ʻOkú Ke Maʻu “ha Fakakaukau Faʻa Tatali”?
“He totonu ē ke mou hoko ko e faʻahinga kakai ʻoku ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻo tatali mo hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová!”—2 PITA 3:11, 12, NW.
1, 2. ʻE anga-fēfē nai ʻetau fakahāhaaʻi ʻa hono maʻu “ha fakakaukau faʻa tatali” fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová?
SIOLOTO ATU ki ha fāmili ʻoku nau ʻamanekina ha kau ʻaʻahi ki ha kai efiafi. ʻOku panaki ʻaupito ʻa e taimi pau ke nau aʻu mai aí. ʻOku femoʻuekina ʻa e uaifí ʻi hono fakaʻosiʻosi ʻa e teuteu ki he houa kaí. ʻOku tokoni ʻa hono husepānití mo ʻena fānaú ki hono fakapapauʻi ʻoku maau ʻa e meʻa kātoa. ʻOku fiefia ʻa e tokotaha kotoa. ʻIo, ʻoku tatali loto-vēkeveke ʻa e fāmilí fakakātoa ki he aʻu mai ʻa e kau ʻaʻahí pea ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ki ha houa kai ifo mo ha feohi lelei.
2 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau tatali ki ha meʻa ʻoku toe mahuʻinga ange ia. Ki he hā? ʻĀua, ko kitautolu kātoa ʻoku tau tatali ki he “ʻaho ʻo Sihová”! ʻI he teʻeki ke aʻu mai iá, ʻoku fiemaʻu ke tau hangē ko e palōfita ko Maiká, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko Sihova ia te u hanganaki fakasio ki aí. Te u fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali ki he ʻOtua ʻo hoku fakamoʻuí.” (Maika 7:7, NW) ʻOku fakahuʻunga mei ai ha ʻikai ke ngāue? ʻIkai. ʻOku lahi ʻa e ngāue ia ke faí.
3. Fakatatau ki he 2 Pita 3:11, 12, ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané?
3 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Pitá ke tau maʻu ha fakakaukau totonu lolotonga ʻetau tatalí. ʻOkú ne pehē: “He totonu ē ke mou hoko ko e faʻahinga kakai ʻoku ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻo tatali mo hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová!” (2 Pita 3:11, 12, NW) Fakatokangaʻi ko ha lea ofo ʻeni. Naʻe ʻikai ke ʻeke ʻe Pita ia ha fehuʻi. ʻI heʻene ongo tohi fakamānavaʻi fakaʻotuá, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e faʻahinga kakai ʻoku totonu ke hoko ki ai ʻa e kau Kalisitiané. Naʻá ne toe enginaki kiate kinautolu ke nau hokohoko atu ʻi hono fakahoko ʻa e “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.” Neongo ne mahili atu ʻa e taʻu ia ʻe 30 talu mei hono ʻoange ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakaʻilonga “ʻo e fakaʻosi ʻo e kuonga,” naʻe ʻikai fiemaʻu ke taʻofi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e hoko ʻo faʻa leʻó. (Mātiu 24:3) Naʻe pau ke nau “tatali mo hanganaki fakakaukau” ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.
4. Ko e hā ʻoku kau ki he “hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová”?
4 Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu heni ko e “hanganaki fakakaukau” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ia ko e “fakavaveʻi.” Ko hono moʻoní, heʻikai malava moʻoni ke tau “fakavaveʻi” ʻe kitautolu ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻI he meʻa ko iá, ʻoku ʻikai ke tau ‘ʻilo ʻa e ʻaho mo hono houa’ ʻa ia ʻe haʻu ai ʻa Sīsū Kalaisi ke fakahoko ʻa e fakamaau ki he ngaahi fili ʻo ʻene Tamaí. (Mātiu 24:36; 25:13) ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻo pehē ko e foʻi veape tefito ʻo e kupuʻi lea ‘fakavaveʻí’ ʻoku ʻuhinga hení “‘ke ʻai ke toʻotoʻo’ pea ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo e pehē ‘ke faivelenga, longomoʻui, tokanga fekauʻaki mo ha meʻa.’” Ko ia ai, naʻe naʻinaʻi ʻa Pita ki he kaungātuí ke nau “holi loto-vēkeveke” ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. Te nau malava ke fai ʻeni ʻaki ʻa e hanganaki fakakaukau ki ai. (2 Pita 3:12, NW; fakamatala ʻi lalo) ʻI he mātuʻaki ofi mai “ʻa e ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu,” ʻoku totonu ke tau maʻu ʻa e vakai fakaefakakaukau tatau.—Sioeli 2:31.
Tatali Fakataha mo e “Ngaahi Tōʻonga Māʻoniʻoni ʻo e ʻUlungāngá”
5. ʻE malava fēfē ke tau fakahāhaaʻi ʻoku tau “holi loto-vēkeveke” ke sio ʻi he “ʻaho ʻo Sihová”?
5 Kapau ʻoku tau “holi loto-vēkeveke” ke hao ʻi he ʻaho ʻo Sihová, te tau ʻai ke hā mahino ia ʻi heʻetau “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.” Ko e kupuʻi lea “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá” ʻokú ne fakamanatuʻi lelei mai nai kiate kitautolu ʻa e enginaki ʻa Pitá: “Fai ʻo ngali mo ha fanau talangofua, ʻo ʻoua te mou tuku kimoutolu ke anga ki hoʻomou ngaahi holi muʻa, fai ʻi he taʻeʻilo; ka mou anga ki he Toko Taha Maʻoniʻoni ne ne ui kimoutolu, ʻo mou hoko kimoutolu foki ko e maʻoniʻoni ʻi hoʻomou toʻonga kotoa pe: koeʻuhi kuo tohi ʻo pehe, Te mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.”—1 Pita 1:14-16.
6. Ke māʻoniʻoní, ko e hā kuo pau ke tau faí?
6 Ke māʻoniʻoní, kuo pau ke tau tauhi maʻu ʻa e maʻa fakaesino, fakaefakakaukau, fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie. ʻOku tau teuteu ki he “ʻaho ʻo Sihová” ʻaki ʻetau tauhi kitautolu ke māʻoniʻoni ʻi he tuʻunga ko ha faʻahinga tāutaha ʻoku fataki ʻa e huafa ʻo Sihová? ʻOku ʻikai ke faingofua he ʻahó ni ke tauhi maʻu ha maʻa pehē koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻo e māmaní ʻoku tōlalo papau ia. (1 Kolinito 7:31; 2 Timote 3:13) ʻOku tau ʻilo ko e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo ʻetau ngaahi tuʻunga ki he ʻulungāngá pea mo e ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní ʻoku fakautuutu? Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku tau maʻu ha ʻuhinga ke hohaʻa ai. ʻOku hoko iá koeʻuhi ko ʻetau ngaahi tuʻunga fakafoʻituituí, neongo ʻoku māʻolunga ange ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní, ʻoku mōlia atu ia? Kapau ko ia, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha ngāue pau ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi ke fakahōifua ki he ʻOtuá.
7, 8. (a) ʻE anga-fēfē nai ʻa e mole meiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e kau ki he “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá”? (e) Ko e hā nai ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻú?
7 ʻI he hoko mai ʻa e naunau fakalieliá ʻi he ʻInitanetí pea koeʻuhi ko e fakapulipuli ʻo hono ala maʻú, ko e niʻihi ko ia naʻe ʻikai te nau aʻu ki he naunau taʻetaau peheé ki muʻá ʻoku nau maʻu he taimí ni “ha tokonaki taʻefakangatangata ʻo e ngaahi faingamālie fakaefehokotaki fakasinó,” ko e lau ia ʻa ha toketā fakafaitoʻo ʻe taha. Kapau ko ʻetau taumuʻá ia ke kumi ki ha ngaahi tuʻuʻanga ʻInitaneti taʻemaʻa pehē, ko hono moʻoní te tau tukunoaʻi moʻoni ai ʻa e fekau ʻa e Tohitapú ke “ʻoua ʻe ala ki he meʻa taʻemaʻa.” (Aisea 52:11) Te tau kei hoko moʻoni ai ʻo “hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová”? Pe te tau toloi nai ʻe kitautolu ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e ʻaho ko iá, ʻo fakaʻuhinga ʻo pehē naʻa mo haʻatau ʻuliʻi hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e naunau ʻulí, te tau kei maʻu pē ʻa e taimi ke fakamaʻa ai kitautolu? Kapau kuo tau fetaulaki mo ha palopalema ʻi he ngaahi tuʻungá ni, he fiemaʻu fakavavevave ē ke tau kole kia Sihova ke ne ‘leʻei hotau matá ke ʻoua ʻe sio ki he muná, pea fakaakeake kitautolu ʻi he ʻalunga ʻo ʻene ʻAfió’!—Sāme 119:37.
8 Ko e fuʻu tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa e kei siʻi mo e taʻumotuʻa, ʻoku nau pīkitai ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga ʻa e ʻOtuá pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatauele taʻetaau ʻa e māmani ko ʻení. ʻI he lāuʻilo ki he fakavavevave ʻo hotau taimí pea mo e fakatokanga ʻa Pita ki he “hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻo hangē ha kaihaʻá,” ʻoku nau hokohoko atu ai ke fakahoko ʻa e “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá.” (2 Pita 3:10, NW) ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻenau ngaahi ngāué ʻoku nau “tatali mo hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.”a
Tatali Fakataha mo e “Ngaahi Ngāue ʻo e Anga-Līʻoa Fakaʻotuá”
9. Ko e hā ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he anga-līʻoa fakaʻotuá ke tau faí?
9 ʻOku toe mātuʻaki mahuʻinga ʻa e “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá” kapau ʻoku tau loto ke hanganaki fakakaukau ki he ʻaho ʻo Sihová. ʻOku kau ki he “anga-līʻoa fakaʻotuá” ʻa e ʻapasia ki he ʻOtuá ʻa ē ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ʻi heʻene vakai maí. Ko e pipiki mateaki kia Sihová ʻa e mālohi fakaueʻiloto ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi ngāue pehē ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Ko hono finangaló ia “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Ko e ʻOtuá ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.” (2 Pita 3:9) Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá ke tau fakalahi ʻetau ngaahi feinga ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako fekauʻaki mo Sihova pea faʻifaʻitaki kiate iá?—Efeso 4:32e (Efeso 5:1, PM).
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maluʻi kitautolu mei he “fakahekeheke ʻa koloa”?
10 ʻE fonu ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá kapau te tau fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:33) ʻOku kau ki heni ʻetau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻe fakatokanga mai ʻa Sīsū: “Mou ʻā, ʻo leʻohi kimoutolu telia ʻa e ngaahi manumanu: he neongo oku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻui ki heʻene ngaʻotoʻota.” (Luke 12:15) Neongo ʻe faingataʻa nai ke sioloto atu ʻoku tau hoko ʻo fakakuihi ʻe he ʻofa ki he paʻangá, ʻoku lelei ke tau fakatokangaʻi “ko e lotomoʻua ki māmani, mo e fakahekeheke ʻa koloa” ʻoku malava ke “kāsia ai ʻa e folofola” ʻa e ʻOtuá. (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 13:22) ʻOku ʻikai nai faingofua ke maʻu ha maʻuʻanga moʻui. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ʻoku fakaʻuhinga ai ʻa e tokolahi ʻo pehē, ke moʻui ʻi ha moʻui ʻoku lelei angé, kuo pau ke nau hiki ki ha fonua tuʻumālie ange, ʻo liʻaki nai ai honau fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu. Naʻa mo e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau fakaʻuhinga peheni. ʻI he ʻalu ki ha fonua ʻe taha, te nau malava nai ai ke tokonaki ki honau fāmilí ʻa e ngaahi meʻa fakafiemālie fakaeonopōní. Kae kehe, ko e hā nai ʻe hoko ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai ʻi ʻapí? ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e tuʻunga-ʻulu totonú ʻi he ʻapí, te nau maʻu ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke hao ai ʻi he ʻaho ʻo Sihová?
11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ha tokotaha folau kumi ngāue ko e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he koloá?
11 Ko ha tokotaha folau kumi ngāue mei he ʻOtu Motu Filipainí naʻá ne ako ʻa e moʻoni faka-Tohitapú mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Siapani. ʻI he ako fekauʻaki mo e ngaahi fatongia Fakatohitapu ʻo e tuʻunga-ʻulú, naʻá ne fakatokangaʻi ai naʻe fiemaʻu ke ne tokoni ki hono fāmilí ke nau hoko ko e kau lotu ʻa Sihova. (1 Kolinito 11:3) Ko hono uaifí ʻi he ʻOtu Motu Filipainí naʻá ne fakafepakiʻi mālohi ʻene tui foʻou ne toki maʻú mo fiemaʻu mai ke ne lī hokohoko ange ha paʻanga kae ʻoua ʻe foki ange ia ki ʻapi ke akoʻi ki he fāmilí ʻa ʻene ngaahi tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú. Kae kehe, ʻi hono ueʻi ia ʻe he fakavavevave ʻo e taimí mo e tokanga ki he faʻahinga naʻá ne ʻofa aí, naʻá ne foki ki ʻapi. Ko ʻene anga-kātaki ʻi he feangainga anga-ʻofa mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí naʻe fakapaleʻi. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe hoko ai hono fāmilí ʻo fāʻūtaha ʻi he lotu moʻoní, pea naʻe kau ʻa hono uaifí ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.
12. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he moʻuí?
12 ʻE lava ke fakatatau nai hotau tuʻungá ki he faʻahinga tāutaha ʻi ha fale vela. ʻE fakapotopoto ke lele takai holo teketekelili koeʻuhi ke toe maʻu mai ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié mei he fale puho ʻoku mei holofá? ʻI hono kehé, ʻikai ʻe mātuʻaki mahuʻinga mamaʻo ange ke haofaki ʻa e ngaahi moʻuí—ʻatautolú tonu mo e moʻui ʻa hotau fāmilí mo e niʻihi kehe ʻoku nofo ʻi he falé? Sai, ko e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku tūʻulu vave atu ia ki haʻane holofa, pea ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi moʻuí. ʻI he lāuʻilo ki he meʻá ni, ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié pea tokangataha loto-faivelenga ki he ngāue fakamalanga fakahaofi moʻui ʻo e Puleʻangá.—1 Timote 4:16.
ʻOku Fiemaʻu Ke Tau “Taʻe ha ʻIla”
13. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke tau loto ke ʻi ai ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová?
13 ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi maʻu ha fakakaukau faʻa tatalí, ʻoku pehē ʻe Pita: “Siʻi ʻofaʻanga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa pehe, mou fai feinga ke ʻiloa kimoutolu kuo mou lelei [“melino,” NW], kuo mou taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele ʻi heʻene vakai [ʻa e ʻOtuá].” (2 Pita 3:14) Tānaki atu ki heʻene enginaki ke kau ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻoku fakamamafaʻi ʻe Pita ʻa e mahuʻinga ʻo e faifai pea hoko ʻo ʻiloʻi ʻe Sihova ko e faʻahinga tāutaha kuo fakamaʻa ʻe he taʻataʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻo Sīsuú. (Fakahā 7:9, 14) ʻOku fiemaʻu heni ke ngāueʻi ʻe ha tokotaha ʻa e tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú pea hoko ko ha sevāniti fakatapui mo papitaiso ʻa Sihova.
14. Ko e hā ʻoku kau ki he hoko ʻo “taʻe ha ʻila”?
14 ʻOku naʻinaʻi mai ʻa Pita kiate kitautolu ke tau fai ʻetau lelei tahá ke tau hoko ʻo “taʻe ha ʻila.” ʻOku tau tauhi hotau teunga ko e ʻulungaanga mo e angaʻitangata faka-Kalisitiané ke taʻe ha ʻila, ke ʻikai fakameleʻi ʻe he māmaní? ʻI heʻetau fakatokangaʻi ha toiʻi meʻa ʻi hotau valá, ʻoku tau feinga leva ke toʻo ia. Kapau ko e teunga ʻoku tau saiʻia taha aí ʻoku tau ai ha toiʻi meʻa, ʻoku tau tokanga ʻaupito ke fakamaʻa ia. ʻOku tau ongoʻi tatau kapau ʻoku hoko hotau ngaahi teunga faka-Kalisitiané ʻo fakameleʻi, hangē ko e laú, koeʻuhi ko ha mele ʻi hotau angaʻitangatá pe ʻulungāngá?
15. (a) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki he kau ʻIsilelí ke nau ngaohi ha pao ʻi he kapa ʻo honau kofú? (e) Ko e hā ʻoku kehe ai ʻa e kau sevāniti lolotonga ʻa Sihová?
15 Naʻe fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke nau ngaohi ha “pao ʻi honau kapaʻi kofu” pea ke nau “ai ki he pao ʻo e kapa taki taha ha loufau lanulangi.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa Sihová, ʻo talangofua ki ai, pea ke nau “tapuhā” ki honau ʻOtuá. (Nomipa 15:38-40) ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní, ʻoku tau tuʻu ʻo kehe mei he māmaní koeʻuhí he ʻoku tau tauhi ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻoku tau tauhi maʻu ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá, ʻoku tau tokaʻi ʻa e toputapu ʻo e totó, pea ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi founga kotoa pē ʻo e tauhi ʻaitolí. (Ngāue 15:28 29) ʻOku tokaʻi kitautolu ʻe he tokolahi ʻi heʻetau fakapapauʻi fefeka ke tauhi kitautolu ke taʻeʻuliʻí.—Semisi 1:27.
ʻOku Fiemaʻu Ke Tau “Taʻe ha Mele”
16. Ko e hā ʻoku kau ki hono tauhi kitautolu ke “taʻe ha mele”?
16 ʻOku toe pehē ʻe Pita ke tau hoko ʻo “taʻe ha mele.” ʻOku malava fēfē ke hoko ia? Ko ha toiʻi meʻa ʻoku faʻa malava ke holoʻi ia pe fakamaʻa ka ʻoku ʻikai malava ke hoko pehē ia ki ha mele. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha mele ia ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻoku hala, ʻoku fehālaaki. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungā Kalisitiane ʻi Filipaí: “Mou fai ʻa e meʻa kotoa pe ʻo taʻe ha lāunga pe ha fakakikihi: koeʻuhi ke mou haohaoa mo ʻataʻatā mei he kovi, ko e fanau ʻa e ʻOtua ʻoku taʻemele ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutangata angapikopiko mo heke; ʻa ia ʻoku mou ulo ʻi honau haʻohaʻonga ko e ngaahi maamaʻanga ʻi mamani.” (Filipai 2:14, 15) Kapau te tau muimui ki he enginaki ko iá, te tau kalofi ai ʻa e ngaahi lāungá mo e ngaahi fakakikihí pea te tau tauhi ai ʻa e ʻOtuá ʻi ha fakaueʻiloto ʻoku maʻa. ʻE ueʻi ai kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihová pea mo hotau ngaahi kaungāʻapí ʻi heʻetau malangaʻi “ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 22:35-40; 24:14) ʻIkai ngata aí, te tau hokohoko atu ai ke fanongonongo ʻa e ongoongo leleí neongo ʻe ʻikai nai ke mahinoʻi ʻe he kakaí fakalūkufua ʻa e ʻuhinga ʻoku tau foaki loto-tauʻatāina ai hotau taimí ʻi ha feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene Folofolá, ko e Tohitapú.
17. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakaueʻilotó ia ʻi he taimi ʻoku tau kakapa atu ai ki he ngaahi monū ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?
17 Koeʻuhi ʻoku tau loto ke ʻilo kitautolu ʻoku tau “taʻe ha mele,” ʻoku totonu ke tau sivisiviʻi ʻetau ngaahi fakaueʻilotó ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāué. Kuo tau liʻaki atu ʻa e founga ʻa e māmaní ki hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita, hangē ko e feinga ke maʻu koloá pe mafaí. Kapau ʻoku tau kakapa atu ki he ngaahi monū ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻofa ke kei maʻa ai pē ʻetau ngaahi fakaueʻilotó pea ʻofa ke ueʻi maʻu ai pē kitautolu ʻe he ʻofa kia Sihova pea mo e niʻihi kehé. ʻOku fakaivifoʻou ke sio ki he kau tangata fakalaumālie ʻoku nau “kakapa atu ki ha tuʻunga ʻo e ʻovasiá” fakataha mo e fiefia pea mo ha holi loto-fakatōkilalo ke ngāue fakasevāniti maʻa Sihova pea mo honau ngaahi kaungātuí. (1 Timote 3:1, NW; 2 Kolinito 2:2 [2 Kol. 1:24, PM]) Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku taau ke ngāue ko e kau mātuʻá ʻoku nau “fafaga ae faga sibi ae Otua . . . i he loto fie fai be; ikai koeuhi koe koloa uli, kae i he loto manavakavakava; Bea ikai hage koe kau bule ki he nofoaga, ka koe faifaitakiaga ki he faga sibi.”—1 Pita 5:1-4, PM.
ʻOku Fiemaʻu Ke Tau “Melino”
18. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻiloa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
18 Fakaʻosí, ʻoku tala mai ʻe Pita kia kitautolu ke tau nofo “melino.” Ke moʻui ʻo fakatatau ki he fiemaʻu ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ke tau melino mo Sihova pea mo hotau kaungāʻapí. ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe Pita ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻa e “feʻofaʻaki ke tukuingata” pea mo hono tauhi maʻu ʻa e melino mo hotau kaungā Kalisitiané. (1 Pita 2:17; 3:10, 11; 4:8; 2 Pita 1:5-7) Ke tauhi maʻu ʻetau melinó, kuo pau ke tau feʻofaʻaki. (Sione 13:34, 35; Efeso 4:1, 2) Ko ʻetau ʻofá mo ʻetau melinó ʻoku tautefito ʻene hā mahinó ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻetau ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻangá. ʻI ha fakataha-lahi ʻi Kositā Lika ʻi he 1999, naʻe hoko ʻo loto-mamahi ai ha tokotaha tuʻuaki koloa ʻi he malaʻe vakapuná koeʻuhi ko hono talitali lelei ʻe he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ʻa e kau fakafofonga naʻe tūʻuta maí ʻo hoko fāinoa ai ʻo poloka ʻa e hā atu ʻene feituʻu faiʻanga pisinisí. Kae kehe, ʻi he ʻaho hono uá, naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ʻofa mo e melino naʻe fakahāhā ʻi he talitali loto-māfana naʻe maʻu ʻe he kau fakafofongá, neongo naʻe ʻikai ke ʻilo fakafoʻituitui kinautolu ʻe he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá. ʻI he ʻaho fakaʻosí, naʻe kau atu ʻa e tokotaha tuʻuaki koloá ʻi he talitalí peá ne kole ki ha ako Tohitapu.
19. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tuli ki he melino mo e kaungātuí?
19 Ko ʻetau loto-totonu ʻi he tuli ki he melino mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ʻoku ʻi ai ʻene kaunga lelei ki he anga ʻo e fakamātoato ʻo ʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová mo ʻene māmani foʻou kuo talaʻofá. (Sāme 37:11; 2 Pita 3:13) Mahalo pē ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke tau tauhi maʻu ha melino mo ha kaungātui pau. ʻE lava ke tau sioloto atu ki haʻatau nofo melino fakataha mo ia ʻi he Palataisí? Kapau ʻoku fai mai ʻe ha tokoua ha meʻa ʻoku taukovi kiate kitautolu, ʻoku totonu ke tau fakavavevave ke ‘fakamelino mo ia.’ (Mātiu 5:23, 24, NW) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fai peheé kapau ʻoku tau loto ke melino mo Sihova.—Sāme 35:27; 1 Sione 4:20.
20. Ko “ha fakakaukau faʻa tatali” ʻoku totonu ke fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi founga fē?
20 ʻOku tau hoko fakafoʻituitui ʻo “tatali mo hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová”? Ko ʻetau holi faivelenga ke sio ki he ngataʻanga ʻo e fulikivanú ʻoku hā ia ʻi heʻetau kei māʻoniʻoni ai pē ʻi he māmani ʻulungaanga taʻetaau ko ʻení. ʻIkai ngata aí, ko ʻetau fakaʻamu loto-vēkeveke ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová pea ki he moʻui ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá ʻoku fakahaaʻi mahino ia ʻe heʻetau ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Pea ko ʻetau ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi he māmani foʻou melinó ʻoku tapua mai ia ʻi heʻetau tuli ki he melino mo hotau kaungālotú he taimí ni. ʻI he ngaahi founga ko iá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau maʻu “ha fakakaukau faʻa tatali” pea ʻoku tau “hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e fakatātaá, sio ki he Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 2000, peesi 16 mo e 1997 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 51.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “hanganaki fakakaukau ki he ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová”?
• ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā “ha fakakaukau faʻa tatali” ʻi he fekauʻaki mo hotau ʻulungāngá?
• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá”?
• Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ʻiloʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻoku tau ‘melino, taʻe ha ʻila, pea taʻe ha melé’?
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Ko “ha fakakaukau faʻa tatali” ʻoku hā ia ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Ko e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻoku fakahaofi-moʻui
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová, tau tuli ki he melino mo e niʻihi kehé