ki-he-houhau, pea Fonu-ʻi-he-kelesi.” ʻOkú ne fili ke fai ha ngaahi liliu koeʻuhí ʻokú ne lea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha founga fakatupu maumau mo ʻita ki hono husepānití pea ki he niʻihi kehé.

7 Ko ha fakatātā hono tolu, fakakaukau ki ha tokoua ʻoku ʻi ai hano uaifi mo e fānau. Kuo mole ʻene ngāué pea ʻoku hohaʻa fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ne tokangaʻi ai hono fāmilí. ʻOkú ne lau fakalelei ʻa e tohi ʻa Nēhumí. ʻI he Nēhumi 1:7 (PM), ʻokú ne lau ai ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku falala kiate iá pea te ne maluʻi kinautolu “i he aho oe mamahi.” ʻOku tokoniʻi heni ʻa e tokouá ke ne ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate ia mo hono fāmilí, pea ʻi he taimi ní ʻoku ʻikai te ne hohaʻa lahi. ʻOkú ne lau fakalelei leva ʻa e veesi 15. (Lau ʻa e Nēhumi 1:15.) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku lava ke ne fakamoʻoniʻi ʻokú ne falala kia Sihová ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. Ko ia lolotonga ʻene hanganaki kumi ki ha ngāue foʻoú, te ne ngāueʻaki ʻa e taimi lahi ange he lolotonga ʻa e uiké ki he ngāue fakamalangá.

8. Fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa kuó ke ako mei hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú.

8 Ko e ngaahi fakatātā ʻaonga kuo tau toki lāulea ki ai ʻa ia ʻoku mei he ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakakaukau nai ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi. Ka ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi veesi fakalototoʻa ʻi he ngaahi tohi ko ení, te ke loto ke ke hanganaki lau ia. ʻE lava ke nau fakafiemālieʻi kitautolu mo ʻai kitautolu ke tau fakapotopoto. Ko e kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohi Tapú ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ʻi he founga tatau. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ia ha keliʻanga ʻa ia ʻoku tanu loloto ai ʻi he kelekelé ha ngaahi taiamoni lahi. Lolotonga hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú fakakātoa, hanganaki kumi ke maʻu ʻa e “ngaahi taiamoni,” pe ko e fakahinohino mahuʻinga mo e fakalototoʻa ʻoku ʻi aí!

NGĀUE MĀLOHI KE MAHINOʻI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE LAÚ

9. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tau mahinoʻi lelei ange ai ʻa e Tohi Tapú?

9 ʻOku mahuʻinga ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha. Ka ʻoku totonu ke ke toe fakapapauʻi ʻokú ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ke laú. Ko ia fai ha fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí ke ako ai fekauʻaki mo e kakai, ngaahi feituʻu, mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻá ke lau fekauʻaki mo iá. Kapau ʻoku ʻikai te ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa kuó ke lau ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke ke kole ki ha tokotaha mātuʻa pe ki ha tokoua pe tuofefine matuʻotuʻa ʻe taha ki ha tokoni. Ko ha Kalisitiane ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú naʻe fiemaʻu ki ai ha tokoni ke ne mahinoʻi totonu ange ʻa e moʻoní. Ko hono hingoá ko ʻApolosi.

10, 11. (a) ʻI he founga fē naʻe maʻu ai ʻe ʻApolosi ha tokoni ke ne hoko ko ha faifekau lelei ange ʻo e ongoongo leleí? (e) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosí? (Sio ki he puha “ʻOku ʻAlu mo e Taimí ʻa e Meʻa ʻOkú Ke Akoʻí?”)

10 Ko ʻApolosí ko ha Kalisitiane Siu naʻá ne ʻilo lelei ʻa e Folofolá pea ko ha faifekau faivelenga ia. ʻOku pehē ʻe he tohi ʻa Ngāué naʻá ne malanga ʻo fekauʻaki mo Sīsū. Ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻApolosi naʻe akoʻi ʻe Sīsū ha meʻa foʻou ki heʻene kau ākongá ʻo fekauʻaki mo e papitaisó. Naʻe fanongo ha ongo meʻa Kalisitiane ko hona hingoá ko Pīsila mo ʻAkuila ki he faiako ʻa ʻApolosi ʻi ʻEfesoó, pea naʻá na fakamatalaʻi “ʻo toe totonu ange ʻa e ʻalunga ʻo e ʻOtuá kiate ia.” (Ngā. 18:24-26) Naʻe ʻaonga fēfē eni kia ʻApolosi?

11 ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻApolosi ki ʻĀkeiá, naʻe hokohoko atu ʻene malangá. Naʻá ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau tui ki he ongoongo leleí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e Folofolá ke fakamoʻoniʻi ki he kakaí naʻe hala ʻa e kau Siú pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí. (Ngā. 18:27, 28) Koeʻuhi kuo mahinoʻi eni ʻe ʻApolosi ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaiso faka-Kalisitiané, naʻá ne “tokoniʻi lahi” ʻa e faʻahinga foʻoú ke nau fai ha fakalakalaka ʻi he moʻoní. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻá ni? ʻOku lava ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApolosí ʻaki ʻa e ngāue mālohi ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. Ka ʻoku totonu ke tau toe tali anga-fakatōkilalo mo houngaʻia ha fokotuʻu pē ʻoku fai mai ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ko ha kau faiako lelei ange.

NGĀUEʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE AKÓ KE TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

12, 13. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofolá ʻi ha founga anga-ʻofa ke tokoniʻi ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ne fai ha fakalakalaka?

12 Hangē ko Pīsila, ʻAkuila, mo ʻApolosí, ʻoku lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻokú ke tokoniʻi ai ha tokotaha mahuʻingaʻia ke ne fai ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí koeʻuhí ke ne lava ʻo fai ha fakalakalaka ʻi he moʻoní, ʻoku fēfē hoʻo ongoʻí? Pe ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha mātuʻá, ʻoku fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi ʻoku fakamālō atu ai ha Kalisitiane kiate koe koeʻuhi ko ha akonaki mei he Tohi Tapú naʻá ke fai ange kiate ia ʻi he taimi naʻá ne ʻi ha taimi faingataʻa aí? ʻOku ʻai moʻoni ai kitautolu ke tau fiefia ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ha ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí.a ʻE lava fēfē ke ke fai ʻa e meʻá ni?

13 ʻI he ʻaho ʻo ʻIlaisiaá, ko e kau ʻIsileli tokolahi naʻe ʻikai te nau fili pe te nau muimui ki he lotu moʻoní pe ki he lotu loí. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻIlaisiā ki he kau ʻIsileli ko iá ʻe lava ke tokoni ki ha tokotaha ako Tohi Tapu kuo teʻeki ai ke ne fili ke tauhi kia Sihova. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 18:21.) Pe ko ha tokotaha mahuʻingaʻia nai ʻoku ilifia naʻa fakaangaʻi ia ʻe hono ngaahi kaumeʻá pe fāmilí ko ʻene ako ʻa e Tohi Tapú. ʻE lava ke ke tokoniʻi ia ke ne fili ke lotu kia Sihova ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻi he ʻAisea 51:12, 13.—Lau.

14. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ai ʻa e ngaahi veesi ʻi he Tohi Tapú koeʻuhí ke ke lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?

14 ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi, fakatonutonu, pe fakaivimālohiʻi kitautolu. Ka te ke fifili nai pe ʻe lava fēfē ke ke ʻilo ko fē ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ke ngāueʻaki ʻi he taimi ʻokú ke fiemaʻu ai iá. Lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú. Te ke hoko māmālie ai ʻo maheni ange mo e Tohi Tapú, pea ʻe lava ʻe Sihova ke ne ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki aí.—Mk. 13:11; lau ʻa e Sione 14:26.b

15. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi lelei ange ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

15 Hangē ko Tuʻi Solomoné, lotu kia Sihova ʻo kole ha poto. ʻOku fiemaʻu kiate koe ʻa e poto ke fai ai ʻa e ngāue fakamalangá pea ke tokangaʻi ai ho ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá. (2 Kal. 1:7-10) Faʻifaʻitaki ki he kau palōfitá ʻaki ʻa e fekumi fakalelei ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻá ni ke ke ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová pea mo hono finangaló. (1 Pita 1:10-12) Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote ke ne ako “ʻa e ngaahi lea ʻo e tuí pea mo e ngaahi lea ʻo e akonaki lelei.” (1 Tīm. 4:6) Kapau te ke hanganaki ako ʻa e Tohi Tapú, te ke mahinoʻi lelei ange ia pea te ke ako ai ki he founga ke ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he taimi tatau, ʻe hoko ai hoʻo tuí ʻo mālohi ange.

ʻOKU MALUʻI KITAUTOLU ʻE HONO LAU ʻA E TOHI TAPÚ

16. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e kau Pēleá mei hono lau ʻa e Folofolá ʻi he ʻaho taki taha? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kia kitautolu ke tau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki tahá?

16 Ko e kau Siu naʻa nau nofo ʻi Pēleá naʻa nau lau fakalelei ʻa e Folofolá ʻi he ʻaho taki taha. ʻI he taimi naʻe malanga ai ʻa Paula kia kinautolú, naʻa nau fakahoa ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí mo e meʻa naʻa nau ʻilo mei he Folofolá. Naʻe ʻilo ʻe he tokolahi ʻo kinautolu naʻá ne faiakoʻaki ʻa e moʻoní pea nau hoko ai “ko e kau tui.” (Ngā. 17:10-12) ʻOku lava ke tau ako mei heni ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ha tui mālohi kia Sihova. Kuo pau ke tau maʻu ha tui mālohi kapau ʻoku tau loto ke tau hao atu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—Hep. 11:1.

17, 18. (a) ʻOku anga-fēfē hono maluʻi ʻe he tui mālohí mo e ʻofá ʻa hotau lotó? (e) ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe he ʻamanakí?

17 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻo pehē ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e tui, ʻofa, mo e ʻamanaki. Naʻá ne pehē: “Ko kitautolu ko ia ʻoku ʻo e ʻahó, tuku ke tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí, ʻo tui ʻa e sifa-fatafata ko e tuí mo e ʻofá pea tui ko ha tatā ʻa e ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí.” (1 Tes. 5:8) Ko ha sifa-fatafata ko ha faʻahinga pā ia naʻe tui ʻe ha sōtia ʻi hono fatafatá ke maluʻi hono mafú. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke maluʻi hotau lotó. ʻI he taimi ʻoku fakatupulekina ai ʻe ha Kalisitiane ha tui mālohi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea maʻu ha ʻofa mālohi kiate Ia pea ki he niʻihi kehé, ʻokú ne maluʻi ai hono lotó. Te ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne malavá ke ne nofo maʻu ai ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá.

18 Naʻe toe lave ʻa Paula ki ha tatā fakaefakatātā ʻoku fiemaʻu ke tau tui. Ko e “ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí” ia. Ko e kau sōtia ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau ngāueʻaki ha tatā ke maluʻi honau ʻulú. ʻI he taimi ʻoku tau fakatupulekina ai ha ʻamanaki mālohi ki he malava ʻa Sihova ke fakahaofi kitautolú, ʻoku malava ai ʻe heʻetau ʻamanakí ke ne maluʻi ʻetau fakakaukaú. ʻOku ʻomai ʻe heʻetau ʻamanaki mālohí ʻa e ʻuhinga kotoa ke tau tukunoaʻi ai ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní mo ʻenau lea fulikivanú, ʻa ia ʻoku malava ke mafola vave ʻi he fakatahaʻangá ʻo hangē ha mahakí. (2 Tīm. 2:16-19) ʻE toe ʻai foki ʻe heʻetau ʻamanakí kitautolu ke tau mālohi pea ʻomi kia kitautolu ha ʻuhinga ke fakaʻehiʻehi ai mei he tōʻonga koví.

ʻE TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE LAU TOHI TAPÚ KE TAU HAO ATU ʻI HE NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ

19, 20. Ko e hā ʻoku tau houngaʻia lahi ai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau houngaʻia aí? (Sio ki he puha “ʻOku ʻOmai ʻe Sihova ʻa e Meʻa Tofu Pē ʻOku Fiemaʻu Kiate Aú.”)

19 ʻI heʻetau fakaʻau ke ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau falala ʻo toe lahi ange ki he Folofola ʻa Sihová. ʻOku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau taʻofi ʻa e ngaahi tōʻonga koví pea faitau mo ha faʻahinga holi pē ki he angahalá. ʻE fakafiemālieʻi ai kitautolu mo fakalototoʻaʻi ke tau kātaki ʻi he malumalu ʻo ha ʻahiʻahi pē ʻoku ʻomai ʻe Sētane mo ʻene māmaní. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakahinohino ʻi he Folofola ʻa Sihová ke tau nofo maʻu ʻi he hala ki he moʻuí.

20 Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke hoko ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ʻo fakahaofi.” ʻOku kau ki heni ʻa ʻene kau sevānití mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto-lelei ke fanongo ʻi he taimi ʻoku tau malanga atu ai kia kinautolu mo akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ongoongo leleí. Ka ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke hao atu ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení kuo pau ke nau maʻu “ha ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīm. 2:4) Kuo pau ke tau lau ʻa e Tohi Tapú pea ngāueʻaki ʻene ngaahi fakahinohinó kapau ʻoku tau loto ke tau hao. Ko ʻetau lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono lahi ʻo ʻetau houngaʻia ʻi he Folofola ʻa Sihová.—Sione 17:17.

a ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau ngāueʻaki ʻa e Folofolá ʻi ha feinga ke fakamālohiʻi ha tokotaha ke ne liliu pe ngāueʻaki ia ke tala kiate ia ko ha tokotaha kovi ia. ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova pea tau anga-kātaki mo anga-ʻofa ki heʻetau kau ako Tohi Tapú.—Saame 103:8.

b Fēfē kapau ʻe lava ke ke manatuʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea mei ha veesi ʻi he Tohi Tapú ka ʻoku ʻikai lava ke ke manatuʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e vēsí? ʻE lava ke ke maʻu ia kapau te ke sio ki he ngaahi foʻi lea ʻi he maʻuʻanga fakamatala fakahokohoko ʻi mui ʻi he Tohi Tapú, ʻi he Watchtower Library, pe ʻi he konikōtieni ʻo e New World Translation.

ʻOKU ʻALU MO E TAIMÍ ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE AKOʻÍ?

[Fakatātā]

Naʻe maʻu ʻe ʻApolosi ʻa e tokoni ke fakaleleiʻi ʻene ngāue fakafaifekaú

ʻOku totonu ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻalu mo e taimí ʻa e meʻa ʻoku tau akoʻi fekauʻaki mo e Tohi Tapú koeʻuhi ke lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e ʻilo totonú. Ko ha fakatātā, fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e “toʻutangata ko eni” naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ʻi he Mātiu 24:34? —Ko e Taua Leʻo, ʻEpeleli 15, 2010, peesi 10-11.

  • Ko fē ʻa e taimi ʻoku vaheʻi ai “ʻa e fanga sipi” mei he “fanga kosi” hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 25:32?—Polosiua Ngaahi Kupu ki he Ako, 1995, peesi 47.

  • Ko fē ʻa e taimi ʻe hokosia ai ʻe he kakaí ʻa e faʻahinga “ilifia, mo e fakatuʻatāmaki” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Luke 21:26?—Ko e Taua Leʻo, Sune 1, 1994, peesi 29-31.

Kapau te tau lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea ako leva ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau laú, te tau malava ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sihova he taimi ní.—Pal. 4:18.

‘ʻOKU ʻOMAI ʻE SIHOVA ʻA E MEʻA TOFU PĒ ʻOKU FIEMAʻU KIATE AÚ’

Naʻe tohi ha tuofefine Kalisitiane kei siʻi ʻo pehē ʻokú ne houngaʻia ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakamanatu ke lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú. Kuo fakaleleiʻi moʻoni ʻe heʻene lautohí ʻa ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē: ‘Naʻe kamata ke u lau ʻa e Tohi Tapú ʻi hoku taʻu fakaʻosi ʻi he kolisí, pea naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe ua nai ke u lau kakato ai iá. ʻI he lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻá ku maʻu ai ʻi he Folofola ʻa Sihová ʻa e meʻa kotoa naʻe fiemaʻu kiate au ke u fili ai pe ko e hā te u faiʻaki ʻeku moʻuí. ʻI he taimi ní ʻoku ou lau ai ʻa e Tohi Tapú ko hono tuʻo uá ia. Ka ʻoku hangē ia ʻoku ou lau ha ngaahi meʻa naʻe teʻeki ʻaupito te u sio ai ki muʻa. Ko hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakafiefia tatau pē ʻi he taimí ni ʻo hangē ko e ʻuluaki taimí. Ko hono moʻoní, ʻoku toe fakafiefia ange! ʻOku ou ofoofo ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e meʻa tofu pē ʻoku fiemaʻu kiate aú.’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share