Fakamavaheʻi ke Hoko ko e Kau Fakahīkihiki Fiefia ʻi Māmani Lahi
“Haleluia! Haʻa tamaioʻeiki ʻa Sihova, mou fakamālōʻia, mou fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo Sihova.”—SĀME 113:1.
1, 2. (a) ʻI he fehoanakimālie mo e Sāme 113:1-3, ko hai ʻoku taau mo ʻetau fakahīkihiki loto-māfaná? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku feʻungamālie ke ʻeké?
KO Sihova ko e ʻOtuá ko e Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga ia ʻo hēvani mo māmaní, ko hotau Hau Fakalevelevá ia ki ʻitāniti kotoa. ʻOkú ne taau kakato ki heʻetau fakahīkihiki loto-māfaná. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku fekauʻi mai ai ʻe he Sāme 113:1-3 kitautolu: “Haleluia! Haʻa tamaioʻeiki ʻa Sihova, mou fakamālōʻia, mou fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo Sihova. Ke fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo Sihova mei he taimi ni ʻo taʻengata. Ke fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo Sihova mei he hopo ki he to ʻa e laʻa.”
2 ʻI hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fiefia ke fai ʻeni. He fakalotofiefia ē ko e vavé ni ke fakatupunga ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e hiva fiefia ko ʻeni ʻo e fakahīkihiki ʻa ia ʻoku tau hivaʻaki ʻi he ʻaho ní ke ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa! (Sāme 22:27) ʻOku ongona ho leʻó ʻi he fuʻu kau hiva ko ʻeni ʻi māmani lahí? Kapau ko ia, he fiefia ē kuo pau naʻá ne ʻai koe ke hoko ʻo mavahe mei he māmani taʻefāʻūtaha, honge fiefia ko ʻení!
3. (a) Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e kakai ʻa Sihová ke nau makehe ʻo laulōtahá? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tau mavahe aí?
3 Ko ʻetau fakahīkihikiʻi fāʻūtaha ʻa Sihová ʻokú ne ʻai moʻoni kitautolu ke tau makehe, ʻo laulōtaha. ʻOku tau lea mo faiako ʻi he loto-tatau pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga tatau pē ke talaki atu ai ʻa e ‘fuʻu lelei ʻo Sihová.’ (Sāme 145:7) ʻIo, ʻi hotau tuʻunga ko e kakai fakatapui ʻa Sihová, ʻoku tuku mavahe ai kitautolu maʻá e ngāue ʻa hotau ʻOtua ko Sihová. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻene kakai fakatapui ʻi he kuonga muʻá, ko ʻIsilelí, ke hanganaki mavahe mei he ngaahi puleʻanga takatakai ʻiate kinautolú pea ke taʻeʻuliʻi ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá. (Ekisoto 34:12-16) Naʻá ne ʻoange ki hono kakaí ʻa e ngaahi lao ke tokoniʻi kinautolu ke fai ʻeni. ʻOku hangē pē ia ko e ʻaho ní, kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa ʻene Folofola Māʻoniʻoní, ko e Tohitapú. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe heʻene fakahinohinó ʻa e founga ʻe lava ai ke tau hanganaki mavahe mei he māmani ko ʻení. (2 Kolinito 6:17; 2 Timote 3:16, 17) ʻOku ʻikai tuku mavahe kitautolú ʻaki hano fakamavaheʻi ʻi ha ngaahi monasiteliō mo ha ngaahi nofoʻanga tāupoʻou, ʻo hangē ko e kau mōnike mo e kau tāupoʻou ʻo Pāpilone ko e Lahí. ʻI he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí, ko e kau fakahīkihiki fakahāhā kitautolu ʻo Sihova.
Faʻifaʻitaki ki he Tokotaha-Fakahīkihiki Tefito ʻa Sihová
4. Naʻe anga-fēfē ʻa e fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová?
4 Naʻe ʻikai teitei afe ʻa Sīsū mei heʻene taumuʻa ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Pea naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakamavaheʻi ia mei he māmaní. Naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi sinakoké pea ʻi he temipale ʻi Selusalemá. Tatau ai pē pe ʻi he funga moʻungá pe ʻi he matātahí, ko fē pē ha feituʻu naʻe fakatahataha ki ai ʻa e kakaí, naʻe malangaʻi fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi moʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne talaki: “ʻOku ou fakatonuhiaʻia [“fakahīkihiki fakahāhā,” NW] koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻo e langi mo mamani.” (Mātiu 11:25) Naʻa mo e ʻi he taimi ʻo hono fakamāuʻi ʻi he ʻao ʻo Ponitō Pailató, naʻe faifakamoʻoni ʻa Sīsū: “Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai au, pea ko e meʻa ko ia kuo u haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakahāʻi ʻa e moʻoni.” (Sione 18:37) Naʻe fakahoungaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene ngāué. Ko fē pē ha feituʻu naʻá ne ʻi ai, naʻe faifakamoʻoni ʻa Sīsū kia Sihova pea fakahīkihikiʻi fakahāhā ia.
5. ʻOku ngāueʻaki kia hai ʻa e Sāme 22:22, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakakaukaú?
5 ʻI he Sāme 22:22, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakamatala fakaekikite ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakahīkihiki Tefito ʻa Sihová: “Te u aʻau ho hingoa ki hoku kainga: te u fakamalo kiate koe ʻi he lotolotonga ʻo e fakataha.” Pea ʻi he Hepelu 2:11, 12, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e ongo veesi ko iá ki he ʻEiki ko Sīsuú pea ki he faʻahinga ko ia kuo fakatapui ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he lāngilangi fakahēvaní. ʻI he hangē ko iá, ʻoku ʻikai te nau mā ke fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku tau maʻu ʻa e vakai fakaefakakaukau tatau ʻi heʻetau maʻu ʻa ʻetau ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá? Ko ʻetau kau loto-māfana ʻi he ngaahi fakatahá, fakatouʻosi ʻi hotau ʻatamaí mo hotau leʻó, ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova. Ka ʻoku ngata pē ai ʻetau fakahīkihiki fiefiá?
6. Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ʻoku anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻe he kau ʻofa ki he māmá?
6 Fakatatau ki he Mātiu 5:14-16, naʻe toe fekauʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻa hono kau muimuí ke tuku ke ulo atu ʻenau māmá koeʻuhi ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova ʻe he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “Ko kimoutolu ko e māma ʻo mamani: . . . ke ulo atu hoʻomou māma ke hā ki he kakai, ke nau mamata ki hoʻomou ngāhi ngaue lelei, pea fakamāloʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani.” ʻOku ʻomai ʻe he kau ʻofa ki he māmá ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá. ʻOku nau fai ʻení ʻaki pē ʻenau leaʻaki mo fai, ʻa e ngaahi meʻa lelei fakaetangata? ʻIkai, ʻi hono kehé, ʻoku nau fai ia ʻaki hono fakalāngilangiʻi fāʻūtaha ʻo Sihová. ʻIo, ʻoku fakatapui ʻe he kau ʻofa ki he māmá ʻa kinautolu ki he ʻOtuá pea hoko ko ʻene kau fakahīkihiki fiefia. Kuó ke fou ʻi he ʻalunga fakafiefia ko ʻení?
Fiefia mei Hono Fakahīkihikiʻi ʻo Sihová
7. Ko e hā ʻoku fiefia lahi ai ʻa e kau fakahīkihikiʻi ʻo Sihová, pea ko e hā ʻa e fiefia naʻa nau maʻu ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí he 33 T.S.?
7 Ko e hā ʻoku fiefia lahi ai ʻa e kau fakahīkihikiʻi ʻo Sihová? Koeʻuhi ko e fiefiá ko ha fua ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he Kaletia 5:22, ʻoku fakahokohoko ia ʻi he hili pē ʻa e ʻofá. Naʻe fakahāhā ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e fua ko ʻeni ʻo e laumālie ʻo Sihová. Ko ia ai, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí he 33 T.S., ʻi hono huaʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié ki he toko 120 nai ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú, naʻa nau kamata kotoa ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi lea kehekehe. Ko e kau Siu loto-ʻapasia ko ia mei he ngaahi puleʻanga lahi naʻe haʻu ki Selusalemá ‘naʻa nau puputuʻu mo ofo.’ Naʻa nau kalanga: “ʻOku tau ongoʻi ʻenau fai ʻa e ngaahi lea ʻatautolu, heʻenau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻa e ʻOtua”! (Ngāue 2:1-11) Ko e hā ʻa e ola ʻo e fakahīkihikiʻi fakaofo ko ʻeni ʻo Sihova ʻi he ngaahi lea kehekehé? Naʻe tali ʻe he kau Siu mo e kau ului Siu ʻe toko 3,000 nai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá. Naʻa nau papitaiso, ʻo maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea fakalahi loto-vēkeveke atu honau leʻó ʻi he tuʻunga ko e kau fakahīkihikiʻi fiefia ʻo Sihova. (Ngāue 2:37-42) He toki tāpuaki ē ka ko ia!
8. ʻI he hili ʻa e Penitekosí, ko e hā naʻe fai ʻe he kau Kalisitiané ke fakalahi atu ai ʻenau fiefiá?
8 ʻOku hoko atu ʻa e fakamatalá: “Pea ko e ʻaho kotoa pē naʻa nau fakaʻutumauku ʻo loto taha he ʻalu ki he Temipale, mo nau pakipaki ma ʻi ʻapi; pea naʻa nau kai honau ʻinasi ʻi he fiefia mo e loto hangamālie; ʻo nau tuku kolōlia ki he ʻOtua, pea tokangaekina kinautolu ʻe he kakai kotoa. Pea naʻe fakaului ʻe he ʻEiki ki heʻenau fakataha ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa kinautolu kuo kamata moʻui.” (Ngāue 2:46, 47) Ko ʻenau feohi mo kai meʻakai fakatahá pē naʻá ne ʻomai ʻa e fiefia lahi kiate kinautolú? ʻIkai, ko ʻenau fiefia tefitó naʻe hoko mai ia mei hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Pea naʻe toe fakalahi ʻenau fiefiá ʻi heʻenau sio ki he tali ʻe he laui afe ʻenau pōpoaki ʻo e fakamoʻuí. ʻOku tatau pē ia mo kitautolu ʻi he ʻaho ní.
Kau Fakahīkihiki Fiefia ʻi he Puleʻanga Kotoa Pē
9. (a) ʻI he taimi fē pea naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ʻa e faingamālie ke fanongo ai ki heʻene ongoongo leleí? (e) Ko e hā naʻe lilingi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní kia Koliniusi mo hono kau feohí ki muʻa ʻi heʻenau papitaisó?
9 Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke fakangatangata pē ki ha puleʻanga ʻe taha ʻa e ngāue fakaulo maama ʻa ʻene kau sevānití. Ko ia ai, kamata ʻi he 36 T.S., naʻá ne ʻoange ai ʻa e faingamālie ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ke fanongo ki heʻene ongoongo leleí. ʻI he tataki ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻalu ai ʻa Pita ki he ʻapi ʻo ha ʻōfisa fakakautau Senitaile ʻi Sesalia. Naʻá ne ʻilo ai ʻa Koliniusi ʻokú ne fakatahataha mo hono ngaahi kaungāmeʻa ofí mo hono fāmilí. ʻI heʻenau fanongo tokanga ki he ngaahi lea ʻa Pitá, naʻa nau tui pīkitai kia Sīsū ʻi honau lotó. ʻOku tau ʻilo fēfē ia? Koeʻuhi he naʻe hoko hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki he kau tui Senitaile ko iá. ʻI he tuʻunga mahení, ko e meʻaʻofa ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá naʻe toki foaki pē ia ʻi he hili ʻa e papitaisó, ka ʻi he meʻa ko ʻeni naʻe hokó naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene hōifua ki he faʻahinga ʻikai ko e Siu ko ʻení ki muʻa ia ʻi honau fakaukú. Kapau naʻe ʻikai fai ʻeni ʻe Sihova, naʻe ʻikai mei lava ke fakapapauʻi ʻe Pita kuo tali ʻi he taimi ko iá ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Senitailé ke hoko ko ʻEne kau sevāniti pea kuo nau taau ki he papitaiso ʻi he vaí.—Ngāue 10:34, 35, 47, 48.
10. Naʻe anga-fēfē hono tala ki muʻa mei he ngaahi taimi ʻi he kuonga muʻá ʻe fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻe he kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē?
10 Naʻe tala ki muʻa ʻe Sihova mei he ngaahi taimi ʻi he kuonga muʻá, ʻe fakahīkihikiʻi ia ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻE ʻi ai ʻene kau fakahīkihiki fiefia ʻi he fonua kotoa pē. Ke fakamoʻoniʻi ʻeni, naʻe hiki ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi kikite mei he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Naʻá ne tala ki he fakatahaʻanga fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau Kalisitiane ʻi Lomá: “Mou fefakakauʻaki kimoutolu, ʻo hange foki kuo fakakau mai kimoutolu ʻe Kalaisi, koeʻuhi ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua. He ʻoku ou pehe, kuo hoko ʻa Kalaisi ko e sevaniti ʻo haʻa Kamu, koeʻuhi ko e moʻoni ʻa e ʻOtua, ke maʻumaʻuluta ai ʻa e ngaahi palomesi naʻe fai ki heʻenau ngaahi kui: ka ke fakamaloʻia ʻa e ʻOtua ʻe Senitaile, koeʻuhi ko ʻene meesi; ʻo hange ko ia kuo tohi [ʻi he Sāme 18:49], ʻo pehe, Ko ia ai te u fakahikihikiʻi koe ʻi he Senitaile, pea u hivaʻaki ho huafa. Pea ko e potu ʻe taha [ʻi he Teutalonome 32:43] ʻoku pehe, Mou fiefia, ʻa e Senitaile, fakataha mo hoʻóna kakai. Pea ko e potu folofola ʻe taha [ʻi he Sāme 117:1] ʻoku pehe, Mou tuku kololia ki he ʻEiki, ʻa Senitaile kotoa pe, ʻio, ke fakahikihikiʻi ia ʻe he ngaahi kakai fulipe.”—Loma 15:7-11, fakaʻītali ʻamautolu.
11. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ke ako ʻa ʻene ngaahi moʻoní, pea ko e hā hono olá?
11 Heʻikai lava ke fakahīkihikiʻi fāʻūtaha ʻe he kakaí ʻa Sihova kaeʻoua kuo nau fakafalala ʻenau ʻamanakí ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa e tokotaha ʻa ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ke pule ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. Ke tokoniʻi kinautolu ke nau houngaʻia ʻi Heʻene ngaahi moʻoni ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá, kuo fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ha polokalama fakafaiako fakavahaʻapuleʻanga. ʻOkú ne ʻomai ʻa e tatakí ʻo fakafou mai ʻi heʻene kalasi tamaioʻeiki anga-tonú. (Mātiu 24:45-47) Ko e olá? Lahi ange ʻi he ngaahi leʻo fiefia ʻe nima miliona ʻoku nau hivaʻi ʻa e ngaahi fakahīkihiki ʻo Sihová ʻi he ngaahi fonua laka hake ʻi he 230. Pea ʻoku fakahāhā ʻe he laui miliona lahi ange ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he fai peheé. Vakai ange ki he tokolahi naʻa nau maʻu ʻa e Fakamanatu ʻi he 1996: 12,921,933. He fakaofo ē!
Naʻe Tomuʻa Tala ha Fuʻu Kakai Lahi ko e Kau Fakahīkihiki Fiefia
12. Ko e hā ʻa e vīsone fakaueʻiloto naʻe hokosia ʻe he ʻaposetolo ko Sioné, pea ko e hā ʻa e meʻa moʻoni ʻoku moʻui ʻo e vīsone ko iá kotoa?
12 ʻI ha vīsone, naʻe mamata ai ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ki ha “fuʻu kakai lahi” mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē. (Fakahā 7:9) Ko e hā ʻa e kaveinga ʻo e ngaahi fakahīkihiki ʻoku hivaʻi ʻe he fuʻu kakai lahi ko ʻení fakataha mo e toenga ʻo e kau pani ʻa e ʻOtuá? ʻOku tala mai ʻe Sione kiate kitautolu: “Ko hotau fakamoʻui ʻoku mei hotau ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he taloni, pea mei he Lami.” (Fakahā 7:10) ʻOku talaki loto-toʻa ʻeni ʻi he tapa kotoa pē ʻo e māmaní. Ko e taʻataʻaloʻaki ʻa e ngaahi vaʻa pāmé, ʻi he lea fakaefakatātaá, ʻoku tau fakavīkivikiʻi fāʻūtaha ai ʻa e ʻOtuá ʻi hono tuʻunga ko e Hau Fakalevelevá pea vete fiefia ki langi mo māmani ʻoku “tau tuku” ʻa hotau fakamoʻuí kiate ia mo hono ʻAló, ko e Lamí, ʻa Sīsū Kalaisi. He fakalotofiefia ē naʻe hokosia ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ʻi he sio ki he vīsone fakaueʻiloto ʻo e fuʻu kakai lahí! Pea he fakalotofiefia ē ʻoku tau maʻu ʻi he ʻahó ni ʻi he sio, pea naʻa mo e hoko ko e konga ʻo e meʻa moʻoni ʻoku moʻui ʻa ia naʻe sio ki ai ʻa Sioné!
13. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻo mavahe mei he māmaní ʻa e kakai ʻa Sihová?
13 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku tau fuesia ʻo laukauʻaki ʻa hono huafá. (Aisea 43:10-12) Ko ʻetau hoko ko e kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne ʻai ai kitautolu ke tau kehe mei he māmani ko ʻení. He fakafiefia ē ko ia ke fuesia ʻa e huafa makehe ʻo e ʻOtuá pea ke ʻai ʻa hono fai ʻo ʻene ngāue fakaʻotuá ko ʻetau taumuʻa ia ʻi he moʻuí! Ko e taumuʻa maʻongoʻonga ʻa Sihova ke fakatāpuhaaʻi ʻa hono huafa māʻoniʻoní pea ke fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-hau fakalevelevá fakafou ʻi he Puleʻangá kuó ne ʻai ke mohu ʻuhinga ʻetau moʻuí. Pea kuó ne tokoniʻi kitautolu ke ʻi ai hatau tuʻunga ʻi heʻene taumuʻa fakaʻotua ʻo fekauʻaki mo hono huafá mo e Puleʻangá. Kuó ne fai ʻa e meʻá ni ʻi he founga ʻe tolu.
Tuku Mai ʻa e Moʻoní
14, 15. (a) Ko e hā ʻa e founga ʻe taha kuo tokoniʻiʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai hatau tuʻunga ʻi heʻene taumuʻa fakaʻotua ʻo fekauʻaki mo hono huafá mo e Puleʻangá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e Puleʻanga naʻe fokotuʻu hake ʻi he 1914 T.S. mei he taha ko ia naʻe liua ʻi he 607 K.M.?
14 ʻUluakí, kuo tuku ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻa e moʻoní. Ko e meʻa fakahā fakalotomāfana tahá ko e kamata ko ia ke pule hono Puleʻangá ʻi he 1914. (Fakahā 12:10) Ko e founga-pule fakahēvani ko ʻení ʻoku kehe ia mei he puleʻanga fakaetaipe ʻi Selusalemá, ʻa ia naʻe faʻa fakanofo tuʻi ai ʻa e ngaahi tuʻi ʻi he laine ʻo Tēvitá. Naʻe liua ʻa e puleʻanga ko iá, pea naʻe kamata ʻi he 607 K.M., ʻa e moʻulaloa fakaʻaufuli ʻa Selusalema ki he pule ʻa e ngaahi mafai ʻo e Senitailé ʻi he māmaní. Ko e Puleʻanga foʻou naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻi he 1914 ko ha mafai fakahēvani ia ʻe ʻikai teitei moʻulaloa ki ha taha ka ko Sihova pē, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke ʻauha. (Taniela 2:44) ʻOku toe kehe foki mo hono tuʻunga-pulé. ʻO anga-fēfē? ʻOku tali ia ʻe he Fakahā 11:15: “Naʻe ai ʻa e ngaahi leʻo lalahi ʻi he langi naʻa nau pehē, Ko e puleʻanga ʻo mamani kuo hoko ko e puleʻanga ʻo hotau ʻEiki, mo ʻEne Kalaisi: pea te ne pule ʻo lauikuonga ʻo taʻengata.”—Fakaʻītali ʻamautolu.
15 “Ko e puleʻanga ʻo hotau ʻEiki, mo ʻEne Kalaisi” ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e tuʻunga mafai ki he kotoa ʻo e māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakahāhā foʻou ko ʻeni ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa hono ʻAlo faka-Mīsaiá mo e ngaahi tokoua ʻo Sīsū ʻe toko 144,000, ʻa ia ko e tokolahi tahá kuo nau toetuʻu ʻi he taimí ni ki he lāngilangi fakahēvaní, ʻoku ʻikai ko ha meʻa mahuʻinga fakaeako pē—ko ha foʻi fakakaukau taʻepau ʻoku saiʻia nai ʻa e kau akó ke lāulea ki ai. ʻIkai, ko e Puleʻanga fakahēvaní ko ha founga-pule moʻoni. Pea ko ʻetau ʻamanaki fiefia ki he moʻui taʻengata ʻi he haohaoá ko ha ola ia ʻo ʻene pulé ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga lahi ke hokohoko atu ai ʻetau fiefiá. ʻI hono tuku mai ko ia ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Folofola ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ai kitautolu ke lea lelei maʻu pē ʻo fekauʻaki mo ia. (Sāme 56:10) ʻOkú ke fai maʻu pē ʻeni ʻaki hono tala ki he tokotaha kotoa pē ʻoku lolotonga pule he taimí ni ʻi he ngaahi langí ʻa e Puleʻanga faka-Mīsaiá?
Tokoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fetokouaʻaki ʻi Māmani Lahí
16, 17. Ko e hā ʻa e founga hono ua mo hono tolu kuo tokoniʻiʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai hatau tuʻunga ʻi heʻene taumuʻa fakaʻotuá?
16 Ko e founga hono ua kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai hatau tuʻunga ʻi heʻene taumuʻa fakaʻotuá ko hono ʻomai kiate kitautolu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau malava ai ʻo fakatupu ʻa hono fua fakaʻofoʻofá ʻi heʻetau moʻuí pea maʻu ʻa ʻene hōifuá. (Kaletia 5:22, 23) ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane paní: “Kuo mau maʻu, . . . ko e Laumalie ʻoku haʻu mei he ʻOtua; koeʻuhi ke mau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo meʻaʻofaʻaki mai ʻe he ʻOtua.” (1 Kolinito 2:12) ʻI heʻetau tali ʻa e laumālie ʻo Sihová, ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku lava ke tau ʻilo he taimí ni mo maʻu ʻa e mahino ki he ngaahi meʻa lelei lolotonga kuó ne foaki anga-ʻofa mai kiate kitautolú—ko ʻene ngaahi talaʻofá, ngaahi laó, ngaahi tefitoʻi moʻoní, mo e alā meʻa pehē.—Fakafehoanaki mo Mātiu 13:11.
17 Pea ki he founga hono tolu ʻoku tokoniʻiʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa ʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí pea mo e fokotuʻutuʻu fakaekautaha fakafiefia ʻa Sihova ki he lotú. Naʻe lea ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ʻo kau ki ai ʻi heʻene enginaki kitautolu ke “ʻofa ki he haʻa lotu.” (1 Pita 2:17) Ko hotau fāmili fakavahaʻapuleʻanga anga-ʻofa ʻo e ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e loto-fiefia lahi, hangē ko ia ʻoku fekau mai ʻi he Sāme 100:2: “Tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e fiefia: Hu ki hono ʻao mo e kaikaila.” ʻIkai ngata aí, ʻoku pehē ʻi he veesi 4: “Mou hu hono ngaahi matapa he fakafetaʻi, hu hono ngaahi lotoʻa mo hono hivaʻi: ʻIo, mou sani pe ia, fakamālō ki hono huafa.” Ko ia ai, tatau ai pē pe ʻoku tau ngāue malanga fakahāhā pe maʻu ʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku lava pē ke tau aʻusia ʻa e fiefia. He toki melino ē mo e maluʻanga kuo tau maʻu ʻi he ngaahi lotoʻā fakaʻofoʻofa ʻo e temipale fakalaumālie ʻo Sihová!
Fakahīkihikiʻi Fiefia ʻa Sihova!
18. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fiefia ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova neongo ʻa e fakatangá pe ngaahi palopalema kehe ʻoku hoko kiate kitautolú?
18 Ko e hā pē ha ngaahi tuʻunga faingataʻa, fakatanga, pe ngaahi palopalema kehe ʻe hoko mai nai kiate kitautolu, ʻai ke tau fiefia he ʻoku tau ʻi he fale ʻo e founga-lotu ʻa Sihová. (Aisea 2:2, 3) Manatuʻi ko e fiefiá ko ha ʻulungaanga ia ʻo e lotó. Ko hotau muʻaki ngaahi tokoua mo e tuofāfine Kalisitiané ko e kau fakahīkihiki fiefia ʻo Sihova neongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahi mo e ngaahi maumau naʻa nau aʻusiá. (Hepelu 10:34) Ko hotau kaungā-tui ʻi he ʻaho ní ʻoku nau tatau tofu pē mo kinautolu.—Mātiu 5:10-12.
19. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni hokohoko ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová? (e) ʻOku fakatuʻunga ʻi he hā ʻa ʻetau moʻui taʻengatá, pea ko e hā ʻa ʻetau fakapapaú?
19 Ko kitautolu kotoa ʻoku tauhi kia Sihová ʻoku tau fiefia ke talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Tohitapú ke fakahīkihikiʻi ia. ʻOku fakavaha mālōlō hokohokoʻaki ʻe he tohi Fakahaá ʻa e ngaahi fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “Haleluia!” (Fakahā 19:1-6) ʻI he ngaahi veesi ʻe ono ʻo e Sāme 150, ʻoku tala tuʻo 13 mai ai kiate kitautolu ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. Ko ha kole fakalūkufua ia ki he meʻa fakatupu kotoa ke kau ʻi hono hivaʻi fiefia ʻo e fakahīkihiki ʻo Sihová. ʻOku fakatuʻunga ʻetau moʻui taʻengatá ʻi heʻetau kau ʻi he hiva Haleluia lahi ko ʻení! ʻIo, ko e kakai pē ʻe moʻui taʻengatá ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai taʻetuku ʻa e fakahīkihiki kia Sihová. Ko ia ai, ʻoku tau fakapapau ke pipiki ofi ki heʻene fakatahaʻanga mateaki ʻi māmani lahí ʻi he ofi mai ʻa e ngataʻangá. ʻE toki malava leva ke tau ʻamanaki ke sio ʻi hono fakahoko kakato ʻa e ngaahi lea tuku ʻo e Sāme 150: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku manava ke ne fai ʻa e fakamalo ʻo Iaa. Haleluia!”
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e kakai ʻa Sihová ke makehe ʻo laulōtahá?
◻ Ko e hā ʻoku fiefia lahi ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová?
◻ Ko e hā ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he māmaní?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe tolu kuo tokoniʻiʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai hatau tuʻunga ʻi heʻene taumuʻa fakaʻotuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
Ko fē pē ha feituʻu naʻá ne ʻi ai, naʻe faifakamoʻoni ʻa Sīsū kia Sihova pea fakahīkihikiʻi fakahāhā ia