ʻIunisi mo Loisi—Ongo Faiako Alafaʻifaʻitakiʻanga
ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku tau ʻilo ko hono tokonaki ha ako fakalotu ola lelei ki heʻetau fānaú ko ha fatongia mafatukituki ia. Naʻa mo e ʻi he ngaahi ʻātakai lelei tahá, ʻe felei nai ʻa e ngāue ko ʻení ʻaki ʻa e ngaahi fakafeʻātungia mo e ngaahi faingataʻa kehekehe. ʻOku toe faingataʻa lahi ange ʻeni ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai ha mātuʻa Kalisitiane mo e pole ko ia ʻi ha fāmili mavahevahe fakalotú. ʻOku ʻikai foʻou ʻa e tuʻunga peheé. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻi he ngaahi Konga Tohitapú fekauʻaki mo ha mātuʻa ʻe taha naʻá ne ʻi ha tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻuluaki senitulí T.S.
Naʻe nofo ʻa e fāmili ʻo ha fefine ko ʻIunisi ʻi Līsita, ko ha kolo ʻi he vahefonua ʻo Laikoniá ʻi he tonga-lotoloto ʻo ʻĒsia Mainá. Ko Līsitá ko ha kiʻi kolo fakatukuʻuta ia naʻe ʻikai ke mahuʻinga lahi. Ko ha kolonia Loma ia naʻe ui ko Julia Felix Gemina Lustra, naʻe fokotuʻu ʻe ʻAokositusi Sisa ke fakafepakiʻiʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau kaihaʻa ʻi he ngaahi feituʻu takatakaí. Ko ʻIunisí ko ha Kalisitiane Siu ia naʻá ne nofo ʻi ha fāmili mavahevahe fakalotu fakataha mo hono husepāniti Kalisi, ko hono foha ko Tīmote, mo ʻene faʻeé ko Loisi.—Ngāue 16:1-3.
ʻOku hangehangē, naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau Siu ʻi Līsitá, koeʻuhi he ʻoku ʻikai lave ʻa e Tohitapú ia ki ha sinakoke ʻi ai, neongo naʻe ʻi ai ha kau Siu tokolahi ʻi ʻAikoniume, naʻe kilomita nai ʻe 30 ʻa hono mamaʻó. (Ngāue 14:19) Ko ia ai, kuo pau pē naʻe ʻikai ke faingofua kia ʻIunisi ke ngāueʻi ʻa ʻene tuí. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko Tīmoté, naʻe ʻikai ke kamu ia hili hono fanauʻí kuó ne tataki ai ha kau mataotao ʻe niʻihi ke nau mahaloʻi naʻe fakafepakiʻi ʻe he husepāniti ʻo ʻIunisí ʻa e fakakaukau ko iá.
Kae kehe, naʻe ʻikai ke tokotaha pē ʻa ʻIunisi ʻi heʻene tuí. ʻOku haá naʻe tali ʻe Tīmote ʻa hono fakahinohinoʻi ia ki he “Tohitapu” fakatouʻosi mei heʻene faʻeé mo ʻene kui, faʻē ʻene faʻeé ko Loisi.a Naʻe enginakiʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Tīmote: “Ke ke nofo ʻi he ngaahi meʻa naʻa ke ako ai, ʻa ia naʻe fakamahino atu, ko hoʻo ʻilo ki he anga ʻo e kakai naʻa ke ako mei ai, pea mo e talu hoʻo valevale kuo ke maheni mo e Tohitapu, ʻa ia ʻoku ne mafai ke fakapoto koe ke maʻu ʻa e fakamoʻui ʻi he tui ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.”—2 Timote 3:14, 15.
Akoʻi ‘Talu mei Heʻene Valevalé’
ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Paula ko e ako ʻa Tīmote ʻi he “Tohitapu” naʻe fai mei ‘heʻene valevalé,’ naʻe ʻuhinga moʻoni ʻení mei he kei pēpeé. ʻOku toʻo ʻeni mei heʻene ngāueʻaki ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e (breʹphos) ʻa ia ʻoku ʻuhinga fakalūkufuá ki ha pēpē toki fāʻeleʻi. (Fakafehoanaki mo Luke 2:12, 16.) Ko ia ai, naʻe fai fakamātoatoʻi ʻe ʻIunisi ʻa hono fatongia kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá, ʻo ʻikai fakamoleki noaʻia ʻa e taimí ʻi heʻene kamata vave ʻi hono fai hono akoʻi ʻo Tīmoté ʻa ia te ne tokoniʻi ia ke tupu hake ʻo hoko ko ha sevāniti ʻaufuatō ʻa e Otuá.—Teutalonome 6:6-9; Palovepi 1:8.
Ko Tīmoté naʻe “fakalotoʻi ia ke tui” ki he ngaahi moʻoni faka-Tohitapú. Fakatatau ki he tikisinale faka-Kalisi ʻe taha, ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki heni ʻe Paulá ʻoku ʻuhingá ko e “fakalotoʻi mālohi; ko hono fakapapauʻi fekauʻaki mo ha meʻa.” ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga lahi ke fokotuʻu ha tuipau mālohi pehē ʻi he loto ʻo Tīmoté, ʻo tokoniʻi ia ke fakaʻuhinga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻi ʻa e tui ki ai. ʻOku hā mahino leva, naʻe fakatou ngāue mālohi ʻa ʻIunisi mo Loisi ke akoʻi ʻa Tīmote mei he ngaahi Konga Tohitapú. Pea ko ha toki pale ē naʻe utu ʻe he ongo fefine anga-fakaʻotua ko iá! Naʻe lava ke tohi ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo Tīmote: “ʻOku ou fakafetaʻi ʻi heʻeku manatu ki he tui taʻeloi ʻoku ʻiate koe; ʻa e tui naʻe fua nofo ʻi hoʻo kui ko Loisi, pea mo hoʻo faʻe ko Iunisi; pea ʻoku ou falala ʻoku ʻiate koe foki.”—2 Timote 1:5.
He toki ngafa mātuʻaki mahuʻinga ē naʻe fai ʻe ʻIunisi mo Loisi ʻi he moʻui ʻa Tīmoté! ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe he tokotaha faʻutohi ko David Read: “Kapau naʻe tui ʻa e ʻapositoló ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe mahuʻinga ka ko e meʻa pē naʻe hokosia tonu ʻe Tīmote ʻi heʻene liliú, naʻá ne mei fakamanatu ia kiate ia ʻi he taimi pē ko iá. Ka ko e ʻuluaki meʻa naʻe pau ke ne leaʻaki fekauʻaki mo e tui ʻa Tīmoté ko e pehē naʻe ʻosi ‘moʻui ia ʻia Loisi . . . mo ʻIunisi.’” Ko e fakamatala ʻa Paula ʻo kau ki he tui ʻa Loisi, ʻIunisi, mo Tīmoté ʻoku hā ai ko e ako vave hake Fakatohitapu ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi ʻapí pea naʻa mo e ngaahi kuí ʻoku faʻa mahuʻinga tefito ia ʻi hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina mei ha tuʻunga fakalaumālie ʻi he kahaʻú ʻo ha tokotaha kei siʻi. ʻIkai ʻoku totonu ke ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí ke nau fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau fai ke fakahokoʻaki ʻa e fatongia ko ʻení fakatouʻosi ki he ʻOtuá mo ʻenau fānaú?
Mahalo pē naʻe toe fakakaukau foki ʻa Paula fekauʻaki mo e faʻahinga ʻātakai ʻo e ʻapí naʻe faʻu ʻe Loisi mo ʻIunisí. Kuo pau pē nai naʻe ʻaʻahi ʻa e ʻapositoló ki honau ʻapí lolotonga ʻa ʻene ʻuluaki nofo ʻi Lisita, ʻi he taʻu 47/48 T.S. nai. ʻOku hangehangē pē naʻe tafoki ʻa e ongo fefiné ki he lotu faka-Kalisitiané ʻi he taimi ko iá. (Ngāue 14:8-20) Mahalo pē ko e ngaahi vā māfana mo fiefia naʻe maʻu ʻi he fāmili ko iá naʻá ne ueʻi ʻa e ngaahi lea naʻe fili ʻe Paulá ʻi he taimi naʻe lave ai kia Loisi ko e “kui” ʻa Tīmoté. Fakatatau ki he mataotao ko Ceslas Spicq, ko e kupuʻi lea faka-Kalisi naʻá ne ngāueʻakí ko e (mamʹme, ʻo kehe ʻaupito ia mei he foʻi lea mahuʻinga mo fakaʻapaʻapaʻia ko e teʹthe) ko ha “lea ʻofeina ʻa ha kiʻi tama” ki heʻene kui-fefiné, ʻa ia ʻi he potutohi ko ʻení ʻoku fakamatalaʻi ai ko ha “kiʻi kehe siʻi ʻo e mahení mo e ʻofá.”
Mavahe ʻa Tīmoté
Pe ko e hā ʻa e tuʻunga fakaemali naʻe ʻi ai ʻa ʻIunisi ʻi he ʻaʻahi atu hono ua ʻa Paula ki Līsitá (50 T.S. nai) ʻoku ʻikai ke mahino. ʻOku mahalo ʻa e kau mataotao tokolahi naʻá ne hoko ko ha uitou. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ʻene faʻeé mo e kui-fefiné, naʻe tupu hake ʻa Tīmote ʻo hoko ko ha kiʻi talavou lelei, naʻe taʻu 20 nai ʻi he taimi ko iá. Naʻe “fakaongolelei ʻe he kainga naʻe ʻi Lisita mo Aikoniume.” (Ngāue 16:2) ʻOku hā mahino, ko ha holi ke fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ne ʻosi tō ia ki he loto ʻo Tīmoté, he naʻá ne tali ʻa e fakaafe ʻa Paula ke fononga mo ia mo Sailosi ʻi heʻena fononga fakamisinalé.
Fakaʻuta atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ʻIunisi mo Loisi ʻi he taimi naʻe teu ke mavahe ai ʻa Tīmoté! Naʻá na ʻiloʻi ʻi he ʻuluaki ʻaʻahi ʻa Paula ki hona koló, naʻe tolomakaʻi ai ʻa e ʻapositoló ʻo pehē kuó ne mate. (Ngāue 14:19) Ko ia, ʻoku pau pē naʻe ʻikai ke faingofua kiate kinaua ke tuku ange ʻa kiʻi Tīmote ke ʻalu. ʻOku ngalingali pē, naʻá na fifili pe ko e hā hono fuoloa ʻo ʻene mamaʻó pe te ne foki hao mai. Neongo ʻa e ngaahi loto-moʻua totonu peheé, ko ʻene faʻeé mo ʻene kuí naʻá na fakalotolahiʻi taʻeveiveiua ia ke tali ʻa e fatongia makehe ko ʻeni ʻa ia te ne ʻai ia ke tauhi ʻo toe kakato ange ʻa Sihova.
Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga
ʻOku lava ke ako ʻa e meʻa lahi mei he fakakaukau tokanga fekauʻaki mo ʻIunisi mo Loisí. Naʻe ueʻi kinaua ʻe he tuí ke fai hano ʻohake lelei fakalaumālie ʻo Tīmote. Ko e faʻifaʻitakiʻanga matuʻotuʻa, mo tuʻumaʻu ʻo e anga-līʻoa fakaʻotua ʻoku fokotuʻu ʻe he ngaahi kuí maʻa honau makapuná mo e niʻihi kehé, ʻe lava moʻoni ke ʻaonga ki he fakatahaʻanga Kalisitiané kotoa. (Taitusi 2:3-5) ʻOku tatau pē ia mo hono fakamanatu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí ki he ngaahi faʻē ʻoku taʻetui honau ngaahi husepānití fekauʻaki mo e fatongia pea mo e ngaahi pale ʻi hono ʻoatu ʻa e fakahinohino fakalaumālie ki heʻenau fānaú. Ko hono fai ʻení ʻe fiemaʻu nai ai ha loto-toʻa lahi ʻi ha ngaahi taimi, tautefito kapau ko e tamaí ʻoku ʻikai ke leleiʻia ʻi he tui fakalotu ʻa hono hoá. ʻOku toe fiemaʻu foki ki ai ʻa e pōtoʻi, koeʻuhi he ko e uaifi Kalisitiané kuo pau ke ne fakaʻapaʻapa ki he tuʻunga-ʻulu ʻo hono husepānití.
Ko e tui, feinga, mo e faʻa mataʻofi ʻa Loisi mo ʻIunisí naʻe fakapaleʻi ia ʻaki ʻena sio kia Tīmote ʻokú ne fai ʻa e fakalakalaka fakalaumālie ʻo aʻu ki he tuʻunga ko ʻene hoko ko ha misinale mo e ʻovasia lelei ʻaupito. (Filipai 2:19-22) ʻOku tatau pē ʻi he ʻahó ni, ko hono akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu ki heʻetau fānaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, kātaki, mo e fakapapau, ka ko ha ikuʻanga lelei ʻokú ne ʻai ke ʻaonga moʻoni ʻa e feingá kotoa. Ko e toʻutupu Kalisitiane alafaʻifaʻitakiʻanga tokolahi kuo akoʻi ki ai ʻa e ‘Tohitapú ʻi he valevalé’ ʻi ha fāmili mavahevahe fakalotu ʻoku nau ʻomai ʻa e fiefia lahi ki heʻenau mātuʻa anga-fakaʻotuá. Pea he toki moʻoni ē ko e palōvepi ʻoku pehē: ‘Ko ia ʻokú ne faʻeleʻi ʻa e potó ʻe tomeʻe’!—Palovepi 23:23-25.
Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné fekauʻaki mo ʻene fānau fakalaumālié: “ʻOku ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau, ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.” (3 Sione 4) ʻOku pau, ko e fakakaukau naʻe fakahāhā ʻi he ngaahi lea ko iá ʻoku ʻinasi ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻenau hangē ko ʻIunisi mo Loisí, ko e ongo faiako alafaʻifaʻitakiʻanga ʻe toko ua.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko Loisi naʻe ʻikai ko e kui-fefine ia ʻi he tafaʻaki tamai ʻa Tīmoté ʻoku fakamoʻoniʻi ia ʻi he lea faka-Siliakí ʻi heʻene pehē “ko e faʻē ʻa ʻene faʻeé” ʻi he 2 Timote 1:5.