LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Fepueli p. 26-31
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá ʻi he Kātekina ʻa e ʻAhiʻahí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá ʻi he Kātekina ʻa e ʻAhiʻahí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻA E ʻAHIʻAHI NAʻE FEKUKI MO E KAU KALISITIANE ʻI HE ʻULUAKI SENITULÍ?
  • KO E HĀ ʻOKÚ NE ʻAI HA KALISITIANE KE FIEFIÁ?
  • IKUʻI HA POLE TE NE KAIHAʻASIA ʻETAU FIEFIÁ
  • ʻUNUʻUNU OFI KI HE ʻOTUÁ PEA TAUHI MAʻU HOʻO FIEFIÁ
  • Neongo e Ngaahi ʻAhiʻahí, Piki ki Hoʻo Tuí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Vakai ki he Ngaahi ʻAhiʻahí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Nofo Ofi ki he Kautaha ʻa Sihová
    Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Fepueli p. 26-31

KUPU AKO 8

Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá ʻi he Kātekina ʻa e ʻAhiʻahí

“Mou lau ko e koto fakafiefia, ʻe hoku fanga tokoua, ʻa e taimi ʻoku mou fetaulaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé.”​—SĒM. 1:2.

HIVA 28 Ko e Hiva Foʻou

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. Fakatatau ki he Mātiu 5:11, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi ʻahiʻahí?

NAʻE talaʻofa ʻe Sīsū ki hono kau muimuí te nau maʻu ʻa e fiefia moʻoni. Naʻá ne toe fakatokanga ki he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá te nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi. (Māt. 10:22, 23; Luke 6:20-23) ʻOku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí. Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau ongoʻi kapau ʻe fakafepakiʻi kitautolu ʻe he fāmilí, fakatangaʻi ʻe he puleʻangá pe tenge kitautolu ʻe he kaungāngāué pe kaungāakó ke faihala? ʻOku hā mahino, ʻi heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko iá ʻe ʻai ai kitautolu ke tau ongoʻi hohaʻa.

2 Ko e anga-mahení ʻoku ʻikai vakai ʻa e kakaí ki he fakatangá ko ha meʻa ke nau fiefia ai. Neongo ia, ko e meʻa tofu pē ia ʻoku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau faí. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻi he ʻikai ongoʻi lōmekina ʻi he fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku totonu ke tau lau ia ko e koto fakafiefia. (Sēm. 1:2, 12) Pea naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke tau fiefia naʻa mo hono fakatangaʻi kitautolú. (Lau ʻa e Mātiu 5:11.) ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau fiefiá neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí? ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi ʻi he lāulea ki he ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi mei he tohi ʻa Sēmisi ki he muʻaki kau Kalisitiané. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e kau Kalisitiane ko iá.

KO E HĀ ʻA E ʻAHIʻAHI NAʻE FEKUKI MO E KAU KALISITIANE ʻI HE ʻULUAKI SENITULÍ?

3. Ko e hā naʻe hoko taimi nounou mei he hoko ʻa Sēmisi ko e ākonga ʻa Sīsuú?

3 Taimi nounou pē mei he hoko ʻa e tokoua faʻē taha ʻo Sīsū ko Sēmisí ko ha ākongá, naʻe kamata ke fakafepakiʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi Selusalemá. (Ngā. 1:14; 5:17, 18) Pea ʻi he taimi naʻe fakapoongi ai ʻa e ākonga ko Sitīvení, naʻe tokolahi ʻa e kau Kalisitiane naʻa nau hola mei he koló pea naʻe “movete atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻo Siutea mo Samēliá,” pea faai atu pē ʻo nau aʻu ki Saipalo mo ʻAniteoke. (Ngā. 7:58–8:1; 11:19) ʻOku tau sioloto atu pē ki he faingataʻa naʻe kātekina ʻe he kau ākongá. Neongo ia, naʻa nau malangaʻi vēkeveke ʻa e ongoongo leleí ʻi ha fetuʻu pē naʻa nau ʻalu ki ai, pea fokotuʻu mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻEmipaea Lomá kotoa. (1 Pita 1:1) Ka naʻe lahi ʻa e ngaahi taimi faingataʻa naʻe toka mei muʻa ki he muʻaki kau Kalisitiané.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehe naʻe pau ke kātekina ʻe he muʻaki kau Kalisitiané?

4 Naʻe pau ke kātekina ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ha ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu 50 T.S. nai, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEmipola Loma ko Kalautiasí ki he kau Siú kotoa ke nau mavahe mei Loma. Ko ia ko e kau Kalisitiane Siú naʻe fakamālohiʻi ke nau liʻaki honau ngaahi ʻapí pea hiki ki ha feituʻu kehe. (Ngā. 18:1-3) ʻI he 61 T.S. nai, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko hono kaungā-Kalisitiané naʻe lumaʻi fakahāhā kinautolu, tuku pilīsone, pea faʻao fakamālohi. (Hep. 10:32-34) Pea hangē pē ko e kakai kehé, naʻe pau ki he kau Kalisitiané ke nau kātekina ʻa e masivá mo e mahamahakí.​—Loma 15:26; Fil. 2:25-27.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau talí?

5 ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sēmisi ʻene tohí ki muʻa ʻi he taʻu 62 T.S., naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hokosia ʻe hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Sēmisi ke ne ʻoatu ki he kau Kalisitiane ko iá ʻa e faleʻi ʻaonga ke tokoni kiate kinautolu ke nofoʻaki fiefia neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Te tau sivisiviʻi ʻa e tohi ʻa Sēmisí pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻa e fiefia naʻe tohi ʻa Sēmisi ʻo fekauʻaki mo iá? Ko e hā te ne kaihaʻasia ʻa e fiefia ʻa ha Kalisitiane? Pea ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he potó, tuí mo e loto-toʻá ke tauhi maʻu ʻetau fiefiá neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi te tau fekuki mo ia?

KO E HĀ ʻOKÚ NE ʻAI HA KALISITIANE KE FIEFIÁ?

Fakatātā: 1. ʻOku ulo ha maama matangi neongo ʻa e havilí mo e ʻuhá. 2. ʻOku puke ʻe ha tokoua taʻumotuʻa ha Tohi Tapu ʻoku fakaava.

Hangē ko ha ulo ʻi loto ʻi ha maama matangi, ko e fiefia moʻoni ʻoku foaki mai ʻe Sihová ʻoku ulo maʻu pē ia ʻi he loto ʻo ha Kalisitiane (Sio ki he palakalafi 6)

6. Fakatatau ki he Luke 6:22, 23, ko e hā ʻe lava ke fiefia ai ha Kalisitiane ʻi he tofanga ʻi he ʻahiʻahí?

6 ʻOku fakakaukau nai ʻa e kakaí te nau toki fiefia pē kapau ʻoku nau maʻu ha moʻui lelei, maʻu ha paʻanga lahi, pea melino ʻa e fāmilí. Ka ko e faʻahinga fiefia naʻe tohi ʻa Sēmisi ʻo fekauʻaki mo iá ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he tuʻunga ʻo ha tokotaha. (Kal. 5:22) ʻOku maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻa e fiefia moʻoní ʻi heʻene ʻiloʻi ʻokú ne fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. (Lau ʻa e Luke 6:22, 23; Kol. 1:10, 11) Ko e faʻahinga fiefia ko eni ʻoku ʻi he loto ʻo ha Kalisitiane ʻoku hangē ia ko e ulo ʻoku ʻi ha maama matangi. ʻOku ʻikai tamatemate ia ʻi he mahamahakí pe siʻi ʻa e paʻangá. Pea ʻoku ʻikai mate ia ʻi he manukí pe fakatanga mei he fāmilí pe niʻihi kehé. ʻI he ʻikai ke mate ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau fakafepakí ke tāmateʻí, ʻoku toe ʻāsili ange ʻene uló. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fekuki mo ia koeʻuhi ko ʻetau tuí ʻokú ne fakapapauʻi ai ko e kau ākonga moʻoni kitautolu ʻa Kalaisi. (Māt. 10:22; 24:9; Sione 15:20) Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe Sēmisi: “Mou lau ko e koto fakafiefia, ʻe hoku fanga tokoua, ʻa e taimi ʻoku mou fetaulaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé.”​—Sēm. 1:2.

Fakatātā: 1. Ko ha mataʻi-hele ukamea ʻoku fakafuo ʻi ha afi. 2. ʻOku fakamokomoko ʻa e mataʻi-helé ʻi he vaí. 3. Ko ha tokoua ʻoku puke ʻe ha ongo ʻōfisa polisi ʻi hono ʻapí. ʻOku sio atu pē hono uaifí mo ʻena taʻahiné ʻi hono ʻave iá. 4. ʻOku kau fakataha ʻa e uaifí mo ʻene taʻahiné mo e niʻihi kehe ʻi he lotu fakafāmili ʻi ha ʻapi lolotonga ia ʻoku fakasio ha tokoua ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. 5. ʻOku lotu fakataha ʻa e uaifí mo ʻene taʻahiné.

Ko e hā ʻoku lava ke fakahoa ai ʻa e ʻahiʻahí ki ha afi ʻoku ngāueʻaki ke fakafuo ha mataʻi-hele ukamea? (Sio ki he palakalafi 7)b

7-8. ʻOku ʻaonga fēfē ʻa e ʻahiʻahí ki heʻetau tuí?

7 ʻOku lave ʻa Sēmisi ki ha toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku loto-lelei ai ʻa e kau Kalisitiané ke fekuki mo ha ngaahi ʻahiʻahi kakaha. ʻOkú ne pehē: “ʻOku fakatupu ai ʻe hoʻomou tui ko ʻeni kuo ʻosi siviʻí ʻa e kātaki.” (Sēm. 1:3) Ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻoku lava ke fakahoa ia ki ha afi ʻoku ngāueʻaki ke ne fakafuo ha mataʻi-hele ukamea. ʻI he taimi ʻoku tutu ai ʻa e ukameá pea fakamokomokó, ʻoku fefeka ange ai ʻa e ukameá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe Sēmisi: “Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē.” (Sēm. 1:4) ʻI heʻetau sio ki hono ʻai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻetau tuí ke toe mālohi angé, ʻe lava ke tau kātekina kinautolu ʻi he fiefia.

8 ʻI he tohi ʻa Sēmisí, naʻá ne toe lave ai ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne ʻai ke mole ʻetau fiefiá. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ko iá, pea ʻe lava fēfē ke tau ikuʻi ia?

IKUʻI HA POLE TE NE KAIHAʻASIA ʻETAU FIEFIÁ

9. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e potó?

9 Ko e pole: ʻIkai ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. ʻI he tofanga ʻi ha ʻahiʻahi, ʻoku tau loto ke hanga kia Sihova ki ha tokoni ke fai ha fili ke fakahōifuaʻi ia, maʻu ʻaonga mei ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea tauhi maʻu ai ʻetau anga-tonú. (Sel. 10:23) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e poto ke ʻiloʻi ʻa e ʻalunga ke tau fou aí mo e meʻa ʻoku totonu ke tau leaʻaki ki he faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí, te tau ongoʻi feifeitamaki nai pea ʻe vave ke mole ʻetau fiefiá.

10. Ko e hā ʻoku tala mai ʻi he Sēmisi 1:5 ke tau faí ke maʻu ai ʻa e potó?

10 Fakaleleiʻanga: Kole kia Sihova ha poto. Kapau ʻoku tau loto ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he fiefia, kuo pau ke tau ʻuluaki kole kia Sihova ʻi he lotu ke foaki mai ʻa e poto ʻoku tau fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e ngaahi fili leleí. (Lau ʻa e Sēmisi 1:5.) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí kapau ʻoku ʻikai tali vave mai ʻe Sihova ʻetau lotú? ʻOku pehē ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke tau “hanganaki kole” ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai fakaʻitaʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki kole ai kiate ia ha potó. Heʻikai te ne ngāhiʻi kitautolu. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne “foaki nima-homo” ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki ha poto ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Saame 25:12, 13) ʻOkú ne ʻafioʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻokú ne kaungāongoʻi, pea ʻokú ne loto-lelei ke tokoniʻi kitautolu. Ko hono moʻoní, ko ha ʻuhinga ia ki heʻetau fiefiá! Ka ʻoku anga-fēfē hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e potó?

11. Ko e hā ha toe meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e potó?

11 ʻOku foaki mai ʻe Sihova ʻa e potó fakafou ʻi heʻene Folofolá. (Pal. 2:6) Ke maʻu ʻa e poto ko iá, kuo pau ke tau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e ngaahi tohi Fakatohitapú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene faleʻí. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē.” (Sēm. 1:22) ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ʻo fakamelino ange, fakaʻatuʻi ange mo fonu he meesi. (Sēm. 3:17) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko iá ke tau fekuki mo ha ʻahiʻahi pē pea ʻikai mole ai ʻetau fiefiá.

12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú?

12 ʻOku hangē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha sioʻatá, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau ngāue ki aí. (Sēm. 1:23-25) Ko e fakatātaá, hili hano ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, te tau ʻiloʻi nai ʻoku fiemaʻu ke tau mapuleʻi ʻetau ʻitá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku tau ako ai ke anga-malū ʻi he fakafeangai ki he kakai pe ko ha palopalema te ne fakaʻitaʻi kitautolu. Koeʻuhi ko ʻetau anga-maluú, ʻoku tau fekuki lelei ange mo e ngaahi tenge ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻOku lava ai ke tau fakakaukau lelei ange pea fai ha ngaahi fili lelei ange. (Sēm. 3:13) He mahuʻinga ē ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú!

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ako ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú?

13 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau toki ʻiloʻi pē meʻa ke tau fakaʻehiʻehi mei aí hili haʻatau fai ha fehālaaki. Ka ko ha founga faingataʻa ia ʻo e akó. Ko e founga lelei ange ke maʻu ai ʻa e potó ko e ako mei he ngaahi lavameʻa mo e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe Sēmisi ke tau vakai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú, hangē ko ʻĒpalahame, Lēhapi, Siope, mo ʻIlaisiā. (Sēm. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Ko e kau sevāniti mateaki ko ia ʻa Sihová naʻa nau lava ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe mei malava ke ne kaihaʻasia ʻenau fiefiá. ʻI heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau.

14-15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tukunoaʻi ʻetau veiveiuá?

14 Ko e pole: Ngaahi veiveiua. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faingataʻa nai ke tau mahinoʻi ha meʻa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pe ʻoku ʻikai nai tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga naʻa tau ʻamanekiná. ʻE tupu nai heni ha ngaahi veiveiua. Kapau te tau tukunoaʻi ʻetau ngaahi veiveiuá, ʻe vaivai ai ʻetau tuí pea maumauʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. (Sēm. 1:7, 8) Pea ʻe lava ke mole ai ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú.

15 Naʻe fakahoa ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú ki ha taula. (Hep. 6:19) Ko ha taula ʻokú ne ʻai ke tuʻu maʻu ʻa e vaká lolotonga ʻa e matangí pea taʻofi ia mei haʻane hake ʻi ha maka. Ka ko e taulá ʻe toki ngāue pē ia kapau ko e sēini ʻokú ne fakamaʻu ia ki he vaká ʻoku ʻikai ke motu. Hangē ko hono fakavaivaiʻi ʻe he ʻumeʻumeá ʻa e sēini taulá, ʻoku pehē pē hono fakavaivaiʻi ʻe he veiveiuá ʻetau tuí. ʻI hono fakafepakiʻi ha tokotaha ʻoku veiveiua, ʻe lava ke mole ai ʻene tui ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofá. Kapau ʻe mole ʻetau tuí ʻe mole ʻetau ʻamanakí. Hangē ko e lea ʻa Sēmisí, ko ha tokotaha veiveiua “ʻokú ne hangē ko e peau ʻo e tahí ʻa ia ʻoku ʻave takai mo fepaleʻekina holo ʻe he matangí.” (Sēm. 1:6) Ko ha tokotaha ʻi ha tuʻunga pehē ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito ke fiefia!

16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi veiveiua?

16 Fakaleleiʻanga: Faitau mo hoʻo veiveiuá; fakaivimālohiʻi hoʻo tuí. ʻOua ʻe lotolotoua. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá, naʻe lotolotoua ʻa e kakai ʻa Sihová. Naʻe tala ange ʻe ʻIlaisiā: “Ko e hā hono fuoloa ʻo e ʻikai te mou ʻai ke pau ʻa hoʻomou fakakaukaú? Kapau ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní, muimui ʻiate ia ka ʻo kapau ko Pēali, muimui ʻiate ia!” (1 Tuʻi 18:21) ʻOku tatau pē ia mo e ʻahó ni. ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha fekumi ke tau fakamoʻoniʻi kiate kitautolu ko Sihova ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú ʻene Folofolá, pea ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ʻene kakaí. (1 Tes. 5:21) ʻI heʻetau fai kotoa iá te tau toʻo atu ʻetau ngaahi veiveiuá pea fakaivimālohiʻi ʻetau tuí. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ha tokoni ke ikuʻi ʻetau ngaahi veiveiuá, ʻe lava ke tau kole ki he kau mātuʻá. Kuo pau ke tau ngāue vave kapau ʻoku tau fiemaʻu ke tauhi maʻu ʻetau fiefiá ʻi heʻetau tauhi kia Sihová!

17. Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe mole ʻetau loto-toʻá?

17 Ko e pole: Loto-siʻi. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Kapau te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e mamahí, ʻe siʻi ai ho iví.” (Pal. 24:10) Ko e lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “hoko ʻo loto-siʻi” ʻe lava ke ʻuhinga ko e “mole ʻa e loto-toʻá.” Kapau ʻe mole hoʻo loto-toʻá, ʻe vave ke mole hoʻo fiefiá.

18. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kātakí?

18 Fakaleleiʻanga: Falala kia Sihova ke ne ʻoatu ʻa e loto-toʻa ke kātaki. ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e loto-toʻá kapau ʻoku tau loto ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. (Sēm. 5:11) Ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe Sēmisi naʻe liliu ko e “kātaki” ʻokú ne ʻomai ʻa e foʻi fakakaukau ki ha tokotaha ʻoku tuʻu maʻu ʻi hono tuʻuʻangá. ʻE lava ke tau fakakaukau nai ki ha sōtia ʻoku tuʻu loto-toʻa ʻi hono tuʻuʻangá ʻo fakafepakiʻi ʻa e filí, ʻo fakafisi ke ne holomui neongo ʻa e fakailifia ʻa e ʻoho ʻa e filí.

19. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá?

19 Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e loto-toʻá mo e kātakí. ʻI ha taimi, naʻá ne ongoʻi vaivai. Ka naʻe malava ke ne kātaki koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova ke ne ʻoange kiate ia ʻa e ivi naʻá ne fiemaʻú. (2 Kol. 12:8-10; Fil. 4:13) ʻE lava ke tau maʻu ʻa e faʻahinga ivi ko iá mo e loto-toʻá kapau te tau lāuʻilo anga-fakatōkilalo ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová.​—Sēm. 4:10.

ʻUNUʻUNU OFI KI HE ʻOTUÁ PEA TAUHI MAʻU HOʻO FIEFIÁ

20-21. Ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?

20 ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fekuki mo iá ʻoku ʻikai ko ha tautea meia Sihova. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sēmisi: “ʻI he tofanga ʻi he ʻahiʻahí, tuku ke ʻoua naʻa pehē ʻe ha taha: ‘Kuo ʻahiʻahiʻi au ʻe he ʻOtuá.’ He ʻoku ʻikai malava ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví, pea ʻoku ʻikai te ne ʻahiʻahiʻi ʻaki ia ha taha.” (Sēm. 1:13) ʻI heʻetau falala pau ki he moʻoniʻi meʻa ko iá, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.​—Sēm. 4:8.

21 Ko Sihová “ʻoku ʻikai haʻane liliu pe fetongitongi.” (Sēm. 1:17) Naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí, pea te ne tokoniʻi foki kitautolu tāutaha ʻi he ʻahó ni. Kole tōtōivi kia Sihova ke ne foaki atu ʻa e poto, tui mo e loto-toʻa. Te ne tali hoʻo ngaahi lotú. Pea ʻe lava ke ke fakapapauʻi te ne tokoniʻi koe ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá lolotonga hoʻo kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ha Kalisitiane ke fiefia?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe lava ke ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá?

  • ʻE lava fēfē ke tau nofoʻaki fiefia neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

HIVA 24 Tauhi Ho Matá he Palé!

a Ko e tohi ʻa Sēmisí ʻoku fonu ʻi he ngaahi faleʻi ʻaonga ke fekuki ai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e kupu ko ení ʻe sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi faleʻi ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ʻe Sēmisí. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi ko ení ke kātekina ʻa e faingataʻá pea ʻikai mole ʻetau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻoku puke ia ʻi hono ʻapí. ʻOku sio atu pē hono uaifí mo ʻena taʻahiné ʻi hono ʻave ia ʻe he kau polisí. Lolotonga ʻa e ʻi pilīsone ʻa e husepānití, ʻoku kau fakataha ʻa e kaungātuí mo e tuofefiné mo ʻene taʻahiné ʻi he lotu fakafāmilí. Ko e faʻē mo ʻene taʻahiné ʻokú na toutou kole kia Sihova ha ivi ke kātekina ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku foaki ʻe Sihova kiate kinaua ʻa e nonga ʻi loto mo e loto-toʻa. Ko hono olá, ʻoku mālohi ange ʻena tuí, ʻo ʻai ke na malava ʻo kātekina mo e fiefia.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share