Moʻulaloa Mateaki ki he Mafai Fakaʻotuá
“Ko Sihova ko hotau fakamaau, ko Sihova ko h[o]tau fai-fono, ko Sihova ko hotau tuʻi.”—Aisea 33:22.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻá ne ʻai ʻa ʻIsileli motuʻa ke makehe ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi puleʻangá?
ʻI HE 1513 K.M., naʻe fokotuʻu ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai hano kolomuʻa, ʻikai hano fonua tupuʻanga, ʻikai hano tuʻi hā mai. Ko hono kakaí ko e kau pōpula ki muʻa. Kae kehe, ko e puleʻanga foʻou ko iá naʻe makehe ia ʻi ha toe founga ʻe taha. Ko e ʻOtua ko Sihová ʻa hono Fakamaau, Fai-fono, mo hono Tuʻi taʻehāmaí. (Ekisoto 19:5, 6; Aisea 33:22) ʻE ʻikai ha toe puleʻanga ʻe lava ke ne fai ʻa e taukaveʻi ko iá.
2. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku malanga hake fekauʻaki mo e founga naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻa ʻIsilelí, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e talí kia kitautolú?
2 Koeʻuhi ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e maau, pea pehē foki ko ha ʻOtua ia ʻo e melino, te tau ʻamanekina leva ko ha faʻahinga puleʻanga pē naʻá ne puleʻi ʻe fokotuʻutuʻu maau ia. (1 Kolinito 14:33) Naʻe moʻoni ʻaupito ʻa e tuʻunga ko ení fekauʻaki mo ʻIsileli. Ka naʻe malava fēfē ke tataki ʻe ha ʻOtua taʻehāmai ha kautaha fakamāmani mo hā mai? ʻOku lelei ke tau fakakaukau ki he founga naʻe puleʻiʻaki ʻe Sihova ʻa e puleʻanga motuʻa ko iá, ʻo fakatokangaʻi tautefito ʻa hono fakamahinoʻi ʻi he anga ʻo ʻene ngaahi feangainga mo ʻIsilelí ʻa e mahuʻinga ʻo e moʻulaloa mateaki ki he mafai fakaʻotuá.
Founga Naʻe Puleʻiʻaki ʻa ʻIsileli Motuʻá
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻaonga naʻe fai ʻe Sihova ki hono tataki hono kakaí?
3 Neongo ko Sihova ʻa e Tuʻi taʻehāmai ʻo ʻIsilelí, naʻá ne fakanofo ha kau tangata faitōnunga ko hono kau fakafofonga hā mai. Naʻe ʻi ai ʻa e kau houʻeiki, ngaahi ʻuluʻi fāmili, pea mo e kau tangata matuʻotuʻa ke ngāue ko e kau faleʻi mo e kau fakamaau maʻá e kakaí. (Ekisoto 18:25, 26; Teutalonome 1:15) Kae kehe, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ka ʻikai ha tataki fakaʻotua ko e kau tangata fua fatongia ko iá te nau malava ʻi ha faʻahinga founga ke fakamāuʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ʻiloʻilo mo e mahino taʻehamele. Naʻe ʻikai te nau haohaoa, pea naʻe ʻikai malava ke nau sio ki he loto ʻo honau ngaahi kaungālotú. Neongo ia, ko e kau fakamaau manavahē-ʻOtuá naʻe malava ke nau ʻoatu ki honau kaungātuí ha faleʻi ʻaonga koeʻuhi naʻe makatuʻunga ia ʻi he Lao ʻa Sihová.—Teutalonome 19:15; Sāme 119:97-100.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi hehema naʻe hohaʻa ʻa e kau fakamaau faitōnunga ʻo ʻIsilelí ke fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he hoko ko ha fakamāú ʻi hono ʻiloʻi pē ʻo e laó. ʻI he taʻehaohaoá, naʻe pau ai ki he kau tangata matuʻotuʻá ke nau tokanga ke taʻotaʻofi haʻanau faʻahinga hehema taʻemapuleʻi pē—hangē ko e siokitá, filifilimānakó, mo e mānumanú—ʻa ia te ne ngali pikoʻi ʻenau faifakamāú. Naʻe tala ʻe Mōsese kia kinautolu: “Oua naa mou filifilimanako ki he kakai i he fakamāu; ka te mou fanogo ki he jii bea moe lahi; oua naa mou manavahe ki he mata oe tagata; he oku ae Otua ae fakamāu.” ʻIo, ko e kau fakamaau ʻo ʻIsilelí naʻa nau fakamaau maʻá e ʻOtuá. He monū lāngilangiʻia moʻoni ē!—Teutalonome 1:16, 17, PM, fakaʻītali ʻamautolu.
5. Tānaki atu ki hono fokotuʻu ʻo e kau fakamāú, ko e hā ʻa e toe ngaahi tokonaki kehe naʻe fai ʻe Sihova ke tokangaʻiʻaki hono kakaí?
5 Naʻe toe fai ʻe Sihova mo e ngaahi tokonaki kehe ke tokangaʻiʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie hono kakaí. Naʻa mo e ki muʻa ke nau aʻu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻá ne fekauʻi kinautolu ke faʻu ʻa e tāpanekalé, ʻa e senitā ʻo e lotu moʻoní. Naʻá ne toe fokotuʻu mo e tuʻunga taulaʻeiki ke akoʻi ʻa e Laó, ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau monumanú, pea mo tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻo e pongipongí mo e efiafí. Naʻe fokotuʻu ʻa e taʻokete ʻo Mōsesé, ʻa ʻĒlone, ko e fuofua taulaʻeiki lahí pea fakanofo ʻa e ngaahi foha ʻo ʻĒloné ke tokoni ki heʻenau tamaí ʻi hono ngaahi fatongiá.—Ekisoto 28:1; Nomipa 3:10; 2 Kalonikali 13:10, 11.
6, 7. (a) Ko e hā ʻa e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo e kau Līvai taulaʻeikí mo e taʻetaulaʻeikí? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e kau Līvaí naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi ngafa kehekehe? (Kolose 3:23)
6 Ko hono tokangaʻi ko ia ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻo ha kakai ʻe laui miliona ko ha ngāue lahi fakaʻulia ia, pea ko e kau taulaʻeikí naʻa nau mātuʻaki tokosiʻi. Ko ia naʻe fai leva ha tokonaki ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi mēmipa kehe ʻo e matakali Līvaí. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese: “Te ke foaki ʻa e kau Livai kia Elone mo ʻene fanau: kuo tuku liʻaki kinautolu kiate ia mei haʻa Isileli.”—Nomipa 3:9, 39.
7 Ko e kau Līvaí naʻe fokotuʻutuʻu maau kinautolu. Naʻe vahevahe kinautolu ʻo fakatatau ki he foʻi fāmilí ʻe tolu—ko e kau Kēsoní, kau Kōhaté, mo e kau Mēlalí—ʻo taki taha ha vāhenga-ngāue ke fai. (Nomipa 3:14-17, 23-37) Naʻe hā ngali mahuʻinga ange nai ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ʻe niʻihi ʻi he niʻihi, ka naʻa nau mahuʻinga kotoa pē. Ko e ngāue ʻa e kau Līvai Kōhaté naʻe ʻomi ai kinautolu ki ha tuʻunga vāofi mo e ʻaʻake toputapu ʻo e kovinānité mo e ngaahi naunau ʻo e tāpanekalé. Kae kehe, ko e Līvai kotoa pē, tatau ai pē pe ko ha Kōhate pe ʻikai, naʻa nau maʻu ha ngaahi monū māʻolunga lahi. (Nomipa 1:51, 53) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻe ʻikai ke nau houngaʻia ʻi honau ngaahi monuú. ʻI he ʻikai ke nau moʻulaloa mateaki ki he mafai fakaʻotuá, naʻa nau hoko ʻo taʻefiemālie pea kamata ke nau hīkisia, sio tuʻunga, mo meheka. Ko ha Līvai naʻe hingoa ko Kola naʻe kau ʻi he faʻahinga ko iá.
“ʻOku Mou Kakapa, ke Taulaʻeiki Foki?”
8. (a) Ko hai ʻa Kola? (e) Ko e hā ʻoku pau naʻá ne fakatupunga nai ʻa Kola ke ne kamata ke vakai ki he kau taulaʻeikí mei ha sio mātuʻaki fakaetangata moʻoni?
8 Ko Kolá naʻe ʻikai ko e ʻuluʻi fāmili ia ʻo e fale ʻo Līvaí, pea naʻe ʻikai ko e ʻulumotuʻa ia ʻo e ngaahi fāmili ʻo e haʻa Kōhaté. (Nomipa 3:30, 32) Neongo ia, ko ha ʻeiki ia naʻe tokaʻi ʻi ʻIsileli. Ko e ngaahi ngafa ʻo Kolá ʻoku pau pē nai naʻe ʻomi ai ia ʻo feohi vāofi mo ʻĒlone mo hono ngaahi fohá. (Nomipa 4:18, 19) ʻI heʻene sio mata ki he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e kau tangatá ni, ʻoku pau naʻe fakaʻuhinga nai ai ʻa Kola: ‘Ko e kau taulaʻeikí ni ʻoku nau taʻehaohaoa moʻoni, lolotonga iá ʻoku ʻamanekina meiate au ke anganofo kia kinautolu! ʻIkai fuoloa atu ki muʻa naʻe ngaohi ʻe ʻĒlone ha kiʻi pulu koula. Ko e lotu ki he kiʻi pulu ko iá naʻe fakatupunga ai homau kakaí ke tō ki he lotu ʻaitolí. Ko ʻĒlone he taimí ni, ʻa e tokoua ʻo Mōsesé, ʻoku ngāue ia ko e taulaʻeiki lahí! He filifilimānako moʻoni! Pea fēfē ʻa e ongo foha ʻo ʻĒloné, ʻa Nātapi mo ʻĀpiu? Ko ena, naʻá na fakahāhā ha taʻeʻapasia lahi ki hona ngaahi monū ʻo e ngāué ʻo pau ai kia Sihova ke tuku kinaua ki he maté!’a (Ekisoto 32:1-5; Livitiko 10:1, 2) Neongo pe ko e hā ʻa e fakaʻuhinga ʻa Kolá, ʻoku hā mahino naʻe kamata ke ne vakai ki he tuʻunga taulaʻeikí ʻi he sio fakaetangata. Naʻe taki atu ai ki heʻene angatuʻu kia Mōsese mo ʻĒlone, pea, tumutumuʻaki, kia Sihova.—1 Samiuela 15:23; Semisi 1:14, 15.
9, 10. Ko e hā ʻa e tukuakiʻi naʻe fai ʻe Kola mo hono kaungā angatuʻú kia Mōsesé, pea ko e hā naʻe totonu ke nau ʻosi ʻiloʻi leleí?
9 ʻI he tuʻunga ko ha tangata mafai lahi, naʻe ʻikai faingataʻa kia Kola ke ne fakatahatahaʻi kiate ia ʻa e niʻihi kehe naʻa nau fakakaukau tataú. Ko ia, fakataha mo Tētani mo ʻApilami, naʻa nau maʻu ha toko 250 ʻoku nau tui tatau—ko e kau houʻeiki kātoa ʻo e fakatahaʻangá. Naʻa nau ō fakataha kia Mōsese mo ʻĒlone ʻo pehē: “ʻOku tapuha kotoa pe ʻa e fakataha kotoa, pea ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻi honau lotolotonga: pea ko hoʻomo fakamahiki kimoua ʻi he fakataha ʻa e ʻEiki koeʻumaʻa?”—Nomipa 16:1-3.
10 Naʻe tonu ke ʻosi ʻiloʻi lelei ʻe he kau angatuʻú ke ʻoua ʻe poleʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo Mōsesé. Naʻe ʻikai loko fuoloa atu, ko ʻĒlone mo Meliame naʻá na fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. Ko e moʻoni, naʻá na toe ngāueʻaki mo e fakaʻuhinga meimei tatau mo ia naʻe fai ʻe Kolá! Fakatatau ki he Nomipa 12:1, 2, naʻá na ʻeke: “He ko Mosese pe kuo folofola ki ai ʻa Sihova? ʻikai kuo ne folofola foki ʻiate kitaua?” Naʻe fanongo hifo ʻa Sihova. Naʻá ne fekauʻi ʻa Mōsese, ʻĒlone mo Meliame ke nau fakatahataha ki he mata tēniti feʻiloakiʻangá koeʻuhi ke Ne fakamahino pau ʻene fili ko hai ʻe takí. Pea, ʻi ha tuʻunga taʻeʻufikaua, naʻe pehē ʻe Sihova: “Ka ai ha palofita ʻiate kimoutolu, ko au Sihova te u fakaʻilo au kiate ia ʻi ha visone, te u lea kiate ia ʻi ha misi. Taha kehe ʻeku sevaniti ko Mosese: ko e falalaʻanga ia ʻi hoku fale kotoa.” Hili iá, naʻe taaʻi fakataimi ʻe Sihova ʻa Meliame ʻaki ʻa e kilia.—Nomipa 12:4-7, 10.
11. Naʻe anga-fēfē ʻa e feangainga ʻa Mōsese mo e tuʻunga fekauʻaki mo Kolá?
11 Ko Kola mo e faʻahinga naʻa nau faʻahí ʻoku pau pē naʻa nau lāuʻilo ki he meʻa ko ia naʻe hokó. Ko ʻenau angatuʻú naʻe taʻealafakamolemoleʻi. Neongo ia, naʻe feinga anga-kātaki ʻa Mōsese ke fakaʻuhinga mo kinautolu. Naʻá ne ekinaki kia kinautolu ke nau fakahoungaʻi lahi honau ngaahi monuú, ʻi heʻene pehē: ‘“Oku mou pehe koa ko e meʻa siʻi ʻa e vaheʻi kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo Isileli mei he fakataha ʻo Isileli, ke fakaofiofi ki heʻene ʻAfio?” ʻIkai, naʻe ʻikai “ko e meʻa siʻi”! Naʻe ʻosi maʻu ʻa e kau Līvaí ʻo hulu ʻaupito. Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke nau toe holi ki ai? Ko e toe ngaahi lea ʻa Mōsesé naʻá ne fakaeʻa ai ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ʻo honau lotó: “ʻOku mou kakapa, ke taulaʻeiki foki?”b (Nomipa 12:3; 16:9, 10) Naʻe anga-fēfē leva, ʻa e tali ʻa Sihova ki he angatuʻu ko eni ki he mafai fakaʻotuá?
Kau Mai ʻa e Fakamaau ʻo ʻIsilelí
12. Ko e hā naʻe makatuʻunga ai ha kei hokohoko mai ha vahaʻangatae lelei ʻo ʻIsileli mo e ʻOtuá?
12 ʻI he taimi naʻe foaki ange ai ʻe Sihova ʻa e Laó ki ʻIsilelí, naʻá ne tala ki he kakaí kapau te nau talangofua, te nau hoko ko ha “puleʻanga māʻoniʻoni” pea ko e puleʻanga ko iá ʻe lava ke nau kei māʻoniʻoni kapau pē te nau tali ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. (Ekisoto 19:5, 6, NW) Sai, ʻi ha angatuʻu taʻeufi ʻoku teuaki, ne taimi ai ki he Fakamaau mo e Fai-fono ʻo ʻIsilelí ke kau mai! Naʻe pehē ʻe Mōsese kia Kola: “ʻA koe mo hoʻo kau kotoa, ke mou ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻapongipongi; ʻa koe, mo kimoutolu mo Elone: pea mou taki taha toʻo ʻene ʻainga malala, mo ʻai inisenisi ki ai, pea mou omi mo kimoutolu ki he ʻao ʻo Sihova, ʻa e tangata mo ʻene ʻainga malala, ko e ʻainga ʻe uangeau ma nimangofulu; mo koe foki mo Elone, te mou taki taha ʻene ʻainga malala.”—Nomipa 16:16, 17.
13. (a) Ko e hā ko ha ʻafungi ai ia ʻi he tafaʻaki ʻa e kau angatuʻú ke tutu ʻinisēnisi ʻi he ʻao ʻo Sihová? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e feangainga ʻa Sihova mo e kau angatuʻú?
13 Fakatatau ki he Lao ʻa e ʻOtuá, ko e kau taulaʻeikí pē naʻe lava ke nau tutu ʻinisēnisí. Ko e foʻi fakakaukau pē ko ia ke tutu ʻinisēnisi ha Līvai taʻetaulaʻeiki ʻi he ʻao ʻo Sihová naʻe ʻosi tonu ke ne fakatupu ā ai ha fakakaukau lelei ʻi he kau angatuʻú. (Ekisoto 30:7; Nomipa 4:16) Naʻe ʻikai pehē ʻa Kola ia mo hono kau poupoú! ʻI he ʻaho hono hokó naʻe “ui mai ʻe Kola ʻa e fakataha kotoa ki he mata Teniti Feʻiloakiʻanga ke [fakafepaki kia Mōsese mo ʻĒlone].” ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he lēkōtí: “Pea folofola ʻa e ʻEiki kia Mosese pea kia Elone, ʻo pehe, Mavahe mai kimoua mei he fakataha na, kau fakaʻosi kinautolu ʻi ha foʻi kemo.” Ka naʻe kole ʻa Mōsese mo ʻĒlone koeʻuhi ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻa e kakaí. Naʻe tali ʻe Sihova ʻena kolé. Ka kia Kola mo ʻene fuʻu kakaí, naʻe “pa atu ha afi mei a Sihova, ʻo keina ʻa e toko uangeau-ma-nimangofuluʻi tangata naʻe toʻo inisenisi.”—Nomipa 16:19-22, 35.c
14. Ko e hā naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ha tautea taʻetoeafe ki he fakatahaʻanga ʻo ʻIsilelí?
14 Ko e meʻa ne faikehé, ko e kau ʻIsileli ko ia naʻa nau sio ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sihova mo e kau angatuʻú naʻa nau kei taʻeako pē ha lēsoni. “ʻI he pongipongi hake naʻe launga ʻa e fakataha kotoa ʻa haʻa Isileli kia Mosese mo Elone, ʻo pehe, Kuo mo tamateʻi ʻa e kainanga ʻa Sihova.” Naʻe kau ʻa e kau ʻIsilelí ia ki he tafaʻaki ʻa e kau faʻufaʻufonó! Ko hono ikuʻangá, naʻe tuʻu ai e kātaki ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ha taha—naʻa mo Mōsese pe ko ʻĒlone—naʻe lava ke taukapo maʻá e kakaí he taimí ni. Naʻe fakatupunga ai ʻe Sihova ha mala ke tō ki he kau talangataʻá, “pea ko kinautolu naʻe to ʻi he ʻau [“malá,” NW] ko e toko taha mano ma fa afe ma fitungeau; tuku kehe ʻakinautolu naʻe to ʻi he meʻa ʻa Kola.”—Nomipa 16:41-49.
15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe totonu ai ki he kau ʻIsilelí ke nau tali ʻo ʻoua ʻe toe toupīkoi ʻa e tuʻunga taki ʻo Mōsese mo ʻĒloné? (e) Ko e hā kuo akoʻi kia koe ʻe he fakamatala ko ení fekauʻaki mo Sihová?
15 Naʻe ʻikai ʻaupito totonu ki he fuʻu kakai kotoa ko iá ke mole ʻenau moʻuí. Kapau pē ā naʻa nau fakaʻuhingaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá. Naʻa nau mei malava ke ʻeke hifo kia kinautolu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘Ko hai naʻe hā ʻi he ʻao ʻo Feló ʻi ha tuʻunga ne mei mole ai ʻena moʻuí? Ko hai naʻá na kounaʻi ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí? Ko hai tokotaha pē naʻe fakaafeʻi ke ʻalu hake ki Moʻunga Hōlepi hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻIsilelí ke talanoa mata ki he mata mo e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá?’ ʻOku pau moʻoni ko e lēkooti tuʻu-ki-muʻa ʻo Mōsese mo ʻĒloné naʻá ne ʻomi ʻa e fakamoʻoni ki heʻena mateaki kia Sihová mo ʻena ʻofa ki he kakaí. (Ekisoto 10:28; 19:24; 24:12-15) Naʻe ʻikai ha fiefia ʻe taha ʻa Sihova ʻi hono tuku ʻa e kau angatuʻú ki he maté. Neongo ia, ʻi he taimi pē naʻe mahino ai ʻe kīvoi ʻa e kakaí ʻi heʻenau angatuʻú, naʻá ne fai leva ha tuʻutuʻuni papau. (Isikeli 33:11) Ko e kātoa ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku mahuʻinga lahi ia kia kitautolu ʻi he ʻaho ní. Ko e hā hono ʻuhingá?
Ko Hono ʻIloʻi Pau ʻa e Halanga Fetuʻutaki ʻi he ʻAho Ní
16. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe tonu ke ne fakatuipauʻi ʻa e kau Siu he ʻuluaki senitulí ko Sīsū ʻa e fakafofonga ʻo Sihová? (e) Ko e hā naʻe fetongi ai ʻe Sihova ʻa e tuʻunga taulaʻeiki faka-Līvaí, pea ʻaki ʻa e hā?
16 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e “puleʻanga” foʻou ʻokú ne maʻu ʻa Sihova ko hono Fakamaau, ko hono Fai-Fono, mo hono Tuʻi. (Mātiu 21:43) Ko e “puleʻanga” ko iá naʻe fokotuʻu ia ʻi he ʻuluaki senitulí T.S. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, ko e tāpanekale ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé ne ʻosi fetongi ia ʻaki ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi Selusalema, ʻa ia naʻe kei ngāue ai ʻa e kau Līvaí. (Luke 1:5, 8, 9) Kae kehe, ʻi he taʻu 29 T.S., naʻe fokotuʻu ai ha toe temipale ʻe taha, ko ha temipale fakalaumālie, pea ko Sīsū Kalaisi hono Taulaʻeiki Lahí. (Hepelu 9:9, 11) Ko e fehuʻia ʻo e tuʻunga mafai fakaʻotuá naʻe toe malanga hake. Ko hai ia ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke tataki ʻa e “puleʻanga” foʻou ko ení? Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū tonu ʻa ʻene mateaki taʻefaituʻunga ki he ʻOtuá. Naʻá ne ʻofa ki he kakaí. Naʻá ne toe fakahoko foki mo e ngaahi mana fakaofo lahi. Neongo ia, hangē pē ko ʻenau fanga kui kia-kekevá, ko e tokolahi taha ʻo e kau Līvaí naʻa nau fakafisi ke tali ʻa Sīsū. (Mātiu 26:63-68; Ngāue 4:5, 6, 18; 5:17) Fakaʻosí, naʻe fetongi ʻe Sihova ʻa e tuʻunga taulaʻeiki faka-Līvaí ʻaki ha tuʻunga taulaʻeiki mātuʻaki kehe ʻaupito—ko ha tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi. Ko e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi ko iá ʻoku hokohoko mai ʻo aʻu ki he ʻahó ni.
17. (a) Ko e hā ʻa e kulupu ʻoku faʻuʻaki ʻa e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí ʻi he ʻaho ní? (e) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí?
17 Ko hai ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi ko ení ʻi he ʻaho ní? ʻOku tali ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e fehuʻi ko iá ʻi heʻene ʻuluaki tohi fakamānavaʻí. Ki he kau mēmipa pani ʻo e sino ʻo Kalaisí, naʻe tohi ʻe Pita: “Ko kimoutolu ko e haʻa fili, ko e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi, ko e kakai tapu [“puleʻanga māʻoniʻoni,” NW] ko e faʻahinga ʻoku maʻane meʻa tonu, koeʻuhiā ke mou ongoongoa atu ʻa e ngaahi lelei ʻo ʻEne ʻAfio, ʻa ia naʻa ne ui mai kimoutolu mei he poʻuli ki he maama fakaofo aʻana.” (1 Pita 2:9) Mei he ngaahi lea ko ení ʻoku hā mahino ai, ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, ko e kau muimui molomolo-muivaʻe ʻo Sīsuú ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e ‘tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí,’ ʻa ia naʻe toe ui ʻe Pita ko e “puleʻanga māʻoniʻoni.” ʻOku fokotuʻu ʻaki kinautolu ʻa e halanga fetuʻutaki ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke tokonaki mai ai ki heʻene kakaí ʻa e fakahinohino mo e tataki fakalaumālié.—Mātiu 24:45-47.
18. Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻoku ʻi ai ʻi he vahaʻa ʻo e kau mātuʻa paní mo e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí?
18 ʻOku fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí ʻe he kau mātuʻa kuo fakanofo, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga fua fatongia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e kakai ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní. ʻOku tuha ʻa e kau tangatá ni mo ʻetau fakaʻapaʻapá mo ʻetau poupou ʻaufuatoó, tatau ai pē pe ʻoku nau kau ki he kau paní pe ʻikai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, kuo fakanofo ai ʻe Sihova ʻa e kau tangata matuʻotuʻá ki honau tuʻungá. (Hepelu 13:7, 17) ʻOku malava fēfē ke hoko ʻa e meʻa ko iá?
19. ʻI he founga fē ʻoku fakanofo ai ʻa e kau mātuʻá ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
19 ʻOku aʻusia ʻe he kau tangata matuʻotuʻa ko ení ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko ha tokonaki ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. (1 Timote 3:1-7; Taitusi 1:5-9) Ko ia ai, ko honau fakanofó ʻe lava ke pehē ko e fakahoko ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (Ngāue 20:28) Ko e kau tangata matuʻotuʻá, pe kau mātuʻá, kuo pau ke nau alāanga fakaʻaufuli mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Hangē ko e Fakamaau Māʻolunga naʻá ne fakanofo kinautolú, ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau toe fehiʻa ki ha faʻahinga meʻa pē ʻoku hā ngali ko ha filifilimānako ʻi he fakamāú.—Teutalonome 10:17, 18.
20. Ko e hā ʻokú ke fakahoungaʻi fekauʻaki mo e kau mātuʻa ngāue mālohí?
20 ʻI he ʻikai ke kikihiʻi honau mafaí, ʻoku tau fakahoungaʻi moʻoni ʻa e kau mātuʻa ngāue mālohí! Ko e lēkooti ʻo ʻenau ngāue faitōnungá, ʻo faʻa meimei ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu lahi, ʻokú ne tākiekina ʻetau falalá. ʻOku nau teuteuʻi mo tataki faitōnunga ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ngāue uma ki he uma mo kitautolu ʻi hono malangaʻi ‘ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻangá,’ pea mo tokonaki ʻa e akonaki Fakatohitapu ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí. (Mātiu 24:14; Hepelu 10:23, 25; 1 Pita 5:2) ʻOku nau ʻaʻahi mai kia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau puke aí mo fai ha fakafiemālie kia kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mamahi aí. ʻOku nau poupouʻi mateaki mo taʻesiokita ʻa e ngaahi meʻa ʻo e puleʻangá. ʻOku ʻia kinautolu ʻa e laumālie ʻo Sihová; ʻoku nau maʻu ʻene hōifuá.—Kaletia 5:22, 23.
21. Ko e hā kuo pau ke ʻilo ki ai ʻa e kau mātuʻá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
21 Ko e moʻoni, ko e kau tangata matuʻotuʻá ʻoku ʻikai ke nau haohaoa. ʻI heʻenau ʻiloʻi honau ngaahi ngataʻangá, ʻoku ʻikai ke nau feinga ke fakafieʻeiki ki he tākangá, “ʻa e tofiʻa ʻo e ʻOtuá.” Ko hono kehé, ʻoku nau lau ko e ‘kaungāngāue pē kinautolu ki he fiefia ʻa honau fanga tokouá.’ (1 Pita 5:3, NW; 2 Kolinito 1:24 [2Ko 2:2], NW) Ko e kau mātuʻa anga-fakatōkilalo mo ngāue mālohí ʻoku nau ʻofa kia Sihova, pea ʻoku nau ʻilo ko e ofi ange ʻenau hoko ʻo faʻifaʻitaki kiate iá, ko e lahi ange ia ʻo e lelei te nau malava ʻo fai ki he fakatahaʻangá. ʻI he tuku ʻi heʻenau fakakaukaú ʻa e meʻá ni, ʻoku nau feinga hokohoko ai ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua ko ia hangē ko e ʻofa, kaungā ongoʻi, mo e kātaki.
22. Kuo anga-fēfē hanga ʻe hono fakamanatu ko ia ʻo e fakamatala kia Kolá ʻo fakamālohiʻi hoʻo tui ki he kautaha hā mai ʻa Sihová?
22 He fiefia moʻoni ka ko kitautolu ʻi heʻetau maʻu ʻa Sihova ko hotau Pule taʻehāmaí, Sīsū Kalaisi ko hotau Taulaʻeiki Lahí, kau mēmipa ʻo e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi paní ko hotau kau faiakó, pea mo e kau tangata matuʻotuʻa Kalisitiane faitōnungá ko hotau kau faleʻí. Neongo ʻoku ʻikai ha kautaha ia ʻoku tataki ʻe he tangatá ʻe lava ke haohaoa, ʻoku tau fiefia ʻi he malava ko ia ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻi he kaungāfai mo e kaungātuí, ʻa ia ʻoku nau moʻulaloa fiefia ki he mafai fakaʻotuá!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ongo foha kehe ʻo ʻĒloné, ʻa ʻEliesa mo ʻĪtama, naʻá na faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi heʻena ngāue kia Sihová.—Livitiko 10:6.
b Ko e kaungā faʻufaʻufono ʻo Kolá, ʻa Tētani mo ʻApilami, ko e ongo Lūpeni. ʻI heʻene peheé, ʻoku mahino ai naʻe ʻikai te na mānumanu kinaua ki he tuʻunga taulaʻeikí. ʻI hona tuʻungá, naʻá na koviʻia kinaua ʻi he tuʻunga taki ʻa Mōsesé pea ko e moʻoni ʻi heʻene aʻu mai ki he taimi ko iá, ko ʻena ʻamanaki ko ia ʻo e aʻu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá kuo teʻeki ke fakahoko ia.—Nomipa 16:12-14.
c ʻI he ngaahi taimi fakapēteliaké, naʻe fakafofongaʻi ʻe he ʻuluʻi fāmili taki taha hono uaifí mo ʻene fānaú ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, naʻa mo e ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko kinautolu. (Senesi 8:20; 46:1; Siope 1:5) Kae kehe, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Laó, naʻe fakanofo ʻe Sihova ha ngaahi mēmipa tangata ʻi he fāmili ʻo ʻĒloné ko e kau taulaʻeiki ʻa ia ʻoku totonu ke fou ai ʻa hono ʻoatu ʻo e ngaahi feilaulaú. ʻOku hā naʻe ʻikai fie ngāue fakataha ʻa e kau angatuʻu ʻe toko 250 mo e fengaʻunuʻaki ko eni ʻi he fokotuʻutuʻú.
Ko e Hā Kuó Ke Akó?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tokonaki anga-ʻofa naʻe fai ʻe Sihova ke tokangaʻiʻaki ʻa e kau ʻIsilelí?
• Ko e hā naʻe taʻealafakamolemoleʻi ai ʻa e angatuʻu ʻa Kola kia Mōsese mo ʻĒloné?
• Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku ʻi ai maʻa kitautolu ʻi he founga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki he kau angatuʻú?
• ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ki he ngaahi fokotuʻutuʻu ko ia ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻOkú ke lau ha faʻahinga vāhenga-ngāue pē ʻi he ngāue ʻa Sihová ko ha monū ia?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
“Pea ko hoʻomo fakamahiki kimoua ʻi he fakataha ʻa e ʻEiki koeʻumaʻa?”
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e kau mātuʻa kuo fakanofó ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻí