LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w97 9/1 p. 28-32
  • Tauhi ke Ofi ʻi he Fakakaukaú ʻa e ʻAho ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi ke Ofi ʻi he Fakakaukaú ʻa e ʻAho ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kole Māfana ke Manatuʻi
  • Ko e Ngaahi Holi ʻa e Kau Manukí
  • Loto-Fiefai mo Fakafehiʻanekina
  • ʻOku Alafalalaʻanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Loto-Vēkeveke ke Hoko Mai ʻa e Ngataʻangá
  • Fiemaʻu ke Maʻu ʻa e Vakai ʻa Sihová
  • Ko e Hā ʻE Mole Atú?
  • Hanganaki Tokangataha ki Hoʻo ʻAmanakí
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fakavavevavé mo e Maʻa Fakaeʻulungaangá
  • Tau Piki Maʻu ki Heʻetau Tui Maʻongoʻongá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Tatali Anga-Kātaki
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Tokanga Telia ʻa e Kau Manukí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • “Oku Ofi Ae Aho Lahi O Jihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
w97 9/1 p. 28-32

Tauhi ke Ofi ʻi he Fakakaukaú ʻa e ʻAho ʻo Sihová

“ʻE hoko ʻi he taimi fakamui ha faʻahinga ʻoku matuʻaki manuki.”​—2 PITA 3:3.

1. Ko e hā ʻa e ongoʻi fakavavevave naʻe maʻu ʻe ha Kalisitiane ʻe taha ʻi onopooni?

NAʻE tohi ʻe ha faifekau taimi-kakato lahi hake ʻi he taʻu ʻe 66: “Kuó u ongoʻi maʻu pē ha ongoʻi tokanga ki ha fakavavevave. ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa ʻĀmaketone ia, ʻi he ʻaho hili ʻa e ʻapongipongí. (Fakahā 16:​14, 16) Hangē ko ʻeku tamaí, pea mo ʻene tamai ki muʻa ʻiate iá, kuó u moʻuiʻaki ʻeku moʻuí ʻo hangē ko ia naʻe naʻinaʻi ki ai ʻa e ʻaposetoló [ko Pitá], ‘tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.’ Kuó u vakai maʻu pē ki he maama foʻou naʻe talaʻofá ko ha ‘mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haá.’”​—2 Pita 3:​11, 12, NW; Hepelu 11:1; Aisea 11:​6-9; Fakahā 21:​3, 4.

2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻaho ʻo Sihová?

2 Ko e kupuʻi lea ʻa Pita ke “tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú” ʻi heʻene lave ki he ʻaho ʻo Sihová ʻoku ʻuhingá ko e ʻikai ke tau toʻo ia mei heʻetau fakakaukaú. ʻOku ʻikai totonu ke ngalo ʻiate kitautolu ko e ʻaho ko ē ʻe fakaʻauha ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻo e tuʻu ko ʻení ko ha teuteu ke fokotuʻu ʻene maama foʻou naʻe talaʻofá ʻoku ofi ʻaupito. ʻOku totonu ke mātuʻaki moʻoni ia kiate kitautolu ʻo tau sio maʻalaʻala ki ai, ʻokú ne ʻi muʻa ʻo fakahangatonu mai kiate kitautolu. Naʻe pehē ʻa ʻene moʻoni ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, pea naʻa nau faʻa lea fekauʻaki mo ia ʻoku ofi.​—Aisea 13:6; Sioeli 1:15; 2:1; Opataia 15; Sefanaia 1:​7, 14.

3. Ko e hā ʻoku hā mahino naʻá ne ueʻi ʻa e akonaki ʻa Pita fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová?

3 Ko e hā naʻe naʻinaʻi mai ai ʻa Pita kiate kitautolu ke vakai ki he ʻaho ʻo Sihová ʻo hangē ʻe lava ke hoko mai ia, tau pehē, “ʻi he ʻaho hili ʻa e ʻapongipongí”? Koeʻuhi he kuo hā mahino naʻe kamata ke manukiʻi ʻe he niʻihi ia ʻa e fakakaukau fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa Kalaisi ki heʻene ʻi ai lolotonga ʻa e taimi ʻe tautea ai ʻa e kau faihalá. (2 Pita 3:​3, 4) Ko ia ʻi he vahe 3 ʻo ʻene tohi hono uá, ʻa ia te tau vakai leva ki aí, ʻoku tali ai ʻe Pita ʻa e ngaahi talatalaaki ʻa e kau manuki ko ʻení.

Kole Māfana ke Manatuʻi

4. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Pita ke tau manatuʻí?

4 ʻOku hā ʻa e ʻofa ʻa Pita ʻi hono ngaahi tokouá ʻi heʻene toutou ui kinautolu ʻi he vahé ni ko “siʻi ʻofaʻanga.” ʻI he kole loto-māfana kiate kinautolu ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e meʻa kuo akoʻi kiate kinautolú, ʻoku kamataʻaki ʻe Pita: “Siʻi ʻofaʻanga, . . . ʻoku ou langaʻi ai homou loto maʻa, heʻeku fakamanatu atu ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ngaahi lea naʻe folofolaʻaki ʻi muʻa ʻe he kau Palofita tapu, mo e fekau ʻa e ʻEiki mo Fakamoʻui, ʻa ia naʻe fou ʻi hoʻomou kau Aposetolo.”​—2 Pita 3:​1, 2, 8, 14, 17; Siutasi 17.

5. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he kau palōfita ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová?

5 Ko e hā “ʻa e ngaahi lea naʻe folofolaʻaki ʻi muʻa ʻe he kau Palofita tapu” ʻoku naʻinaʻi ʻe Pita ki he kau lau tohí ke manatuʻí? Ko e ngaahi meʻa ko ia fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Kalaisi ʻi he mālohi ʻo e Puleʻangá pea fekauʻaki mo e fakamaau ʻo e kau fakaʻotuamaté. Naʻe tohoaki ki muʻa ange ʻe Pita ʻa e tokanga ki he ngaahi lea ko ʻení. (2 Pita 1:​16-19; 2:​3-10) ʻOku lave ʻa Siutasi kia ʻĪnoke, ʻa ia ko e ʻuluaki palōfita ia naʻe lēkooti naʻe fakatokanga fekauʻaki mo e fakamaau fakafili ʻa e ʻOtuá ki he kau faikoví. (Siutasi 14, 15) Naʻe muimui ʻa e kau palōfita kehe ʻia ʻĪnoke, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe Pita ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa naʻa nau tohí.​—Aisea 66:​15, 16; Sefanaia 1:​15-18; Sakalaia 14:​6-9.

6. Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisi mo ʻene kau ʻaposetoló ʻokú ne fakamaama kitautolu fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová?

6 ʻI he tānaki atu ki aí, ʻoku tala ʻe Pita ki heʻene kau lau tohí ke manatuʻi ʻa e “fekau ʻa e ʻEiki mo Fakamoʻui.” ʻOku kau ʻi he fekau ʻa Sīsuú ʻa e enginaki: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto . . . pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna.” “Mou tokanga, mou ʻā pē: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe fakakū hono taimi.” (Luke 21:​34-36; Maake 13:33) ʻOku toe naʻinaʻi mai ʻa Pita kiate kitautolu ke tokanga ki he lea ʻa e kau ʻaposetoló. Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Ko e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻEiki ʻoku hange ko e haʻu ʻa e kaihaʻa ʻi he po. ʻAua; pea ke ʻoua te ta mohe ʻo hange ko e kakai kehe, ka ta ʻā pe ʻo fakaʻehiʻehi mei he konā.”​—1 Tesalonaika 5:​2, 6.

Ko e Ngaahi Holi ʻa e Kau Manukí

7, 8. (a) Ko e faʻahinga kau tangata fēfē ʻoku nau manukiʻi ʻa e ngaahi pōpoaki fakatokanga ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku taukaveʻi ʻe he kau manukí?

7 Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ki muʻá, ko e ʻuhinga ʻa e valoki ʻa Pitá he naʻe kamata ke luma ʻa e niʻihi ia ki he ngaahi fakatokanga peheé, ʻo hangē pē ko hono manukiʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻa angé ʻa e kau palōfita ʻa Sihová. (2 Kalonikali 36:16) ʻOku fakamatala ʻa Pita: “ʻO mou ʻilo muʻa meʻa ni, Tokua ʻe hoko ʻi he taimi fakamui ha faʻahinga ʻoku matuaki manuki, ʻo nau fou ʻi he ngaahi holi ʻanautolu.” (2 Pita 3:3, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku pehē ʻe Siutasi ko e ngaahi holi ʻa e kau manuki ko ʻení ko e “koto fakaʻotuamate.” ʻOkú ne ui kinautolu ko e “koto fakaenatula [“anga-fakamanu,” NW] pe, ʻo ʻikai maʻu ʻa e Laumalie.”​—Siutasi 17-19, fakaʻītali ʻamautolu.

8 Ko e kau faiako loí ʻa ē naʻe pehē ʻe Pita ʻoku nau “muimui ʻi he kakanó mo e holi ke ʻuliʻi iá” ʻoku hangehangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e kau manuki ko ʻeni ʻoku ʻikai haʻanau tuʻunga fakalaumālié. (2 Pita 2:​1, 10, 14, NW) ʻOku nau ʻeke manuki ki he kau Kalisitiane anga-tonú: “Komaʻāʻia ʻa e talaʻofa ʻo ʻene hoko mai? he talu ʻa e mohe ʻa e kau mātuʻa, mo e pehe ni pe ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa ia ai pe talu mei he kamataʻanga ʻo mamani.”​—2 Pita 3:4.

9. (a) Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa e kau manukí ke fakavaivaiʻi ʻa e ongoʻi ʻo e fakavavevave, ʻa ia ʻoku hūhū ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ko ha maluʻi kiate kitautolu ʻa e tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻaho ʻo Sihová?

9 Ko e hā ʻoku fai ai ʻa e manuki ko ʻení? Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe ʻikai nai teitei hoko ʻa e ʻi ai ia ʻa Kalaisí, pea kuo ʻikai teitei tuʻu vahaʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa ʻa e tangatá pea ʻe ʻikai ʻaupitó? Sai, ʻi hono fakavaivaiʻi ʻa e ongoʻi ʻo e fakavavevave ʻa ia ʻoku hūhū ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku kumi ʻa e kau manuki anga-fakamanu ia ko ʻení ke fakamohemoheʻi ʻa e niʻihi kehé ki ha tuʻunga ʻo e taʻetokanga fakalaumālie pea ʻai ai kinautolu ke faingofua ʻa hono maʻu ʻe he ngaahi tauhele siokitá. He fakalototoʻa mālohi ē kiate kitautolu he ʻaho ní ke nofoʻaki ʻā fakalaumālie! ʻOfa ke tau tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻaho ʻo Sihová pea manatuʻi maʻu pē ʻoku hāngaifofonga mai ia kiate kitautolu! Ko ia ʻe ueʻi ai kitautolu ke tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e faivelenga pea tauhi maʻu hotau tuʻunga maʻa fakaeʻulungaangá.​—Sāme 11:4; Aisea 29:15; Isikeli 8:12; 12:27; Sefanaia 1:12.

Loto-Fiefai mo Fakafehiʻanekina

10. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Pita ʻoku hala ʻa e kau manukí?

10 ʻOku taʻetokangaʻi ʻe he kau manuki peheé ha foʻi moʻoniʻi meʻa mahuʻinga. ʻOku nau taʻetokangaʻi ʻosi fakakaukauʻi pē ia pea feinga ke fakatupunga ʻa e niʻihi kehé ke fakangaloʻi ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke faingofua ange hono fakataueleʻi ʻa e kakaí. “Ka ko honau loto,” ʻoku tohi ʻe Pita, “ʻoku puli ʻiate kinautolu ʻa e meʻa ni.” Ko e hā ʻa e meʻa ko ʻení? “Ko e folofola ʻa e ʻOtua naʻe tuʻu ai ʻa e ngaahi langi ʻi muʻa, pea fokotuʻu ai ʻa e fonua mei he vai pea ʻaki ʻa e vai: ʻa ia naʻe lomaki vai ai ʻa e maama ʻo onoʻaho.” (2 Pita 3:​5, 6, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻIo, naʻe toʻo atu ʻe Sihova ʻa e māmani ʻo e fulikivanú lolotonga ʻa e Lōmaki ʻi he taimi ʻo Noá, ko ha foʻi moʻoni ia naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Sīsū. (Mātiu 24:​37-39; Luke 17:​26, 27; 2 Pita 2:5) Ko ia, ʻi he kehe ʻaupito mei he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kau manukí, kuo ʻikai ke hokohoko atu ʻa e meʻa kotoa pē “ʻa ia ai pe talu mei he kamataʻanga ʻo mamani.”

11. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki tōmuʻa ʻa e muʻaki kau Kalisitiané naʻe iku atu ai ʻo manukiʻi kinautolu ʻe he niʻihi?

11 ʻOku pau pē nai kuo lumaʻi ʻe he kau manukí ʻa e kau Kalisitiane anga-tonú koeʻuhi he ʻoku maʻu ʻe he faʻahingá ni ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻoku teʻeki ai hoko moʻoni. Taimi nounou pē ki muʻa ʻi he pekia ʻa Sīsuú, ko ʻene kau ākongá naʻa “nau mahalo e hoko leva ae buleanga, oe Otua.” Pea, ʻi he hili ʻa ʻene toetuʻú naʻa nau ʻeke ange pe ʻe fokotuʻu ʻi he taimi pē ko iá ʻa e Puleʻangá. Pehē foki, ʻi he taʻu nai ʻe hongofulu ki muʻa ʻi hono tohi ʻe Pita ʻa ʻene tohi hono uá, naʻe “toʻoa” ʻa e niʻihi ʻi ha “lea” pe “tohi,” fakatatau ki he tui ʻa e ʻaposetolo ko Pitá pe ko hono kau feohí, “ʻo pehe kuo hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEiki.” (Luke 19:11; 2 Tesalonaika 2:2; Ngāue 1:6) Kae kehe, naʻe ʻikai ke loi ʻa e ngaahi ʻamanaki pehē ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú, ko ʻene tōmuʻa pē. ʻE hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová!

ʻOku Alafalalaʻanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

12. Kuo fakamoʻoni fēfē ʻa e alafalalaʻanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi kikite fekauʻaki mo e “ʻaho ʻo Sihova”?

12 Hangē ko ia naʻe fakamatala ki ai ki muʻá, naʻe faʻa fakatokanga ʻa e kau palōfita ki muʻa ʻi he Kalisitiané ko e ʻaho ʻo e faisāuni ʻa Sihová naʻe ofi. Ko ha tuʻunga siʻisiʻi ʻo e “ʻaho ʻo Sihova” naʻe hoko mai ia ʻi he 607 K.M. ʻi he taimi naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e sāuni ki heʻene kakai talangataʻá. (Sefanaia 1:​14-18) Ki mui mai, naʻe faingataʻaʻia ai ʻa e ngaahi puleʻanga kehé, kau ai ʻa Pāpilone mo ʻIsipite ʻi ha “ʻaho ʻo Sihova” meimei tatau. (Aisea 13:​6-9; Selemaia 46:​1-10; Opataia 15) Naʻe tomuʻa tala foki mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siu ʻi he ʻuluaki senitulí, pea naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau tau Lomá ʻa Siutea ʻi he 70 T.S. (Luke 19:​41-44; 1 Pita 4:7) Ka naʻe tuhu ʻa Pitá ki ha “ʻaho ʻo Sihova” ʻi he kahaʻú, ʻa ia te ne ʻai ʻo hā siʻisiʻi ange naʻa mo e Lōmaki ʻo e māmaní ʻi hono fuʻu lahí!

13. Ko e hā ʻa e fakatātā fakahisitōlia ʻokú ne fakahāhā ʻa e pau ke ngata ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní?

13 Naʻe fakahoko ʻe Pita ʻa ʻene fakamatalaʻi ʻo e fakaʻauha ko ia ka hoko maí, ʻo pehē: “Aki a ene folofola be ko ia.” Ko e toki ʻosi pē ia ʻene pehē “koe mea i he folofola ae Otua,” naʻe tuʻu ʻa e māmani ki muʻa he Lōmakí “mei he vai bea i he vai.” Ko e tuʻunga ko ʻení, ʻi hono fakamatalaʻi ʻi he lau ʻa e Tohitapú ki he fakatupú, naʻá ne ʻai ke lava ʻa e Lōmakí ʻi he mahua mai ʻa e vaí ʻi he tataki, pe folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko atu ʻa Pita: “Ko e gaahi lagi moe fonua oku tuu ni, kuo fokotuu ia aki a ene folofola be ko ia [ʻa e ʻOtuá], o fakatologa ki he afi ʻi he aho fakamāu moe fakaauha oe kakai agahala.” (2 Pita 3:​5-7, PM; Senesi 1:​6-8) ʻOku tau maʻu ʻa e folofola alafalalaʻanga ʻa Sihova ki ai! Te ne ʻomai ha ngataʻanga ki he “gaahi lagi moe fonua”​—ko e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní​—ʻi he houhau kakaha ʻo hono ʻaho lahí! (Sefanaia 3:8) Ka ko ʻafē?

Loto-Vēkeveke ke Hoko Mai ʻa e Ngataʻangá

14. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau tuipau ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he “kuonga fakamui”?

14 Naʻe fiemaʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ke ʻilo pē ʻe hoko mai ʻafē ʻa e ngataʻangá, ko ia naʻa nau ʻeke ange kiate ia: “Ko e ha nai ʻa e fakaʻilonga ʻo haʻo ha mai, mo e fakaʻosi ʻosi ʻo e kuonga?” ʻOku hā mahino naʻa nau ʻeke fekauʻaki mo e taimi ʻe ngata ai ʻa e fokotuʻutuʻu faka-Siú, ka naʻe fakahangataha fakatefito pē ʻa e tali ia ʻa Sīsuú ʻi he taimi ʻe mamahi ai ʻi he fakaʻauhá ʻa e ‘gaahi lagi mo e fonua’ lolotongá. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ko ia hangē ko e ngaahi tau lalahi, ngaahi nounou fakaemeʻatokoni, ngaahi mofuike, mahaki, mo e faihia. (Mātiu 24:​3-14; Luke 21:​5-36) Talu mei he taʻu 1914, mo ʻetau sio ʻi hono fakahoko ʻo e fakaʻilonga naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki he “fakaʻosi ʻo e kuonga” pea pehē foki ki he ngaahi meʻa naʻe lave ki ai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá te ne fakaʻilongaʻi ʻa e “kuonga fakamui.” (2 Timote 3:​1-5) Ko e moʻoni, ʻoku hulu ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní!

15. Ko e hā kuo hehema ʻa e kau Kalisitiané ke faí neongo ʻa e fakatokanga ʻa Sīsuú?

15 Kuo loto-vēkeveke ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ʻilo pe ʻe hoko ʻafē ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻI heʻenau loto-vēkeveké kuo nau fai ai ʻi ha ngaahi taimi ʻa e ngaahi feinga ke fakafuofuaʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai nai aí. Ka kuo ʻikai te nau lava, ʻi heʻenau fai peheé, ʻo hangē pē ko e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú, ke tokanga ki he fakatokanga ʻa honau Pulé ‘ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe fakakū hono taimí.’ (Maake 13:​32, 33) Kuo lumaʻi ʻe he kau manukí ʻa e kau Kalisitiane anga-tonú ʻi heʻenau ngaahi ʻamanaki tōmuʻá. (2 Pita 3:​3, 4) Ka neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Pita, ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová, fakatatau ki Heʻene taimi-tēpilé.

Fiemaʻu ke Maʻu ʻa e Vakai ʻa Sihová

16. Ko e hā ʻa e enginaki ʻoku fakapotopoto ke tau tokanga ki aí?

16 ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he taimí, hangē ko ia ʻoku fakamanatu mai ʻe Pita he taimí ni kiate kitautolú: “Ka ke ʻoua naʻa puli ʻiate kimoutolu, siʻi ʻofaʻanga, ʻa e foʻi meʻa ko eni, Tokua ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki pea mo ha taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho ʻe taha.” He nounou ē ʻi hono fakafehoanaki atu ki he taʻu ʻe 70 pe 80 ʻo e vilo takai ʻetau moʻuí! (2 Pita 3:8; Sāme 90:​4, 10) Ko ia kapau ko e fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku hā ngali toloi, ʻoku fiemaʻu ke tau tali ʻa e enginaki ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá: “Kabau [ko e taimi kotofá] oku tuai ia, tatali ki ai, koeuhi e hoko mooni ia, e ikai tuai ia.”​—Hapakuke 2:​3, PM, fakaʻītali ʻamautolu.

17. Neongo kuo hokohoko atu ʻo lōloa ange ʻa e ngaahi ʻaho fakamuí ʻi he meʻa naʻe ʻamanekina ʻe he tokolahi, ko e hā ʻoku lava ke tau tuipau ki aí?

17 Ko e hā kuo hokohoko ʻo lōloa ange ai ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻi he meʻa kuo ʻamanekina ʻe he tokolahi? Ki ha ʻuhinga lelei, hangē ko ia ʻoku hoko atu ki ai ʻa e fakamatala ʻa Pitá: “Talaʻehai ko ʻene fai tuai ʻa e ʻEiki ʻi heʻene talaʻofa, ʻo hange ko e lau tuai ʻe he niʻihi, ka ko ʻene angamokomoko pe kiate kimoutolu, mo e ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.” (2 Pita 3:9) ʻOku fakakaukauʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei taha ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko ʻene tokangá ʻoku kau ki he moʻui ʻa e kakaí, hangē ko ia ʻokú ne pehē: “Tangi ʻeku moʻui haʻaku fiefia ʻi he pekia ʻa e angahala; ka ʻi he tafoki ʻa e angahala mei hono ʻalunga ke ne moʻui.” (Isikeli 33:11) Ko ia ai, ʻoku lava ke tau tuipau ʻe hoko mai pē ʻa e ngataʻangá ʻi he taimi totonu, ke fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa hotau Tokotaha-Fakatupu poto-fakaʻaufuli, mo anga-ʻofá!

Ko e Hā ʻE Mole Atú?

18, 19. (a) Ko e hā kuo fakapapauʻi ai ʻe Sihova ke fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Pita ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, pea ko e hā ʻe fakaʻauha moʻoní?

18 Koeʻuhi ʻoku ʻofa moʻoni ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá, te ne toʻo atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku fakatupu mamahi kiate kinautolú. (Sāme 37:​9-11, 29) ʻI he fakamatala, hangē ko ia naʻe fai ki muʻa ʻe Paulá, ko e fakaʻauha ko ʻení ʻe hoko mai ia ʻi ha taimi taʻeʻamanekina, ʻoku tohi ʻe Pita: “E hoko ae aho oe Eiki o hage ha kaihaa i he bo; aia e mole ai ae gaahi lagi i he logoaa lahi, bea e vela o auha ae gaahi tefitoʻi mea, bea koe fonua foki moe gaahi gaue oku i ai e vela o oji ia.” (2 Pita 3:​10, PM; 1 Tesalonaika 5:2) Ko e ngaahi langí mo e fonuá tonu naʻe ʻikai ke ʻauha ʻi he Lōmakí, pea ʻe ʻikai ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ʻo Sihová. Ko e hā leva ʻe “mole,” pe hoko ʻo ʻauhá?

19 Ko e ngaahi founga-pule fakaetangata ʻa ē kuo nau puleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē ha “gaahi lagi” ʻe ngata pea ʻe pehē pē mo e “fonua,” pe sōsaieti fakaʻotuamate ʻo e tangatá. ʻOku tuhu nai ʻa e “logoaa lahi” ki he mole vave atu ʻa e ngaahi langí. Ko e “gaahi tefitoʻi mea” ʻoku faʻuʻaki ʻa e sōsaieti fakaholomui ʻo e tangatá ʻi he ʻaho ní ʻe “vela,” pe ʻauha. Pea ko e “fonua,” kau ai ʻa e “gaahi gaue oku i ai,” ʻe “vela o oji.” ʻE fakaeʻa fakaʻāuliliki ʻe Sihova ʻa e ngaahi tōʻonga fulikivanu ʻa e tangatá ʻi heʻene ʻomai ʻa e fokotuʻutuʻu fakalūkufua ʻo e māmaní ki hono ngataʻanga naʻe tuha moʻoni ki aí.

Hanganaki Tokangataha ki Hoʻo ʻAmanakí

20. ʻOku totonu ke uesia fēfē ʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hanga mai mei muʻá?

20 Koeʻuhi ʻoku ofi ʻa e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto ko ʻení, ʻoku pehē ʻe Pita ʻoku taau ke tau kau ʻi he “ulugaaga maonioni moe aga faka-Otua; O amanaki mo holi atu ki he hoko mai oe aho oe Otua.” ʻOku ʻikai lava ke ʻi ai ha veiveiua fekauʻaki mo ia! “E vela o auha ai ae gaahi lagi, bea e vai i he vela lahi ae gaahi tefitoʻi mea.” (2 Pita 3:​11, 12, PM) Ko e moʻoni ko ia ʻe lava ke hoko ʻapongipongi ʻa e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto ko ʻení ʻoku totonu ke ne uesia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau faí pe palani ke faí.

21. Ko e hā te ne fetongi ʻa e ngaahi langi mo e fonua lolotongá?

21 ʻOku tala mai he taimí ni ʻe Pita kiate kitautolu ʻa e meʻa te ne fetongi ʻa e fokotuʻutuʻu motuʻá, ʻi heʻene pehē: “Ka ʻi he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13; Aisea 65:17) ʻOi, he toki tokoni mahuʻinga ē! Ko Kalaisi mo hono kaungā-pule ʻe toko 144,000 te nau faʻu ha founga-pule ko e “ngaahi langi foʻou,” pea ko e kakai te nau hao ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ko ʻení ʻe faʻuʻaki ia ʻa e “fonua foʻou.”​—1 Sione 2:17; Fakahā 5:​9, 10; 14:​1, 3.

Tauhi Maʻu ʻa e Fakavavevavé mo e Maʻa Fakaeʻulungaangá

22. (a) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei ha ʻila pe mele fakalaumālie pē? (e) Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki naʻe fakatokanga ki ai ʻa Pitá?

22 “Ko ia, siʻi ʻofaʻanga,” ʻoku hoko atu ʻa Pita, “ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa pehe, mou feinga ke ʻiloa kimoutolu kuo mou lelei, kuo mou taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele ʻi heʻene vakai aʻana. Pea mou lau ʻa e kataki fuoloa ʻa hotau ʻEiki ko e koto fakamoʻui.” ʻI he tatali mo e ʻamanaki loto-vēkeveke pea vakai ki ha hā ngali toloi pē ʻa e ʻaho ʻo Sihová ko ha fakahāhā ia ʻo e kātaki fakaʻotuá te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi ai mei ha ʻila pe mele fakalaumālie pē. Ka, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatuʻutāmakí! ʻOku fakatokanga mai ʻa Pita ʻoku ʻi he ngaahi tohi ʻa “siʻotau tokoua ʻofeina ko Paula, . . . ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻilongataʻa, pea ʻoku mioʻi ia ʻe he kau taʻeako, mo taʻemătuʻu: ʻo hange foki ko ʻenau fai ki he ngaahi konga kehe ʻo e Tohitapu, ʻo nau langaʻi ai honau fakaʻauha ʻonautolu.”​—2 Pita 3:​14-16.

23. Ko e hā ʻa e enginaki fakaʻosi ʻa Pitá?

23 ʻOku hā mahino naʻe mioʻi ʻe he kau faiako loí ʻa e ngaahi tohi ʻa Paula fekauʻaki mo e anga-ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá, ʻi hono ngāueʻaki kinautolu ko e kalofanga ki he anga-fakalusá. Mahalo naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Pitá ʻa e meʻá ni ʻi heʻene enginaki fakamāvaé: “Ko kimoutolu, siʻi ʻofaʻanga, ko e meʻa ʻi hoʻomou sinaki ʻilo ki ai, mou leʻohi kimoutolu naʻa mou ʻauhia ʻi he hē ʻa e kau malaki lao na, ʻo mou matuʻaki hinga mei he tuʻumaʻu na.” ʻOkú ne toki fakaʻosiʻaki leva ʻene tohí ʻa e naʻinaʻi: “Mou tupu ai pe ʻi he kelesi, pea ʻi he ʻiloʻi ʻa hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi.”​—2 Pita 3:​17, 18.

24. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke piki ki ai ʻa e kau sevāniti kotoa pē ʻa Sihová?

24 ʻOku maʻalaʻala ʻa e fiemaʻu ʻe Pita ke fakaivimālohiʻi ʻa hono ngaahi tokouá. ʻOkú ne loto ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakakaukau naʻe fakahāhaaʻi ʻe he tokotaha Fakamoʻoni anga-tonu taʻu 82 ʻi he kamatá: “Kuó u moʻuiʻaki ʻeku moʻuí ʻo hangē ko ia naʻe naʻinaʻi ki ai ʻa e ʻaposetoló, ‘tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.’ Kuó u vakai maʻu pē ki he maama foʻou naʻe talaʻofá ko ha ‘mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haá.’” ʻOfa ke tau moʻuiʻaki ʻetau moʻuí ʻi he founga tatau.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú” ʻa e ʻaho ʻo Sihová?

◻ Ko e hā ʻoku taʻetokangaʻi ʻosi fakakaukauʻi ʻe he kau manukí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga kuo lumaʻi ai ʻe he kau manukí ʻa e kau Kalisitiane anga-tonú?

◻ Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻú?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share