Fakahāhā ʻa e ʻOfa mo e Fakaʻapaʻapa ʻAki Hono Mapuleʻi Ho ʻEleló
“Ke taki taha ʻofa ki siʻono uaifi ʻo hange ko ʻene ʻofa kiate ia; pea ko e uaifi ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.”—EFESO 5:33.
1, 2. Ko e hā ʻa e fehuʻi mahuʻinga ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe he kakai mali kotoa pē kiate kinautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
PEHĒ PĒ ʻokú ke maʻu ha kofukofu ko ha meʻaʻofa ʻoku ʻi ai ha leipolo ʻoku pehē: “Toʻo Fakaalaala.” Ko e hā te ke fai ki he kofukofu ko iá? Ko hono moʻoní, te ke tokanga lelei ʻaupito ke ʻoua naʻa maumauʻi ia. Fēfē ʻa e meʻaʻofa ko e nofo malí?
2 Naʻe pehē ʻe he uitou ʻIsileli ko Nāomí ki he ongo kiʻi fefine ko Opa mo Luté: “Ke tuku mai ʻe Sihova [ha meʻaʻofa] ke mo maʻu ha maloloʻanga taki taha ʻi he fale ʻo hano husepaniti.” (Lute 1:3-9) ʻI he fekauʻaki mo ha uaifi leleí, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fale mo e koloa ko e meʻa tuku fakaholoholo mei he matuʻa: ka ko e uaifi fakapotopoto ko e meʻa meia Sihova ia.” (Palovepi 19:14) Kapau ʻokú ke ʻosi mali, ʻoku fiemaʻu ke ke vakai ki ho hoá ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē ʻa hoʻo fakafeangai ki he meʻaʻofa ko ia kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé?
3. Ko e hā ʻa e enginaki ʻa Paula ʻoku lelei ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke nau tokanga ki aí?
3 ʻI he tohi ki he kau Kalisitiane ʻi he taimi ʻo e kau ʻapositoló, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke taki taha ʻofa ki siʻono uaifi ʻo hange ko ʻene ʻofa kiate ia; pea ko e uaifi ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” (Efeso 5:33) Fakakaukau atu angé ki he founga ʻe lava ke tokanga ai ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ki he enginaki ko ʻení ʻi he fekauʻaki mo ʻenau leá.
Tokanga Telia ʻa e “Kovi Tae Faa Taofia”
4. ʻI he founga fē ʻoku malava ke hoko ai ʻa e ʻeleló ko ha tākiekina ki he leleí pe ki he koví?
4 ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Sēmisí ko e ʻeleló “koe kovi tae faa taofia ia” ʻoku “bito i he kona fakamate.” (Semisi 3:8, PM) Naʻe lāuʻilo ʻa Sēmisi ki he moʻoni mātuʻaki mahuʻingá ni: ʻOku faifakaʻauha ʻa e ʻelelo ʻikai taʻofiá. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, naʻá ne maheni mo e palōveepi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahoa ai ʻa e ngaahi lea taʻefakakaukauʻí ki he “hokohokai ha heleta.” ʻI he kehe mei aí, ʻoku pehē ʻe he palōveepi tatau “ko e ʻelelo ʻo e poto ko e meʻa faitoʻo.” (Palovepi 12:18) Ko e moʻoni, ʻoku malava ke ʻi ai ha ola mālohi ʻo e ngaahi foʻi leá. ʻOku malava ke nau fakalavea, pe ʻoku malava ke nau faitoʻo. Ko e hā ʻa e ola ʻo hoʻo ngaahi leá ki ho hoa malí? Kapau te ke ʻeke ʻeni ki ho hoá, ʻe anga-fēfē ʻene talí?
5, 6. Ko e hā ʻa e ongo moʻoniʻi meʻa ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ki he niʻihi ke puleʻi ʻa e ʻeleló?
5 Kapau kuo hoko ʻa e lea fakalotomamahí ʻo ke tōʻongaʻaki ʻi hoʻo nofo malí, ʻe lava ke ke liliu ʻa e tuʻunga ko iá ke lelei ange. Kae kehe, ʻe fiemaʻu ʻa e feinga. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e taha, ko e kakano taʻehaohaoa kuo pau ke fekuki mo iá. ʻOku hanga ʻe he angahala tukufakaholó ʻo tākiekina kovi kitautolu ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukau mo e lea ki he tokotaha kehé. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Toki ai ha tangata ʻoku ʻikai ke humu ʻi he lea, pea ko e tangata haohaoa ia, mo mafai ke ʻai piti ki he sino kotoa.”—Semisi 3:2.
6 Tānaki atu ki he taʻehaohaoa fakaetangatá, ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa e ʻātakai fakafāmilí ki hono ngāuehalaʻaki ʻa e ʻeleló. Naʻe ʻohake ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia ko e ngaahi mātuʻá naʻe “taʻefakamolemole, . . . ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu.” (2 Timote 3:1-3) ʻOku faʻa hoko, ko e fānau ko ia ʻoku nau tupu hake ʻi ha ʻātakai peheé ʻoku nau fakahāhā ha ngaahi anga meimei tatau ʻi heʻenau hoko ko e kakai lalahí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai hoko ʻa e taʻehaohaoá ia pe ko e tōnounou ʻi hono tauhi haké ko ha kalofanga ia ki he lea fakatupu maumaú. Ka, ʻi he lāuʻilo ki he ongo moʻoniʻi meʻa ko iá, ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki faingataʻa ai ki he niʻihi ke puleʻi ʻa e ʻeleló mei hono leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku fakatupu maumaú.
‘Liaki ae Feleakoviakí’
7. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Pita ʻi heʻene enginaki ki he kau Kalisitiané ke nau “liaki ae . . . feleakoviaki kotoabe”?
7 Tatau ai pē pe ko e hā hono tupuʻangá, ko hono ngāueʻaki ʻo e lea fakatupu loto-mamahí ʻi he nofo malí ʻoku lava ke ne fakahaaʻi ʻa e ʻikai ha ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki hoto hoá. ʻI he ʻuhinga lelei naʻe enginaki ai ʻa Pita ki he kau Kalisitiané ke nau “liaki ae . . . feleakoviaki kotoabe.” (1 Pita 2:1, PM) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “feleakoviaki” ʻoku ʻuhingá “ko e ngāhiʻi.” ʻOkú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ko e ‘nafui e kakaí ʻaki ʻa e leá.’ He toki fakamatalaʻi lelei ē ʻo e ngaahi ola ʻo ha ʻelelo ʻoku ʻikai taʻofiá!
8, 9. Ko e hā ʻoku malava ke hoko mei he ngāhiʻí, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke fakaʻehiʻehi ʻa e ngaahi hoa malí mei he fai peheé?
8 ʻOku ʻikai nai ke hā ngali mamafa ʻa e ngāhiʻí, kae fakakaukau atu angé ki he meʻa ʻoku hokó ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻe ha husepāniti pe ko ha uaifi ʻa e lea peheé. Ko hono ui hoto hoá ʻoku fakasesele, fakapikopiko pe siokitá ʻoku fakahuʻunga ai ko hono angá fakalūkufua ʻoku lava ke fakanounouʻi ia ʻaki ha foʻi lea pē ʻe taha, ko ha foʻi lea fakamāʻulaloʻi! Ko ha taʻeʻofa moʻoni ia. Pea fēfē ʻa e ngaahi tukuakiʻi fakalahi ʻo e ngaahi mele ʻa hoto hoá? ʻIkai ko e ngaahi lea hangē ko e “ʻOkú ke tōmui maʻu pē” pe “ʻOku ʻikai pē te ke teitei fanongo mai koe kiate au” ko e ngaahi fakalahi moʻoni ia? ʻOku mātuʻaki fakalanga ʻe he ngaahi lea peheé ʻa e tali fakafetau. Ko hono olá, ʻe fakatupunga nai ai ha fakakikihi lahi.—Semisi 3:5.
9 Ko e fetalanoaʻaki ʻoku fai lahi ai ʻa e ngāhiʻí ʻokú ne fakatupunga ʻa e fetēleni ʻi he nofo malí, pea ʻoku toe malava ke hoko heni ha ngaahi nunuʻa mafatukituki. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 25:24: “ʻOku ngutuhuaange ʻete nofo ʻi ha tuliki ʻo ha tuʻa fale, ʻi heʻete ʻapitanga mo ha fefine faʻa kē [pe fakakikihi].” Ko e moʻoni, ʻoku malava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki ha husepāniti fakakikihi. ʻE faai atu pē, ʻo fakavaivaiʻi ʻe ha ngaahi lea fakatupu loto-lavea mei ha taha pē ʻi he ongo meʻa malí ʻa hona vahaʻangataé, ʻo ʻai nai ai ʻa e husepānití pe ko e uaifí ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai ʻofaʻi, naʻa mo e ongoʻi ʻoku ʻikai te ne taau ke ʻofaʻi. ʻOku hā mahino, ʻoku mahuʻinga ke mataʻofi ʻa e ʻeleló. Ka ʻe lava fēfē ke fai ʻa e meʻá ni?
‘ʻAi Piti ʻa e ʻEleló’
10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mapuleʻi ʻa e ʻeleló?
10 ʻOku pehē ʻe he Semisi 3:8 (PM): “Oku ikai faa fakalalata e ha tagata ae elelo.” Ka neongo ia, hangē pē ko hono ngāueʻaki ʻe ha tokotaha heka hoosi ha piti ke puleʻiʻaki ʻa e ʻalu ʻa e hōsí, ʻoku totonu ke tau fai ʻetau lelei tahá ke ʻai piti hotau ʻeleló. “Ka ai ha taha ʻoku lau ko e lotu ia, ʻosi ʻoku ʻikai te ne ʻai piti hono ʻelelo, ka neongo ia ka ʻoku ne kākāʻi pe hono loto, ʻe, ko e lotu ʻa e toko taha ko ia ko e launoa.” (Semisi 1:26; 3:2, 3) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi leá ni ko ha meʻa mafatukituki ʻa e founga ʻo hoʻo ngāueʻaki ho ʻeleló. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene uesia ho vahaʻangatae mo ho hoá; ʻokú ne uesia ho vahaʻangatae tonu mo Sihova ko e ʻOtuá.—1 Pita 3:7.
11. ʻE malava fēfē nai ke taʻofi ha taʻefelotoi mei haʻane fakalalahi ʻo hoko ai ha fakakikihi lahí?
11 Ko ha meʻa fakapotopoto ia ke ke tokangaʻi ʻa e anga ʻo hoʻo lea ki ho hoá. Kapau ʻoku tupulaki hake ha tuʻunga fakalotomafasia, feinga ke holoki hifo ʻa e hohaʻá. Fakakaukau atu ki he tuʻunga naʻe malanga hake ʻi he moʻui ʻa ʻAisake mo hono uaifí, ʻa Lepeka, ʻo hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Senesi 27:46–28:4. “Pea lea ʻa Lepeka kia Aisake, Kuo kina ʻeku moʻui ko e meʻa ʻi he ongo fafine Heti; kapau ʻe mali a Sekope foki mo ha fefine Heti, ha taha ʻo e fonua ni, ʻo hange ko e ongo fafine ko eni, pea koeʻumaʻa aipe ʻeku moʻui?” ʻOku ʻikai hā mei he fakamatalá naʻe fai ʻe ʻAisake ha tali fefeka. ʻI hono kehé, naʻá ne fekauʻi atu hona foha ko Sēkopé ke ne ʻalu ʻo kumi ha uaifi manavahē-ʻOtua ʻa ia ʻoku ngalingali ʻe ʻikai te ne hoko ko ha fakalotomafasia kia Lepeká. Pehē pē ʻoku malanga hake ha taʻefelotoi ʻi ha husepāniti mo hono uaifí. Ko ha kiʻi fetongi mei he fakalea ko “koe” ki he “ko au” ʻe lava ke ne taʻofi ha kiʻi taʻefelotoi siʻisiʻi mei haʻane fakalalahi ʻo hoko ai ha fakakikihi lahi. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai ke pehē, “ʻOku ʻikai pē te ke teitei nofo mai koe mo au!” fēfē ke pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe lava ke lahi ange taimi ʻokú ta feohi aí.” Tokangataha ki he palopalemá, ʻo ʻikai ki he tokotahá pē. Talitekeʻi ʻa e hehema ke sivisiviʻi pe ko hai ʻoku tonú pea ko hai ʻoku halá. “Nofo ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ke fakamelino, mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻetau fefaiʻaki hotau langa hake,” ko e lau ia ʻa e Loma 14:19.
Tuku Atu ʻa e ‘Loto Koví, Itá, moe Lilí’
12. Ke mapuleʻi ʻa e ʻeleló, ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu ʻo kolé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
12 Ko hono taʻotaʻofi ʻo e ʻeleló ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he tokanga ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. Ko hono moʻoní, ko ʻetau ngaahi leá ko ha fua ia ʻo e meʻa ʻoku ʻi he lotó kae ʻikai ko e ngutú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tangata lelei ʻoku fisi kituʻa ai ʻa e lelei mei he koloa lelei kuo faʻo ki hono loto; pea ko e tangata kovi ʻoku fisi kituʻa ai ʻa e kovi mei he koloa kovi kuo faʻo ʻi hono loto: he ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” (Luke 6:45) Ko ia ai, ke mapuleʻi ho ʻeleló, ʻoku fiemaʻu nai ke ke lotu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha laumalie totonua.”—Sāme 51:10.
13. ʻI he founga fē ʻe lava ke iku atu ai ʻa e loto koví, ʻitá mo e lilí ki he lea koví?
13 Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki he kau ʻEfesoó ke nau fakaʻehiʻehi ʻo ʻikai ngata pē mei he ngaahi lea fakatupu loto-mamahí kae toe pehē foki ki he ngaahi ongoʻi ʻokú ne fakatupunga iá. Naʻá ne tohi: “Tuku ke mamao iate kimoutolu ae loto kovi kotoabe, moe ita, moe lili, moe feiohoaki, moe lea fakakovi, moe fakafajifaji kotoabe.” (Efeso 4:31, PM) Fakatokangaʻi, ki muʻa ke lave ki he “feiohoaki, moe lea fakakovi,” naʻe lave ʻa Paula ki he “loto kovi kotoabe, moe ita, moe lili.” Ko e ʻita tōlili ʻoku tafunaki ʻi lotó ʻokú ne ʻai ke mahua mai ʻa e ngaahi lea fakalotomamahí. Ko ia, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou tukulotoa ʻa e ʻitá mo e tōlilí ʻi hoku lotó? ʻOku ou “loto lili”?’ (Palovepi 29:22, PM) Kapau ʻoku hoko moʻoni ʻeni ʻiate koe, lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ikuʻiʻaki ʻa e ngaahi hehema ko ʻení pea ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhi ke ke lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei hono huaʻi atu hoʻo ʻitá. ʻOku pehē ʻe he Sāme 4:4: “Mou tetetete, ʻo ʻouae faihala. Fakalaulauloto ʻi homou mohenga ʻouae lea.” Kapau ʻoku kamata ke fakalalahi hake hoʻo ʻitá pea ʻokú ke ilifia naʻa mole hoʻo mapuleʻi-kitá, muimui ki he akonaki ʻi he Palovepi 17:14: “Ke ke ʻatā mai koe ʻi he teʻeki ke aʻu ki he feinaʻaki” pe keé. Kiʻi mavahe fakataimi mei he tuʻunga ko iá kae ʻoua kuo matafi atu ʻa e ʻitá.
14. ʻOku malava fēfē ke uesia ʻe he loto-mamahí ha nofo mali?
14 ʻOku ʻikai faingofua ke fekuki mo e lilí pea mo e ʻitá, tautefito ki he taimi ʻoku tupu ai mei he meʻa naʻe ui ʻe Paula ko e “loto kovi.” Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki ʻe Paulá kuo fakamatalaʻi ko ha “ʻiteʻita ʻa ia ʻoku fakafisi ke fakalelei” pea ko ha ‘ʻita fakamolokau ʻo lau ʻa e koví.’ ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ai ʻa e fakafilí ʻo hangē ha fuʻu konga ʻao matolu ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo hono uaifí, pea hoko nai ʻa e tuʻunga ko iá ʻo ʻi ai ʻi ha taimi lōloa. ʻOku hoko nai ʻa e paetaku taʻeʻofá ʻi he ʻikai ke fakaleleiʻi fakaʻaufuli ha loto-mamahi. Ka ko hono tukulotoa ʻa e loto-mamahi ki he ngaahi faihala ʻi he kuohilí ʻoku ʻikai hano ʻaonga. Ko e ipu vai kuo mahuá heʻikai lava ke toe tānaki. Ko ha faihala kuo fakamolemoleʻi ʻoku totonu ke fakangaloʻi. Ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne fakaʻita.”—1 Kolinito 13:4, 5.
15. Ko e hā ʻe tokoni ki he faʻahinga kuo nau tōʻongaʻaki ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea kakahá ke liliu ʻa e anga ʻo ʻenau leá?
15 Fēfē kapau naʻe failahia ʻa e lea kakahá ʻi he fāmili ko ia naʻe ʻohake ai koé pea kuo hoko ʻa hono ngāueʻaki iá ʻo ke tōʻongaʻaki? ʻE lava ke ke fai ha ngaahi liliu ʻi he meʻá ni. Kuó ke ʻosi fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻo e moʻuí ʻa ia heʻikai ʻaupito te ke fakaʻatā ai koe ke ke fai ha faʻahinga tōʻonga. ʻI he fekauʻaki mo hoʻo leá, te ke fili ke ke ngata ʻi fē? Te ke taʻofi ki muʻa ke ke fai ha lea kovi? Te ke fiemaʻu ke ngāueʻaki ʻa e fakangatangata ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Efeso 4:29: “ʻIlonga ha lea ʻe ʻikai siaʻa, pea tapu ʻene hu atu mei homou ngutu.” ʻOku fiemaʻu heni ke ke ‘huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangatá, mo ʻene ngaahi falengā ngaue; pea ʻai [kiate koe] ʻa e tangata foʻoú, ʻa ia ʻoku fai ai pe hono fakafoʻou ʻi he imisi ʻo ʻEne ʻAfió naʻa ne ngaohi ia, ke ne hokosi ʻa e ʻilo kanokanó.’—Kolose 3:9, 10.
‘Aleá’—Ko ha Fiemaʻu Pau
16. Ko e hā ʻoku fakatupu maumau ai ki ha nofo mali ʻa e fakalolongó?
16 ʻOku ʻikai ke lavaʻi ha meʻa—pea ʻoku malava ke iku atu ki ha maumau—ʻi he fai ʻe ha husepāniti pe ko ha uaifi ʻa e meʻa ʻoku ui ko e fakalolongó. ʻOku ʻikai ke hoko maʻu pē ʻeni ia ko hano tauteaʻi hoto hoá, he ʻoku tupu nai ia mei he ongoʻi feifeitamaki pe loto-siʻi. Ka, ko e fakafisi ke fetalanoaʻakí ʻokú ne fakalahi ai pē ʻe ia ʻa e hohaʻá pea ʻoku ʻikai te ne fakaleleiʻi ʻe ia ʻa e palopalema ʻoku lolotonga hokó. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe ha uaifi ʻe taha, “ʻi he kamata pē ke ma toe feleaʻakí, ʻoku ʻikai ʻaupito te ma talanoa kimaua ki he palopalemá ke fakaleleiʻi.”
17. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he kau Kalisitiane ʻoku nau hokosia ʻa e hohaʻa ʻi he nofo malí?
17 ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e hohaʻa ʻi he nofo malí, ʻoku ʻikai ha fakaleleiʻanga faingofua ki ai. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 15:22: “ʻOku maumau fakakaukau ʻa e ʻikai fai ha alea: ka ʻoku tuʻu ʻo ka tokolahi ʻa e faleʻi.” ʻOku fiemaʻu ke ke tangutu hifo mo ho hoá ʻo talanoaʻi ʻa e meʻa ko iá. Ko ia ai, fanongo ki ho hoá ʻaki ha ʻatamai mo e loto ʻoku ʻataʻatā. Kapau ʻoku hā ngali taʻemalava ke fai pehē, fēfē ke ngāueʻaongaʻaki ai ʻa e tokonaki ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku nau maʻu ʻa e ʻilo mei he Tohi Tapú pea ʻoku nau taukei ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú. Ko e kau tangata peheé ʻoku nau “hage koe toitoiaga mei he matagi, moe hufaga mei he afā.”—Aisea 32:2, PM.
ʻE Lava Ke Ke Ikuna ʻi he Faitaú
18. Ko e hā ʻa e fāinga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 7:18-23?
18 Ko ha fāinga lahi ia ʻa hono ʻai piti hotau ʻeleló. ʻOku toe pehē pē mo hono puleʻi ʻetau meʻa ʻoku faí. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo u ʻilo, ko e meʻa kiate au, ʻa ia ko e pehe ki hoku kakano, ʻoku ʻikai ke fale ai ha lelei ʻe taha: he ʻoku tolotui mai ʻa e fie fai lelei, ka ko hono fai, ʻoku ʻikai. ʻIo, ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia. Pea kapau ko e meʻa ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou fai, talaʻehai ʻoku kei ko kita ia ʻoku ngaue ki he meʻa ko ia, ka ko Angahala ʻoku fale ʻiate au.” Koeʻuhi ko e “lao angahalaʻia ʻoku nofo ʻi [hotau] ngaahi kupu,” ʻoku tau hehema ai ke ngāuehalaʻaki hotau ʻeleló pea mo e ngaahi kupu kehe ʻo e sinó. (Loma 7:18-23) Kae kehe, kuo pau ke tau fai ʻa e faitaú—pea ʻe malava ke ikunaʻi ia ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá.
19, 20. ʻE lava fēfē ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻo tokoniʻi ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke ʻai piti honau ʻeleló?
19 ʻI ha vahaʻangatae ʻoku tōʻongaʻaki ai ʻa e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá, ʻoku ʻikai ha potu ai ki he lea taʻefakakaukauʻí mo e lea kakahá. Fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he meʻá ni. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ngāhiʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá. Naʻa mo e pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní ʻi he taimi naʻe fekīhiaki ai ʻene kau ākongá pe ko hai ʻiate kinautolu naʻe lahi tahá, naʻe ʻikai ke tafuluʻi kinautolu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Luke 22:24-27) ʻOku enginaki mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻA e kau tangata, mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ne ne ofaʻi ʻa e Siasi, ʻo ne liʻoa ʻa ʻEne ʻAfio koeʻuhi ko ia.”—Efeso 5:25.
20 Fēfē leva ʻa e uaifí? ʻOku totonu ke ne “fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” (Efeso 5:33) ʻE kaikaila ha uaifi ʻokú ne fakaʻapaʻapa ki hono husepānití kiate ia, ʻo ngāueʻaki ha lea kovi? Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ou loto ke mou ʻilo, ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pe ko Kalaisi; pea ko e ʻulu ʻo e fefine ko e tangata; pea ko e ʻulu ʻo Kalaisi ko e ʻOtua.” (1 Kolinito 11:3) Ko e ngaahi uaifí ke nau anganofo ki honau ʻulú ʻo hangē ko e anganofo ʻa Kalaisi ki hono ʻUlú. (Kolose 3:18) Neongo heʻikai lava ʻe ha tangata taʻehaohaoa ke ne faʻifaʻitaki haohaoa kia Sīsū, ko e feinga ke “muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia” ʻe tokoni ia ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke nau ikuna ai ʻi hono tauʻi ʻa hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻeleló.—1 Pita 2:21.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• ʻI he founga fē ʻe lava ke maumauʻi ai ha nofo mali ʻe ha ʻelelo ʻoku ʻikai taʻofiá?
• Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke ʻai piti ʻa e ʻeleló?
• Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke mapuleʻi ʻetau leá?
• Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻi he taimi ʻoku hokosia ai ʻa e hohaʻa ʻi he nofo malí?
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
ʻOku ʻomai ʻe he kau mātuʻá ʻa e tokoni makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú