LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 10/15 p. 30-31
  • Ko Hai ʻa e “Otua Mooni, moe Moui Taegata”?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai ʻa e “Otua Mooni, moe Moui Taegata”?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko “Ia Oku Mooni”
  • Ko e Hā ke Muimui Ai ki he “Kalaisi”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Sioné
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Ko Hai ʻa Sīsū Kalaisi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko Hono Fakaeʻa ʻa e Fili ʻo Kalaisí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 10/15 p. 30-31

Ko Hai ʻa e “Otua Mooni, moe Moui Taegata”?

KO Sihova, ʻa e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e ʻOtua moʻoní. Ko ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ko e tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. Ko e founga ia ʻe taliʻaki ʻe he tokolahi ʻa ia ʻoku nau lau mo tui ki he Tohi Tapú ʻa e fehuʻi ʻoku fokotuʻu ʻi he ʻuluʻi-kaveinga ʻi ʻolungá. Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Sīsū tonu: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Sione 17:3.

Neongo ia, ʻoku kehe ʻa e mahinoʻi ʻe he kau maʻu lotu tokolahi ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi leá. Ko e ngaahi lea ʻi he ʻuluʻi-kaveingá ʻoku haʻu ia mei he 1 Sione 5:​20 (PM), ʻa ia ʻoku pehē ai, ʻi hono konga: “Oku tau iate ia oku mooni, i hono Alo ko Jisu Kalaisi. Ko eni ae Otua mooni, moe moui taegata.”

Ko e kau tui ki he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻoku nau taukaveʻi ko e fetonginauna fakahāhā ko e “eni” (houʹtos) ʻoku ʻuhinga ia ki he tokotaha pē ko ia ʻi muʻá, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku nau fakamatematē ko Sīsū ʻa e “Otua mooni, moe moui taegata.” Kae kehe, ko e fakaʻuhinga ko ení, ʻoku fepaki ia mo e toenga ʻo e Tohi Tapú. Pea ʻoku ʻikai ke tali ʻe he kau mataotao maʻu mafai tokolahi ʻa e fakakaukau Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ko ení. Naʻe tohi ʻe he mataotao ʻi he ʻUnivēsiti Cambridge ko B. F. Westcott: “Ko e lave totonu taha [fekauʻaki mo e fetonginauna houʹtos] ʻoku ʻikai fai ia ki he tokotaha ofi taha ʻi he feituʻu pē ko iá ka ko ia ʻoku nōfoʻi lahi taha ʻi he ʻatamai ʻo e ʻapositoló.” Ko ia ai, naʻe ʻi he fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻa e Tamai ʻa Sīsuú. Ko e teolosia Siamane ko Erich Haupt naʻá ne tohi: “Kuo pau ke fakapapauʻi pe ko e [houʹtos] ʻo e fakakaukau hokó ʻoku ʻuhinga ia ki he feituʻú pea mo e tokotaha ʻi muʻá tonu . . . pe ki he meʻa muʻomuʻa taupotú ʻa e ʻOtuá. . . . Ko ha fakamoʻoni ki he ʻOtua moʻoni pē tahá ʻoku hā ngali fehoanaki ange ia mo e fakatokanga fakaʻosi fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí, ʻi hano fakahāhā ko Kalaisi ʻa e ʻOtuá.”

Naʻa mo ha Grammatical Analysis of the Greek New Testament, naʻe pulusi ʻe he Akoʻanga ʻEpikopō Fakatohitapu ʻi Lomá, ʻoku fakamatala ai: “Ko e [houʹtos]: ko ha tumutumu ia ki he [ngaahi veesi] 1Sio 5:18-​20 ko e [maʻuʻanga fakamatalá] ʻoku meimei papau ia ki he ʻOtua ko e totonú, ko e moʻoní, [ʻi he fakafepaki ki he] tui fakapanganí (v. 1Sio 5:21).”

ʻI he faʻa liliu lahi ʻa e houʹtos ko e “eni” pe “tokotaha ko ení,” ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he tokotaha ʻi muʻa tonu ʻi ha kupuʻi lea. ʻOku fakatātaaʻi ʻa e poiní ʻi ha ngaahi konga Tohi Tapu kehe. ʻI he 2 Sione 7, ko e ʻapositolo tatau mo e tangata-hiki ʻo e ʻuluaki tohí naʻá ne tohi ai: “Koeʻuhi kuo ʻi ai ʻa e tokolahi fakahē naʻe ʻalu atu ki mamani, ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fakamoʻoni ki he haʻu ʻa Sisu Kalaisi ʻi he kakano. Ko eni [houʹtos] ia ʻa Fakahe mo Fiekalaisi.” ʻOku ʻikai lava ke ʻuhinga heni ʻa e fetonginauná ia ki he foʻi lea ofi taha ʻi muʻá—ʻa e Sīsuú. ʻOku hā mahino, ko e “eni” ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga naʻa nau fakafisingaʻi ʻa Sīsuú. Ko kinautolu fakakātoa ʻa e kau “Fakahe mo Fiekalaisi.”

ʻI heʻene Kōsipelí, naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Koe toko taha o kinaua nae muimui kiate ia i he fanogo kia Jone, ko Anitelu, koe tokoua o Saimone Bita. Bea tomua ilo eia [pe “tokotaha ko ení,” NW; houʹtos] hono tokoua oona ko Saimone.” (Sione 1:​40, 41, PM) ʻOku hā mahino ko e “tokotaha ko ení,” ʻoku ʻuhinga ia ʻo ʻikai ki he tokotaha fakamuimui naʻe lave ki aí, ka kia ʻAnitelū. ʻI he 1 Sione 2:​22, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he ʻapositoló ʻa e fetonginauna tatau ʻi ha founga meimei tatau.

ʻOku ngāueʻaki meimei tatau ʻe Luke ʻa e fetonginauná, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Ngāue 4:​10, 11 (PM): “Koe huafa o Jisu Kalaisi o Nasaleti, aia ne mou tutuki ki he akau, ka kuo fokotuu ia e he Otua mei he mate, koia be kuo tuu ai ae tagata ni i ho mou ao kuo haohaoa. Koe maka eni [houʹtos] nae liaki ekimoutolu koe kau tufuga, aia kuo hoko koe fugani maka tuliki.” Ko e fetonginauna “eni” ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he tangata naʻe fakamoʻuí, neongo ko ia ʻa e tokotaha naʻe lave ki ai ki muʻa tonu pē ʻi he houʹtos. Ko e moʻoni, ko e “eni” ʻi he Ngāue vahe 4, veesi 11 ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi ko e Nasaletí, ʻa ia ko e “maka tuliki” ia ʻoku fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.​—Efeso 2:​20; 1 Pita 2:​4-8.

ʻOku toe fakatātaaʻi ʻa e poiní ʻi he Ngāue 7:​18, 19 (PM): “O aʻu ki he hoko ae tuʻi e taha, aia nae ikai ilo eia a Josefa. Bea nae fai kākā ia [pe “ʻa e tokotaha ko ení,” NW; houʹtos] ki ho tau kaiga.” Ko e “tokotaha ko ení” ʻa ia naʻá ne lōmekina ʻa e kau Siú naʻe ʻikai ko Siosefa, ka ko Felo, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité.

Ko e ngaahi kupu peheé ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e vakai naʻe fai ʻe he mataotao Kalisi ko Daniel Wallace, ʻa ia ʻokú ne pehē ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fetonginauna fakahāhaá ʻi he faka-Kalisí, “ko e meʻa nai ʻa ia ko e meʻa ofi taha ia ʻi muʻá ʻi he tuʻunga ʻo e potutohí ʻoku ʻikai nai ko e foʻi lea muʻomuʻa ofi taha ia ʻi he fakakaukau ʻa e faʻu-tohí.”

Ko “Ia Oku Mooni”

Hangē ko ia naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné, ko “ia oku mooni” ko Sihova, ʻa e Tamai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ia ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá, ko e Tokotaha-Fakatupú. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku taha pe ʻa e ʻOtua, ko e Tamai, ʻa ia ʻoku mei ai ʻa e meʻa kotoa pe.” (1 Kolinito 8:6; Aisea 42:8) Ko e ʻuhinga ʻe taha ko Sihova ai ʻa “ia oku mooni” naʻe lave ki ai ʻi he 1 Sione 5:​20 (PM) he ko ia ʻa e Matavai ʻo e moʻoní. Naʻe ui ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa Sihova “koe Otua oe mooni” koeʻuhi ʻokú Ne faitōnunga ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú Ne faí pea ʻoku ʻikai lava ke Ne loi. (Sāme 31:​5, PM; Ekisoto 34:6; Taitusi 1:2) ʻI he lave ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻe pehē ʻe he ʻAló: “Ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.” Pea ʻi he fekauʻaki mo ʻene faiako tonu ʻaʻaná, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eku akonaki oku ikai aaku, ka oku aana naa ne fekau au.”—Sione 7:​16, PM; Sione 17:17.

ʻOku toe “moui taegata” ʻa Sihova. Ko e Matavai ia ʻo e moʻuí, ko e Tokotaha ʻokú ne foaki mai ia ko ha meʻaʻofa maʻataʻatā fakafou ʻia Kalaisi. (Sāme 36:9; Loma 6:​23) ʻOku mahuʻingá, he naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ʻOtuá “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Hepelu 11:6) Naʻe totongiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló ʻaki hono fokotuʻu hake ia mei he maté, pea ko e Tamaí te ne foaki ʻa e pale ko e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi Ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó.​—Ngāue 26:23; 2 Kolinito 1:9.

Ko ia ai, ko e hā ʻa e fakamulituku ʻoku totonu ke tau aʻu ki aí? Ko Sihova, ʻo ʻikai ko ha toe tokotaha kehe, ʻa e “Otua mooni, moe moui taegata.” Ko ia tokotaha pē ʻoku taau ke ne maʻu ʻa e lotu maʻataʻatā ʻa e faʻahinga ʻa ia naʻá ne fakatupú.​—Fakahā 4:​11.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share