“MAMAHIʻI ʻA E NGAAHI NGAUE LELEI”!
“Naʻa ne foaki ia ʻe ia [Sīsū] koeʻuhi ko kitautolu; koeʻuhi ke ne huhuʻi kitautolu mei he maumau lao kotoa; pea fakamaʻa maʻana hano kakai tonu oʻona, ha kakai ʻoku mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei.”—TAI. 2:14.
1. Ko e hā ʻoku hoko ʻi he feituʻu ʻo e temipalé ʻi he aʻu ki ai ʻa Sīsū ʻi Nīsani 10, 33 T.S.?
KO Nīsani 10, 33 T.S. ia, ʻi ha ngaahi ʻaho pē ki muʻa ʻi he kātoanga Pāsová. ʻOku fiefia ʻa e kau lotu tokolahi ʻi he feituʻu ʻo e temipale ʻi Selusalemá. Ko e hā ʻe hoko ʻi he aʻu mai ʻa Sīsuú? Ko e kau hiki Tohi Tapu ʻe toko tolu—ko Mātiu, Maʻake mo Luké—ʻoku nau fakamoʻoniʻi kotoa, ʻa e tuʻo ua ʻo hono kapusi ki tuʻa ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga naʻe fefakatauʻaki aí. ʻOkú ne fulihi ʻa e tēpile ʻa e kau fetongi paʻangá mo e sea ʻo e kau fakatau lupé. (Mt. 21:12; Mk. 11:15; Luke 19:45) Naʻe ʻikai hōloa ʻa hono mamahiʻi ʻe Sīsū ʻa e temipalé koeʻuhi naʻá ne fai ʻa e ngāue tatau ʻi he taʻu ʻe tolu ki muʻa.—Sione 2:13-17.
2, 3. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko hono mamahiʻi ʻe Sīsū ʻa e temipalé naʻe ʻikai fakangatangata pē ia ki hono fakamaʻá?
2 Ko e fakamatala ʻa Mātiú ʻoku fakahaaʻi ai ko e mamahiʻi ʻe Sīsū ʻa e temipalé ʻi he taimi ko iá naʻe ʻikai fakangatangata pē ia ki hono fakamaʻá. Naʻá ne toe fakamoʻui ʻa e kau kui mo e heke naʻe fakaofiofi ange kiate ia ʻi aí. (Mt. 21:14) Ko e lēkooti ʻa Luké ʻoku lave ai ki he ngaahi ngāue kehe naʻe fakahoko ʻe Sīsū. “[Ko Sīsuú] naʻa ne ʻi he Temipale ʻi he ʻaho kotoa pe, ʻo faiako.” (Luke 19:47; 20:1) Ko ia naʻe hā mahino ʻaupito ʻa hono mamahiʻi ia ʻe Sīsū ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú.
3 Ki mui ai, naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Taitusi ʻo fakamatalaʻi ko Sīsuú “naʻa ne foaki ia ʻe ia koeʻuhi ko kitautolu; koeʻuhi ke ne huhuʻi kitautolu mei he maumau lao kotoa; pea fakamaʻa maʻana hano kakai tonu oʻona, ha kakai ʻoku mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei.” (Tai. 2:14) ʻI he ngaahi founga fē te tau lava ai he ʻahó ni ʻo “mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei”? Pea ʻe lava fēfē ke fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ngaahi tuʻi lelei ʻo Siutá?
Mamahiʻi ʻo e Malangá mo e Faiakó
4, 5. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe he ngaahi tuʻi Siuta ʻe toko faá ʻenau mamahiʻi ʻa e ngaahi ngāue leleí?
4 Ko ʻAsa, Sihosafate, Hesekaia mo Siosaiá naʻa nau fakahoko kotoa ʻa e ngaahi feingangāue ʻi Siuta ke taʻaki fuʻu mei ai ʻa e tauhi ʻaitolí. Naʻe hanga ʻe ʻAsa ʻo “ʻave ʻa e ngaahi olita muli mo e ngaahi sia, ʻo ne holoki ʻa e ngaahi pou tapu, ʻo ne ta ʻa e ngaahi asela.” (2 Kal. 14:3) Ko Sihosafate, ʻi hono ueʻi ia ʻe heʻene mamahiʻi ʻa e lotu kia Sihová, naʻá ne “ʻave ʻa e ngaahi ʻesi mo e ngaahi asela mei Siuta.”—2 Kal. 17:6; 19:3.a
5 Hili ʻa e kātoanga Pāsova mamalu ʻaho fitu naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Hesekaia ʻi Selusalemá, naʻe “hu ki tuʻa ʻa e kau Isileli naʻe ʻilo ai ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻo nau laiki ʻa e ngaahi pou, mo taaʻi ʻa e ngaahi asela, mo holoki ʻa e ngaahi ʻesi mo e ngaahi olita ʻi Siuta katoa mo Penisimani mo Ifalemi mo Manase, ke ʻosiʻosingamalie.” (2 Kal. 31:1) Naʻe hoko ʻa e tamasiʻi ko Siosaiá ko e tuʻi ʻi heʻene kei taʻu valú pē. Ko e lēkooti fakahisitōliá ʻoku pehē ai: “ʻI he valu taʻu o ʻene pule, lolotonga ʻene kei talavou, naʻa ne kamata ke feinga ki he ʻOtua o ʻene kui ko Tevita: pea ʻi hono hongofulu ma ua taʻu naʻa ne kamata ke fakamaʻa ʻa Siuta mo Selusalema mei he ngaahi ʻesi, mo e ngaahi asela, mo e ngaahi tamapua, mo e ngaahi imisi.” (2 Kal. 34:3) Ko ia ai, ko e ngaahi tuʻi kotoa ko ia ʻe toko faá naʻa nau mamahiʻi ʻa e ngaahi ngāue leleí.
6. Ko e hā ʻe lava ke fakahoa ai ʻetau ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi feingangāue ʻa e ngaahi tuʻi faitōnunga ʻo Siutá?
6 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau kau meimei tatau ki ha feingangāue ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻatā mei he ngaahi akonaki fakalotu loí, ʻo kau ai ʻa hono fai ʻo e tauhi ʻaitolí. Ko ʻetau ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé ʻoku malava ai ke tau fetaulaki mo e kakai kotoa pē. (1 Tim. 2:4) ʻOku manatuʻi ʻe ha kiʻi taʻahine ʻĒsia ʻa e anga ʻo hono fai ʻe heʻene faʻeé ʻa e ngaahi ouau ʻi muʻa ʻi he ngaahi ʻīmisi lahi ʻi honau ʻapí. ʻI he fakaʻuhinga heʻikai lava ʻe he ngaahi ʻīmisí kotoa ke fakafofongaʻi ʻa e ʻOtua moʻoní, naʻe faʻa lotu ʻa e kiʻi taʻahiné ke ne lava ʻo ʻiloʻi Ia. ʻI heʻene tali ha tukituki ʻa ha tokotaha ʻi he matapā ʻo hono falé, naʻá ne feʻiloaki ai mo ha ongo Fakamoʻoni ʻa ia naʻá na mateuteu ke tokoniʻi ia ke ne ʻiloʻi ʻa e hingoa makehe ʻo e ʻOtua moʻoní, ko Sihova. Pea he houngaʻia moʻoni ē ko ia ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi ʻaitolí! ʻOkú ne fakahāhā he taimí ni ʻa e mamahiʻi ngāue ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi ʻaki ʻene kau tōtōivi ʻi he ngāue fakamalangá, ʻi hono tokoniʻi fakalaumālie ʻa e kakai kehé.—Sāme 83:18; 115:4-8; 1 Sione 5:21.
7. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke faʻifaʻitaki ai ki he kau faiako naʻa nau fononga holo ʻi he fonuá ʻi he ʻaho ʻo Sihosafaté?
7 ʻI heʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé, ʻoku fakaʻāuliliki fēfē ʻetau ʻosiki ʻa e feituʻu ngāue kuo vaheʻi maí? Ko e meʻa mālié, ʻi he taʻu hono tolu ʻo ʻene pulé, naʻe fekau atu ai ʻe Sihosafate ke haʻu ʻa e pilinisi ʻe toko nima, kau Līvai ʻe toko hiva mo e ongo taulaʻeiki ʻe toko ua. Naʻá ne ʻai ke nau fononga ki he ngaahi koló kotoa ke akoʻi ki he kakaí ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová. Naʻe mātuʻaki ola lelei ʻenau feingangāué he naʻe kamata ai ʻa e kakai ʻi he ngaahi puleʻanga takatakaí ke nau manavahē kia Sihova. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 17:9, 10.) ʻI he ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí ʻi he taimi kehekehe ʻi he ngaahi ʻaho kehekehé, te tau malava nai ai ke lea ki he ngaahi mēmipa tokolahi ʻi ha fāmili.
8. ʻE lava fēfē ke tau fakalahi ʻa ʻetau faifakamoʻoní?
8 Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní kuo nau loto-lelei ke mavahe mei honau ngaahi ʻapí pea hiki ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e Kau Fakamoʻoni mamahiʻi ngāué. ʻE lava ke ke fai pehē? Ko e niʻihi ʻo kitautolu heʻikai lava ke tau hikí te tau ʻahiʻahi fakamoʻoni nai ki he kakai ʻoku nau nofo ʻi hotau feituʻú ka ʻoku nau lea ʻi ha lea kehé. Koeʻuhi ko e kakai kehekehe ʻokú ne fetaulaki mo ia ʻi hono feituʻu ngāué, ʻi hono taʻu 81, naʻe ako ai ʻe Ron ʻa e ngaahi lea fakafeʻiloaki ʻi he lea ʻe 32! Naʻá ne fetaulaki ki muí ni he halá mo ha ongo mātuʻa ʻAfilika peá ne lea fakafeʻiloaki kia kinaua ʻi heʻena lea tuʻufonuá, ʻa e lea faka-ʻIolapá. Naʻá na ʻeke ange kia Ron pe kuó ne ʻosi ʻalu ki ʻAfilika. ʻI heʻene tali ange ʻikaí, naʻá na ʻeke ange pe naʻe anga-fēfē ʻene ʻiloʻi ʻena leá. Naʻá ne malava heni ke fai ha fakamoʻoni lelei. Naʻá na tali lelei ha ngaahi makasini pea ʻoange fiefia kiate ia ʻa hona tuʻasilá, ʻa ia naʻá ne ʻave ki he fakatahaʻanga ʻi he feituʻú koeʻuhi ke lava ʻo ako Tohi Tapu ʻa e ongo meʻá.
9. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa hono lau ʻo e Tohi Tapú ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú? ʻOmai ha fakatātā.
9 Ko e kau faiako naʻa nau ʻalu holo he fonuá ʻi he fekau ʻa Sihosafaté naʻa nau ʻalu mo e “Tohi Lao ʻa Sihova.” ʻI māmani lahi ʻoku tau feinga ai ke akoʻi ʻa e kakaí mei he Tohi Tapú, koeʻuhi ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fai ha feinga makehe ke fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi lea moʻoni ʻo e Tohi Tapú, ʻo lau hangatonu ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakamatala ha tokotaha-ʻapi ʻe taha kia Linda, ko ha Fakamoʻoni, naʻe tofanga ʻa hono husepānití ʻi ha pā-kālava pea naʻe fiemaʻu ke ne tokangaʻi ia. Naʻe tangilāulau ʻa e tokotaha-ʻapí: “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa kuó u fai kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke hoko eni kiate aú.” Naʻe tali ange ʻe Linda: “ʻE sai pē ke u fakapapauʻi atu kia koe ha meʻa?” Naʻá ne lau leva ʻa e fakalea ʻo e Semisi 1:13 pea hoko atu: “Ko e faingataʻaʻia kotoa ʻoku tau hokosia pea mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí ʻoku ʻikai ko e tautea ia mei he ʻOtuá.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe fāʻofua māfana ai ʻa e tokotaha-ʻapí ʻia Linda. ʻOku fakahaaʻi ʻe Linda: “Naʻá ku malava ke fai ʻa e fakafiemālie ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi veesi ʻoku tau lau mei he Tohi Tapú kuo teʻeki ai ʻaupito ke fanongo ai ʻa e tokotaha-ʻapí ia ki muʻa.” Ko e fetalanoaʻaki ko iá naʻe iku ai ki ha ako Tohi Tapu tuʻumaʻu ʻi ʻapi mo e fefiné.
Toʻutupu ʻOku Nau Mamahiʻi Ngāue
10. ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Siosaia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he toʻutupu Kalisitiane he ʻaho ní?
10 ʻI he foki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosaiá, ʻoku tau fakatokangaʻi naʻá ne tuli ki he lotu moʻoní ko ha talavou pea naʻá ne taʻu 20 nai ʻi heʻene kamata ʻa e feingangāue lahi ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e tauhi ʻaitolí. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 34:1-3.) ʻOku fakahāhā ʻe he toʻutupu taʻefaʻalaua he ʻahó ni ʻa e mamahiʻi meimei tatau ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú.
11-13. Ko e hā e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he toʻutupu ʻi onopooni ʻoku nau mamahiʻi ʻa e tauhi kia Sihová?
11 Ko Hannah, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻIngilani, naʻá ne taʻu 13 pea naʻá ne ako ʻa e lea faka-Falaniseé ʻi he ʻapiakó ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ne fokotuʻu ha kulupu lea faka-Falanisē ʻi ha kolo ofi mai. Naʻe loto-lelei ʻa ʻene tamaí ke ʻalu mo ia ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi aí. ʻI he taimí ni ʻi hono taʻu 18, ʻoku mamahiʻi ʻe Hannah ʻa e ngāue faifakamoʻoni ʻi he lea faka-Falaniseé ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Te ke lava mo koe foki ke ako ha lea muli pea tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau ako fekauʻaki mo Sihova?
12 Ko Rachel naʻá ne fiefia lahi ʻi he mamata ʻi he foʻi vitiō ko e Pursue Goals That Honor God. ʻI he fakamatala ki heʻene fakakaukaú ʻi he taimi naʻá ne kamata tauhi ai kia Sihova ʻi he 1995, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau au kuó u ʻosi ʻai ʻa e moʻoní ko ʻeku meʻa.” Peá ne tānaki mai: “Hili ʻeku sio ʻi he foʻi vitioó, ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni naʻá ku fai pē ʻe au ʻa e ngaahi meʻa anga-mahení ʻi he ngaahi taʻu lahi. Kuo pau ke u faitau maʻá e moʻoní pea fai ha fakakaukau mo e feinga moʻoni ʻi heʻeku ngāué mo e ako fakafoʻituituí.” ʻOku ʻiloʻi he taimí ni ʻe Rachel ʻokú ne tauhi ʻa Sihova fakataha mo e mamahiʻi ngāue lahi ange. Ko e hā kuó ne hokosia tupu mei aí? “Naʻe ofi ange ai ʻa hoku vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku mohu ʻuhinga ange ai ʻeku ngaahi lotú, toe lahi ange ai mo fakafiemālie ʻeku akó, pea hoko ai ʻo toe moʻoni ange kiate au ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú. Ko hono olá, ʻoku ou fiefia lahi ʻaupito ʻi he ngāue fakafaifekaú pea maʻu ʻa e fiemālie moʻoni ʻi heʻeku sio ki hono fakafiemālieʻi ʻe he folofola ʻa Sihová ʻa e niʻihi kehé.”
13 Ko Luke ko ha talavou ia naʻe fakalototoʻaʻi ʻe ha foʻi vitiō ʻe taha, ko e Young People Ask—What Will I Do With My Life? Hili e sio he foʻi vitiō ko ení, ko e tohi eni ʻa Luke: “Naʻá ku ongoʻi ʻoku ueʻi au ke fakakaukau ki hoku tuʻunga ʻi he moʻuí.” ʻOkú ne fakahaaʻi: “ʻI he kuohilí, naʻe tenge ai au ke u tomuʻa tuli ki ha maluʻanga fakapaʻanga fakafou ʻi he ako māʻolunga ange pea ke toki tokangataha ʻi he hili iá ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ko e tenge peheé ʻoku ʻikai tokoni ia ki ha fakalakalaka fakalaumālie; ʻi hono kehé ʻokú ne fakaholomuiʻi kita.” Kau talavou mo e finemui, ko e hā ʻoku ʻikai te mou vakai ai pe ʻe lava ke mou ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo mou ako ʻi he ʻapiakó ke fakalahi ʻa hoʻomou ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Hannah? Pea ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Rachel, ʻaki ʻa e mamahiʻi ʻo tuli ki he ngaahi taumuʻa ʻoku fakalāngilangiʻi moʻoni ai ʻa e ʻOtuá? Muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Luke, ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatuʻutāmaki kuo fakamoʻoniʻi ko ha tauhele ki he toʻutupu tokolahi.
Mamahiʻi ʻo Tokanga ki he Fakatokangá
14. Ko e hā e faʻahinga lotu ʻoku tali ʻe Sihová, pea ko e hā ʻoku faingataʻa ai he ʻahó ni ʻa hono tauhi maʻu iá?
14 Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku fiemaʻu ke nau maʻa kapau ʻoku fiemaʻu ke fakahōifua kiate ia ʻenau lotú. ʻOku fakatokanga ʻa ʻAisea: “Alu akimoutolu, alu akimoutolu, mou alu atu mei ai, oua e ala ki ha mea tae maa; alu akimoutolu mei he lotolotoga oia [Pāpilone]; ke maa akimoutolu oku mou fua ae gaahi ibu a Jihova.” (Ai. 52:11, PM) ʻI he ngaahi taʻu lahi ki muʻa ʻi hono tohi ʻe ʻAisea ʻa e ngaahi lea ko iá, naʻe ngāue mālohi ai ʻa e tuʻi lelei ko ʻAsá ʻi ha feingangāue ke taʻaki fuʻu ʻa e ʻulungaanga taʻetaau ʻi Siutá. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 15:11-13.) Pea ʻi he laui senituli ki mui ai, naʻe tala ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Taitusi naʻe foaki atu ia ʻe Sīsū ke fakamaʻa ʻa hono kau muimuí ke ʻai kinautolu ko ha “kakai ʻoku mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei.” (Tai. 2:14) ʻI he sōsaieti fonu he ʻulungaanga kovi ʻo e ʻaho ní, ʻoku ʻikai faingofua ai—tautefito ki he toʻutupú—ke nau maʻa fakaeʻulungaanga ai pē. Hangē ko ení, ko e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá, tatau pē ʻa e iiki mo e lalahi, kuo pau ke nau faitau ke ʻatā ai pē mei he ʻuli ʻo e ʻata fakalielia ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he TV, ngaahi faivá pea tautautefito ki he ʻInitanetí.
15. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ha fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví?
15 Ko ʻetau mamahiʻi ʻo tokanga ki he ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakatupulekina ha fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví. (Sāme 97:10; Loma 12:9) ʻOku fiemaʻu ke tau fakaliliʻa ʻi he ʻata fakalieliá koeʻuhi ke “ʻatā ai mei heʻene fusi mālohi fakamakinitó,” ʻo hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe ha Kalisitiane ʻe taha. Ke fakamavahevaheʻi ʻa e fanga kiʻi kongokonga mētale makinitó, ʻokú te fiemaʻu ha ivi ʻoku mālohi ange ia ʻi he mālohi ʻokú ne puke fakataha kinautolú. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke talitekeʻi ʻa e fakatauele ʻo e ʻata fakalieliá. Ka ko hono mahinoʻi ʻa e lahi ʻo e maumau ʻe lava ke fai kia kitautolu ʻe he ʻata fakalieliá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ha palakūʻia ai. Naʻe fai ʻe he tokoua ʻe taha ha feinga mālohi ke ʻatā mei heʻene tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ngaahi saiti fakalielia he ʻInitanetí. Naʻá ne hiki ʻa ʻene komipiuta ʻaʻaná ki ha feituʻu ʻa ia naʻe ʻasi kakato ki he toenga ʻo hono fāmilí. Tānaki atu ki he meʻa ko iá, naʻá ne fakapapauʻi fakafoʻituitui lahi ange ke fakamaʻa ʻa ʻene tōʻongá pea ke ne mamahiʻi ʻa e ngaahi ngāue leleí. Naʻe aʻu ʻo ne fou ʻi ha toe sitepu ʻe taha. Koeʻuhi naʻe pau ke ne ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí ki heʻene pisinisí, naʻá ne fakapapauʻi ke toki sio pē ki ai ʻi he taimi naʻe ʻi hono tafaʻakí ai ʻa hono uaifí.
Mahuʻinga ʻo e ʻUlungaanga Leleí
16, 17. Ko e hā e ola ʻo ʻetau ʻulungaanga leleí ki he faʻahinga ʻoku nau siofi kitautolú? ʻOmai ha fakatātā.
16 Ko ha fakakaukau lelei moʻoni ʻoku fakahāhā ʻi he lotolotonga ʻo e kau talavou mo e finemui ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea he maongo moʻoni ko e meʻá ni ki he faʻahinga ʻoku mamata ki aí! (Lau ʻa e 1 Pita 2:12.) Ko e tokotaha ʻaʻahi ʻe taha ki he Pēteli ʻi Lonitoní naʻe liliu ʻa e kotoa ʻo ʻene fakakaukau ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová hili ʻene fakamoleki ha ʻaho ʻi heʻene fai ha ngāue ai ki ha mīsini pulusi. Ko hono uaifí, ʻa ia naʻe ako Tohi Tapu mo ha Fakamoʻoni ʻi he feituʻú, naʻá ne fakatokangaʻi e liliu ʻa e fakakaukau ʻa hono husepānití. Ki muʻá, naʻe ʻikai te ne loto ke ʻaʻahi ange ʻa e Kau Fakamoʻoní ki hono ʻapí. Ka naʻá ne foki mai mei hono fai ʻa e ngāue ko ia ʻi he Pētelí mo hono fakavīkivikiʻi lahi ʻa e anga-lelei naʻe fakahāhā kiate iá. Naʻá ne fakahaaʻi naʻe ʻikai ha taha ai ʻe lea kovi. Naʻe kātaki ʻa e tokotaha kotoa, pea naʻe nonga ʻa e ʻātakaí. Naʻe maongo tautefito kiate ia ʻa e mamahiʻi ngāue ʻa e kau talavoú mo e finemuí ʻo ʻikai maʻu ha vahe, ʻi he foaki loto-lelei honau taimí mo e iví ke tokoni ki hono fanongonongo ʻa e ongoongo leleí.
17 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau ngāue paʻanga ke tokangaʻi honau fāmilí ʻoku nau fai ʻaufuatō ʻenau ngāué. (Kol. 3:23, 24) ʻOku faʻa iku eni ki he malu ʻo ʻi he tuʻunga lelei ai ʻa e ngāué, ʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻe he kau pule ngāué ʻenau fakakaukau fakamātoató pea ʻikai loto ke nau nofo mei he ngāué.
18. ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo “mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei”?
18 Ko ʻetau falala kia Sihová, ko ʻetau talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohinó, mo e tokanga ʻoku tau fai ki hotau ngaahi feituʻu faiʻanga fakatahá ʻoku kau ia ʻi he ngaahi founga ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e mamahiʻi ʻo e fale ʻo Sihová. ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau loto ke kau kakato ki he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá ʻo fakatatau ki heʻetau malavá. Pe ʻoku tau iiki pe lalahi, ʻi heʻetau poupou mālohi ki he ngaahi tuʻunga maʻa fekauʻaki mo ʻetau lotú, te tau utu ai ʻa e ngaahi ʻaonga lahi. Pea ʻe hokohoko atu ai ʻa ʻetau ʻiloa ko ha kakai “ʻoku mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei.”—Tai. 2:14.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe toʻo nai ʻe ʻAsa ʻa e ngaahi ʻesi naʻe fekauʻaki mo e lotu ki he ngaahi ʻotua loí kae ʻikai ko e ngaahi ʻesi ko ia naʻe lotu ai ʻa e kakaí kia Sihová. Pe naʻe toe langa nai ʻa e ngaahi ʻesi ʻi he konga ki mui ʻo e pule ʻa ʻAsá pea naʻe toʻo ia ʻe hono foha ko Sihosafaté.—1 Tuʻi 15:14; 2 Kal. 15:17.
Mei he fakatātā Fakatohitapú pea ʻi onopooni fakatouʻosi, ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e
• founga ke fakahāhā ai hoʻo mamahiʻi ngāué ʻi he malangá mo e faiakó?
• founga ʻe lava ai ʻa e toʻutupu Kalisitiané ʻo “mamahiʻi ʻa e ngaahi ngaue lelei”?
• founga ke ʻatā ai mei he ngaahi tōʻonga koví?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻOkú ke ngāueʻaki maʻu pē ʻa e Tohi Tapú ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e ako ke leaʻaki ha lea ʻe taha lolotonga ʻa e ʻi he ʻapiakó ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke fakalahi ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú