“Ahiahiʻi Au, e Jihova”
“KO E sivi loto ko Sihova ia.” (Palovepi 17:3) ʻOku totonu ke fakafiemālie ʻaupito ia kia kitautolu kotoa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi he ʻikai ke ne tatau mo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau fakamaau pē mei he meʻa ʻoku hā ki honau matá, ko ʻetau Tamai fakahēvaní ‘ʻokú ne sio ki he lotó.’—1 Samiuela 16:7.
Ko hono moʻoní, naʻa mo kitautolu ʻoku ʻikai ko e kau fakafuofua lelei taha kitautolu ʻo ʻetau fakaueʻiloto lahi tahá mo e ngaahi hehema ʻi lotó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia?” Kae kehe, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, he ʻokú ne talaki: “Ko au Sihova ʻoku ou hakule ʻa e loto, ʻoku ou sivi ʻa e kofuua.” (Selemaia 17:9, 10) ʻIo, ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e “loto”—ʻo kau ai ʻetau ngaahi fakaueʻilotó—pea pehē ki he “kofuua,” ʻa ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi loloto tahá.
Ko e Hā ke ʻAhiʻahiʻi Aí?
ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he pehē ʻe Tuʻi Tēvita ʻo e kuonga muʻá ki he ʻOtuá: “Ahiahiʻi au, e Jihova, o iloʻi au; ahiahiʻi hoku laumalie [pe kofuua] mo hoku loto.” (Sāme 26:2, PM) Naʻe maʻa fakaʻaufuli ʻa Tēvita ʻi heʻene ngāué mo e leá, ʻo ʻikai ai ha meʻa ke ne manavahē ki ai kapau ʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sihova? ʻIkai ʻaupito! Ko Tēvita, hangē ko kitautolú kotoa, naʻá ne taʻehaohaoa pea ʻikai malava ke talangofua haohaoa ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Koeʻuhi ko hono ngaahi vaivaiʻangá, naʻe fai ai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi hala mamafa, ka neongo ia naʻá ne ‘alu i he loto mooni.’ (1 Tuʻi 9:4, PM) Anga-fēfē? ʻI heʻene tali ʻa hono valokiʻi mo fakatonutonu ʻa ʻene foungá. Naʻá ne fakahaaʻi ai naʻá ne ʻofa moʻoni ʻia Sihova. Ko ʻene līʻoa ki he ʻOtuá naʻe kakato.
Fēfē kitautolu he ʻaho ní? ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku tau taʻehaohaoa pea ʻoku tau angahala nai ʻi he leá mo e ngāué. Kae kehe, ʻoku ʻikai te ne fakapapauʻi ʻa hotau ʻalunga moʻuí ʻaki hono ngāueʻaki ʻene malava ke tomuʻa ʻafioʻi hotau kahaʻú. Kuó ne fakatupu kitautolu ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili, pea ʻokú ne tokaʻi ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí—ko ha meʻaʻofa kuó ne foaki mai ʻi he manavaʻofa.
Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻi ha ʻuhinga ʻe Sihova ʻa hotau tangata ʻi lotó, ʻo kau ai ʻetau ngaahi fakaueʻilotó. ʻOkú ne fai nai eni ʻaki hono fakaʻatā mai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakaeʻa ai ʻa e tuʻunga ʻo hotau lotó. ʻOkú ne toe fakaʻatā nai ʻa e ngaahi tuʻunga pe palopalema kehekehe ke fakahaaʻi ai ʻetau ngaahi hehema ʻi lotó. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e faingamālie ke fakahaaʻi ai kia Sihova ʻa ʻetau līʻoá mo e mateakí. Ko e ngaahi ʻahiʻahi pehē ʻoku fakaʻatā mai ʻe Sihová ʻoku fakaleleiʻi nai ai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau tuí, pe ʻoku tau “haohaoa, mo tuʻu kakato, ʻo taʻe masiva ʻi ha meʻa.”—Semisi 1:2-4.
Ko ha ʻAhiʻahiʻi ʻo e Tuí ʻi he Kuonga Muʻá
Ko e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí mo e fakaueʻilotó ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he kau sevāniti ʻa Sihová. Fakakaukau angé ki he pēteliake ko ʻĒpalahamé. “Naʻe sivi ʻa Epalahame ʻe he ʻOtua.” (Senesi 22:1) ʻI he taimi ne leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea ko iá, ne ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ia ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá. ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa, naʻe kole ai ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke ne hiki mo hono fāmilí mei he kolo tuʻumālie ko ʻUá ki ha fonua taʻeʻiloa. (Senesi 11:31; Ngāue 7:2-4) Ko ʻĒpalahame, ʻa ia ne ʻi ai nai hono ʻapi ʻi ʻUá, naʻe ʻikai te ne fakatau ha nofoʻanga tuʻumaʻu ʻi Kēnani, ʻa ia naʻá ne nofo ai ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. (Hepelu 11:9) Ko e tuʻunga ʻo ʻĒpalahame ko ha tokotaha hikihiki holó naʻá ne fehangahangai ai mo hono fāmilí mo ha honge, kakai toʻo naunau tau pea mo e kau pule pangani ʻo e feituʻú. ʻI he meʻá ni kotoa, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻaupito ʻo e tui ʻa ʻĒpalahamé.
Naʻe toe ʻahiʻahiʻi lahi ange ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame. “ʻE, ke ke ʻave ho foha ʻa hoʻo meʻa pe taha, ho ʻofaʻanga, ʻa Aisake, pea . . . fai ʻaki ia ha feilaulau tutu.” (Senesi 22:2) Kia ʻĒpalahame, ko ʻAisaké naʻe ʻikai ko hano foha anga-maheni pē. Ko e tamasiʻi pē ia ʻe taha ʻa ʻĒpalahame mo hono uaifí, ʻa Sela. Ko ʻAisake ʻa e foha naʻe talaʻofá, ko ʻene ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ʻe maʻu ai ʻe hono “hako” ʻa e fonua ko Kēnaní pea nau hoko ai ko ha monūʻiaʻanga ki he tokolahi, ʻo fakatatau ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko ʻAisake ʻa e foha ʻa ia ne ʻamanekina ʻe ʻĒpalahame ke maʻú pea naʻe fanauʻi ia hili ha mana mei he ʻOtuá!—Senesi 15:2-4, 7.
ʻOku lava ke ke fakaʻuta atu ki he faingataʻa kia ʻĒpalahame ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fekaú ni. ʻE fiemaʻu nai ʻe Sihova ha feilaulau fakaetangata? Ko e hā ne tuku ai ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ke ne aʻusia ʻa e fiefia makehe ʻo hono maʻu ha foha ʻi he konga fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, pea toe fiemaʻu ki mui ke ne feilaulauʻi ʻa e foha tatau pē ko ení?a
ʻI he ʻikai maʻu ha ngaahi tali mahino ki he ongo fehuʻí ni, naʻe talangofua ʻa ʻĒpalahame ʻo ʻikai fakatoupīkoi. Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu ke ne aʻu ai ki he moʻunga naʻe filí. Naʻá ne langa ai ha ʻōlita pea hili ai ʻa e fefie. Ne hoko mai he taimi ko ení ʻa e tumutumu ʻo e ʻahiʻahí. Naʻe puke ʻe ʻĒpalahame ʻa e hele ke faiʻaki ʻa e fakapoó, ka ʻi he teu ke ne tāmateʻi ʻa hono fohá, naʻe taʻofi ia ʻe Sihova fakafou ʻi ha ʻāngelo peá ne folofola: “ʻOku ou ʻilo eni ko e toko taha koe ʻoku ke ʻapasia ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke mamaeʻi meiate au ho foha, ʻa hoʻo meʻa pe taha.” (Senesi 22:3, 11, 12) Fakakaukau atu ki hono fakapaleʻi lahi ʻo ʻĒpalahamé ʻi heʻene fanongo ki aí! Ko hono fakafuofua ʻe Sihova ki muʻa ʻa ʻene tuí naʻe tonu. (Senesi 15:5, 6) Ko ia ai, naʻe feilaulauʻi ʻe ʻĒpalahame ha sipi tangata ʻa ia naʻe fetongiʻaki ʻa ʻAisake. Naʻe fakapapauʻi leva ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ʻi he fuakava fekauʻaki mo e hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku mahinongofua ʻa e hoko ʻa ʻĒpalahame ʻo ʻiloa ko e kaumeʻa ʻo Sihová.—Senesi 22:13-18; Semisi 2:21-23.
ʻOku Toe ʻAhiʻahiʻi ʻEtau Tuí
ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní heʻikai lava ke nau hao mei he ngaahi ʻahiʻahí. Kae kehe, ʻi hotau tuʻungá, ʻe ʻi he tuʻunga lahi ange nai ʻa e ʻahiʻahí ʻi he meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke hokó ʻo ʻikai ʻi he meʻa ʻokú ne tala mai ke tau faí.
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.” (2 Timote 3:12, PM) Ko e fakatanga peheé ʻoku lava ke haʻu ia mei he kaungāakó, kaungāmeʻá, kāingá, ngaahi kaungāʻapí pe ko e ngaahi mafai fakapuleʻanga ʻoku fai ki ai ʻa e fakamatala halá. ʻE kau nai ai ʻa e ngaohikoviʻi fakaelea mo e fakaesino pea pehē ki he kaunoa ʻi he ngāue ʻa ha Kalisitiane. ʻOku toe hokosia ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngaahi palopalema ʻoku maheni mo e faʻahinga ʻo e tangatá—ko e mahamahaki, loto-mamahi mo e ngaahi fakamaau taʻetotonu. Ko e ngaahi ʻahiʻahi kotoa ko iá ʻokú ne sivi ʻa e tui ʻa ha taha.
Naʻe fakahanga ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e tokangá ki he ngaahi tafaʻaki lelei ʻo hono ʻahiʻahiʻi ʻete tuí: “Oku mou māfajia i he gaahi ahiahi lahi: koeuhi i he ahiahi a hoo mou tui, aia oku mahuiga lahi i he koula oku auha, ka kuo ahiahi ia aki ae afi, ke ilo ia oku iku ki he fakamaloia moe ogoogo lelei [moe] nāunāu i he fakaha mai o Jisu Kalaisi.” (1 Pita 1:6, 7, PM) ʻIo, ko e ngaahi ola ʻo e ʻahiʻahí ʻoku fakahoa ia ki hono sivi ʻa e koulá ʻi he afí. Ko e ngāue siví ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku maʻá pea toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻulí. ʻOku hoko ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he fekauʻaki mo ʻetau tuí ʻi heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.
Ko e fakatātaá, ʻe iku nai ha fakatuʻutāmaki pe ko ha fakatamaki fakanatula ki ha ngaahi faingataʻa. Neongo ia, ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tui moʻoní ʻoku ʻikai te nau foʻi ai ʻo loto-moʻua taʻetotonu. ʻOku nau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he fakapapau ʻa Sihová: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.” (Hepelu 13:5) ʻOku nau hokohoko atu hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻo tuipau ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻenau ngaahi feinga ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻu moʻoní. ʻOku fakaivia kinautolu heʻenau tuí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá pea taʻofi ai hono ʻai ke toe faingataʻa ange honau tuʻungá ʻi haʻanau hohaʻa noaʻia.
Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa hono fakaeʻa ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻi heʻetau tuí ʻoku lava ke toe ʻaonga ia kapau ʻoku tau sio ki he fiemaʻu ke fai ha ngaahi fakatonutonu. ʻOku lelei ki ha taha ke ne ʻeke hifo kiate ia: ‘ʻE lava fēfē ke u ʻai ke mālohi ʻeku tuí? ʻOku fiemaʻu ke u fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he fakakaukau faʻa lotu mo e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá? Kuó u ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e ngaahi tokonaki ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá fakataha mo e kaungātuí? ʻOku ou falala kiate au lolotonga ia ʻoku totonu ke u fakahaaʻi ʻi he lotu ʻa ʻeku ngaahi hohaʻá kia Sihova ko e ʻOtuá?’ Kae kehe, ko e sivisiviʻi-kita peheé, ko e kamatá pē ia.
Ko hono ʻai ke mālohi ʻete tuí ʻoku fiemaʻu nai ai ke fakaleleiʻi ʻete kai fakalaumālié, ʻo fakahaaʻi ha ‘holi lahi, ki he hua huhu taekākā oe folofolá.’ (1 Pita 2:2, PM; Hepelu 5:12-14) ʻOku totonu ke tau feinga ke hangē ko e tangata naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po.”—Sāme 1:2.
ʻOku fiemaʻu heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ʻa e Tohi Tapú. ʻOku mahuʻinga ke tau fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻa e ekinaki ʻoku ʻomai aí. (Semisi 1:22-25) Ko hono olá, ʻe tupu ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻo toe papau mo fakafoʻituitui ange ai ʻetau ngaahi lotú, pea ʻe mālohi ange ai ʻetau tui kiate iá.
Mahuʻinga ʻo ha Tui Kuo ʻAhiʻahiʻi
Ko hono ʻiloʻi ko e tuí ʻoku fiemaʻu pau ia ki heʻetau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ko ha fakaueʻiloto mālohi ia ke ʻai ai ke mālohi. ʻOku fakamanatu mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻO ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua ia: he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau ongoʻi ʻo hangē ko e tangata naʻe kōlenga kia Sīsū: “Ke ke tokoniʻi au telia eku taetui.”—Maake 9:24, PM.
Ko e ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí ʻoku lava ke toe tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko ení, ʻi he mole mei ha Kalisitiane ha tokotaha ʻofeina ʻi he maté, ko ʻene tui mālohi ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha toetuʻú ʻoku fakaivia ai ia. ʻOkú ne mamahi, neongo ia ʻoku ʻikai te ne “mamahi ʻo hange ko e kakai kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki.” (1 Tesalonaika 4:13, 14) Ko e niʻihi kehe ʻoku nau sio ki he fakatupuivimālohi ʻo e tui ʻa ha Kalisitiané te nau hoko nai ai ʻo ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ha meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni. ʻE langaʻi nai ai ʻe he meʻá ni ʻi honau lotó ha holi ke maʻu ʻa e tui tatau, ʻo ueʻi ai kinautolu ke nau ako fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.
ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko ha tui ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻoku mahuʻinga lahi. Tānaki mai ki ai, ko e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo sio pe ʻoku maʻu heʻetau tuí ha mālohi ke hokohoko atu. ʻOku tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻi heʻetau tuí, ʻo ʻai ai kitautolu ki ha tuʻunga lelei ange ke tau fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. Fakaʻosí, ko ʻetau lavaʻi lavameʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻe tokoniʻi nai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū. Ko ia ʻofa ke tau fai ʻetau lelei tahá ke tauhi maʻu ʻetau tui mālohí—ʻa e tui ʻa ia ʻi he hili ʻa hono toutou ʻahiʻahiʻí ʻe “ilo ia oku iku ki he fakamaloia moe ogoogo lelei [moe] nāunāu i he fakaha mai o Jisu Kalaisi.”—1 Pita 1:7, PM.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki he ʻuhinga fakaefakatātā ʻo e “feilaulau” ʻo ʻAisaké, sio ki he Watchtower, Siulai 1, 1989, peesi 22.
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e ngaahi ngāue ʻa ʻĒpalahame ʻi he tuí naʻe ʻai ai ia ko e kaumeʻa ʻo Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ai ʻoku maʻu heʻetau tuí ʻa e mālohi ke hokohoko atu
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 12]
From the Illustrated Edition of the Holy Scriptures, by Cassell, Petter, & Galpin