LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 6/15 p. 22-26
  • Tauhi Maʻu “Hoʻo ʻUluaki ʻOfa”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi Maʻu “Hoʻo ʻUluaki ʻOfa”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā Naʻá Ne Fakatuipauʻi kia Koe ʻa e Moʻoní?
  • Langa Hake Hoʻo ʻUluaki ʻOfá
  • Sivisiviʻi Koe
  • Lahi e Meʻa ke Houngaʻia Aí
  • ʻOua ʻe Tuku ke Fakaʻaʻau ʻo Momoko Hoʻomou ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • “Kuo Pau Ke Ke ʻOfa kia Sihova ko Ho ʻOtuá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • ʻOku Koloaʻaki Koe ʻe Sihova!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • ʻOfa ki he ʻOtua ʻOku ʻOfa ʻIate Koé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 6/15 p. 22-26

Tauhi Maʻu “Hoʻo ʻUluaki ʻOfa”

“Kuku ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku ke maʻu.”—FKH. 3:11.

1, 2. Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi naʻá ke hoko ai ʻo tuipau ko e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo Sihová ko e moʻoní ia?

ʻOKÚ KE manatuʻi ʻa e taimi naʻá ke ʻuluaki ako ai fekauʻaki mo e ʻamanaki fakaofo ʻoku foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá? Kapau naʻá ke ʻuluaki kau ki ha lotu kehe, naʻe fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi atu ai kiate koe ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú pe ko e taimi naʻe fakamatalaʻi atu ai ʻa e ngaahi akonaki naʻe faʻa faingataʻa ke ke mahinoʻí? Mahalo kuó ke ʻiloʻi naʻe takihalaʻi koe. Ka he fiefia ē ko koe he taimí ni kuó ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní! Kapau naʻe ohi hake koe ʻe ha ongo mātuʻa Kalisitiane, ʻokú ke manatuʻi ʻa e anga hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke tuipau ai ko e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo Sihová ko e moʻoní ia peá ke fili leva ai ke moʻui ʻo fehoanaki mo ia?—Loma 12:2.

2 ʻE tala atu ʻe he tokolahi ʻo ho fanga tokoua fakalaumālié naʻa nau fiefia ʻaupito, ongoʻi ofi kia Sihova, pea houngaʻia ʻi Heʻene tohoakiʻi kinautolú. (Sione 6:44) Naʻe ueʻi kinautolu ʻe heʻenau fiefiá ke nau kau ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Naʻa nau fiefia ʻaupito ʻo nau loto ai ke vahevahe atu ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻí ki he tokotaha kotoa pē. Naʻá ke hokosia ha meʻa meimei tatau?

3. Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻEfesoó he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ha pōpoaki kia kinautolú?

3 ʻI he tohi ki he fakatahaʻanga Kalisitiane he ʻuluaki senitulí, naʻe lave ai ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻenau “ʻuluaki ʻofa.” Naʻe maʻu ʻe he kau ʻEfesoó ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei lahi, ka naʻe hōloa ʻa e ʻofa naʻa nau tomuʻa fakahāhā kia Sihová. Ko ia ai, naʻe tala ʻe Sīsū kia kinautolu: “ʻOku ou ʻilo pe hoʻo ngaahi ngaue, ʻa hoʻo fakaongosia, mo kataki; mo e ʻikai te ke mākatakiʻi ʻa e kau kovi; mo hoʻo sivi ʻakinautolu ʻoku taukave ko e aposetolo ʻa kinautolu, ka ʻoku ʻikai, ʻo ke ʻilo ta ko e koto loi: pea ʻoku ke kei kātaki pe, pea kuo ke fua kavenga koeʻuhi ko hoku hingoa, ʻo ʻikai te ke fiu. Ka neongo ia, ka ʻoku ai ha meʻa ʻoku ou koviʻia ai kiate koe; ko hoʻo hiki mei hoʻo ʻuluaki ʻofa.”—Fkh. 2:2-4.

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai he ʻahó ni ʻa e pōpoaki ʻa Sīsū ki he kau ʻEfesoó?

4 Ko e akonaki ʻa Sīsū ki he kau ʻEfesoó pea ki he ngaahi fakatahaʻanga kehe naʻá ne tohi ki ai ʻi he tohi Fakahaá ʻoku feʻungamālie ia mo e vakai atu ki he ngaahi tuʻunga naʻe ʻi ai ʻi ha vahaʻa taimi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane paní mei he 1914 ʻo faai mai ai. (Fkh. 1:10) Ka naʻa mo ia, ʻoku malava he taimí ni ke mole nai mei he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻenau “ʻuluaki ʻofa” kia Sihová pea mo e moʻoni faka-Kalisitiané. ʻI hono manatuʻi iá, tau sivisiviʻi angé ʻi hono fakamanatu pea fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi hokosiá tonu, ʻa e founga ʻe lava ai ke ke tauhi maʻu, fakaivifoʻou, pea langa hake ʻa e ʻofa mo e faivelenga naʻá ke ʻuluaki ongoʻi fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo e moʻoní.

Ko e Hā Naʻá Ne Fakatuipauʻi kia Koe ʻa e Moʻoní?

5, 6. (a) Ko e hā kuo pau ke fakatuipauʻi ʻe he Kalisitiane taki taha kiate iá? (e) Ko e hā naʻá ne fakatuipauʻi koe ʻoku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e moʻoní? (f) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha tokotaha ke fakaivifoʻou ʻa e ʻofa naʻá ne ʻuluaki maʻú?

5 Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakatapui ia kia Sihova naʻá ne ʻuluaki “fakamoʻoniʻi” kiate ia “ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:1, 2, NW) Ko e konga ʻo e meʻa ʻoku kau ki aí ko hono ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú. Ko e meʻa ʻokú ne fakatuipauʻi ha tokotaha ʻoku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e moʻoní ʻoku kehe nai ia mei he meʻa ʻokú ne fakatuipauʻi ha tokotaha kehe. ʻOku manatu ʻa e niʻihi ki he liliu ʻenau fakakaukaú he taimi naʻa nau lau ai ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi he Tohi Tapú pe ko e taimi naʻa nau mahinoʻi ai ʻa e tuʻunga moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e kau maté. (Sāme 83:18; Koh. 9:5, 10) Ko e meʻa naʻe maongo ki ha niʻihi ko e ʻofa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová. (Sione 13:34, 35) Naʻe maongo ki ha niʻihi ia ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻikai ʻo e māmaní. Naʻa nau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku ʻikai lava ke kau ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he ngaahi fekīhiaki fakapolitikalé pe ko e ngaahi tau ʻa ha puleʻanga.—Ai. 2:4; Sione 6:15; 17:14-16.

6 Ki he tokolahi, ko e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení mo e ngaahi fakaʻuhinga kehe ʻa e meʻa naʻá ne langaʻi ʻenau ʻuluaki ʻofa ki he ʻOtuá. Vaheʻi ha taimi ke toe fakamanatu ai ʻa e meʻa naʻá ne fakatuipauʻi koe fekauʻaki mo e moʻoní. Ko e tokotaha taki taha ʻoku ʻi ai hono ngaahi tuʻunga mo e ngaahi ʻulungāanga makehe, ʻa ia ko e ngaahi ʻuhinga tefito ki hoʻo ʻofa kia Sihová mo e tui ki heʻene ngaahi talaʻofá ʻe kehe nai ia mei he niʻihi kehé. Ko e lahi tahá, ko e ngaahi ʻuhinga tatau pē ʻoku kei moʻoni ia kiate koe he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ia ko e taimi naʻá ke ʻuluaki ako ai ki aí. Kuo ʻikai ke liliu ʻa e moʻoní. Ko ia ai, ko hono toe fakamanatu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi ko iá ʻe lava ke toe fakafoʻou mo fakaivifoʻou ai hoʻo ʻuluaki ʻofa ki he moʻoní.—Lau ʻa e Sāme 119:151, 152; 143:5.

Langa Hake Hoʻo ʻUluaki ʻOfá

7. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke langa hake ʻa ʻetau ʻuluaki ʻofa ki he moʻoní, pea ʻe anga-fēfē haʻatau fai ia?

7 Mahalo kuo lahi ʻa e liliu ʻi hoʻo moʻuí talu mei hoʻo fakatapui kia Sihová. Naʻe mahuʻinga hoʻo ʻuluaki ʻofa ki he moʻoní, ka ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻá ke fiemaʻu ai ha ʻofa lahi ange ke fehangahangai ai mo e ngaahi pole foʻou ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tuí. Kae kehe, naʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova. (1 Kol. 10:13) Ko ia ai, ko hoʻo ngaahi hokosia ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻoku toe mahuʻinga ia kiate koe. Kuo nau tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú, pea ko e ngaahi hokosia ko ʻení ko e founga ia ʻe taha ʻe lava ke ke fakamoʻoniʻi ai ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua ʻo e ʻOtuá.—Sios. 23:14; Sāme 34:8.

8. Naʻe fakapapauʻi fēfē ʻe Sihova ʻa ia tonu kia Mōsesé, pea naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ʻOtuá?

8 Ke fakatātaaʻi, fakakaukau atu ki he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻa ke fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ia tonu kia Mōsese, ʻaki ʻene pehē: “Te u hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou loto ke hoko ki aí.” (Eki. 3:7, 8, 13, 14, NW) Ko hono moʻoní, naʻe ʻuhinga ʻa Sihová te ne fai ha faʻahinga meʻa pē naʻe fiemaʻú ke fakatauʻatāinaʻi hono kakaí. ʻI he ngaahi meʻa naʻe hoko hili iá pea hangē ko ia ko e fiemaʻu ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻungá, naʻe sio ʻa e kau ʻIsilelí ki hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo hono ʻulungāangá—ko e Māfimafi-Aoniu, ko ha Fakamaau, ko ha Takimuʻa, ko ha Faifakahaofi, ko ha Pāteʻitau mo ha Tokotaha-Tokonaki.—Eki. 12:12; 13:21; 14:24-31; 16:4; Nehe. 9:9-15.

9, 10. Ko e hā ʻa e faʻahinga tuʻunga ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai ke manatuʻi ʻa e ngaahi hokosia peheé?

9 ʻOku kehe ho tuʻungá mei he tuʻunga ʻo e kau ʻIsileli he kuonga muʻá. Neongo ia, kuo pau pē naʻá ke hokosia ha ngaahi meʻa naʻe fakatuipauʻi ai koe ki he mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá ʻiate koé, ʻa ia naʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuí. Mahalo naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ʻi ha tuʻunga ko e Tokotaha-Tokonaki, ko ha Fakafiemālie, pe ko ha Faiako. (Lau ʻa e Aisea 30:20e, 21.) Pe naʻá ke hokosia tonu ʻa e tali mahino ki ha lotu naʻe fai. Mahalo pē ne ke fehangahangai mo ha pole, pea tokoni atu leva ha kaungā Kalisitiane. Pe ko ha ako fakafoʻituitui naʻá ke fakatokangaʻi ai ha ngaahi konga Tohi Tapu feʻungamālie.

10 Kapau te ke fakamatala ʻa e ngaahi hokosia peheé ki he niʻihi kehé, ʻe ʻikai nai ke maongo ia ki he niʻihi ʻo hangē ko ʻene maongo kiate koé. He ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa naʻe hokó naʻe ʻikai ko ha ngaahi mana. Ka ʻokú ke sio ki he ngaahi meʻa ko iá ʻoku mahuʻinga ʻaupito. ʻIo, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ke hoko ki ha meʻa pē ne fiemaʻu ke ne hoko ki aí koeʻuhí ko koe. Fakafoki angé ho manatú ki he ngaahi taʻu kuó ke kau ai ki he moʻoní. ʻE lava ke ke manatuʻi ha tuʻunga ʻe taha pe lahi ange ʻa ia naʻá ke ongoʻi ai ʻa e tokanga fakafoʻituitui atu ʻa Sihova ki hoʻo moʻuí? Kapau ko ia, ko hono manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá pea mo e anga hoʻo ongoʻi ki aí ʻe lava ke langaʻi hake ai ʻi ho lotó ʻa e ngaahi ongoʻi tatau ʻo e ʻofa kia Sihova ʻa ia naʻá ke ongoʻi ʻi he taimi ko iá. Koloaʻaki ʻa e ngaahi hokosia ko iá. Fakalaulauloto ki ai. Ko e ngaahi fakamoʻoni ia ʻoku mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻia koe, pea heʻikai ha taha ʻe lava ke ne toʻo ʻa e tuipau ko iá meiate koe.

Sivisiviʻi Koe

11, 12. Kapau kuo hōloa e ʻofa ʻa ha Kalisitiane ki he moʻoní, ko e hā nai hono tupuʻangá, pea ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sīsuú?

11 Kapau ʻoku ʻikai ke ke toe ongoʻi ʻa e ʻofa tatau ki he ʻOtuá mo e moʻoní ʻa ia naʻá ke maʻu ki muʻá, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻi ai ha meʻa kuo liliu ʻi heʻene tafaʻakí. ʻOku ʻikai ʻaupito ke liliu ʻa Sihova. (Mal. 3:6; Sem. 1:17) Naʻá ne mahuʻingaʻia ʻia koe ki muʻa, pea ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻiate koe he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ia ki muʻá. Ko ia, fēfē kapau kuo liliu nai ʻe ha faʻahinga meʻa ʻa ho vahaʻangatae mo Sihová? ʻE lava nai ke pehē ko e hoko iá koeʻuhí ko haʻo ongoʻi taulōfuʻu, ʻo femoʻuekina lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ʻo e moʻuí? Mahalo ʻi he kuohilí naʻá ke lotu fakamātoato ange ai, ako tōtōivi lahi ange mo faʻa fakalaulauloto lahi ange. Naʻá ke faivelenga he kuohilí ʻi he ngāue fakafaifekaú pea maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻo lahi ange ia ʻi hoʻo fai pehē he taimi ní?—2 Kol. 13:5.

12 ʻE ʻikai nai te ke fakatokangaʻi ha faʻahinga hehema pehē ʻiate koe, ka ʻo kapau ʻoku ʻi ai, ko e hā naʻá ne fakatupunga iá? Kuo hoko ʻa e ngaahi loto-hohaʻa moʻoni, hangē ko e tokonaki ʻa e meʻa feʻunga maʻa hoʻo fāmilí, tokanga ki hoʻo moʻuí, pe hangē ko iá, ke mole ai ʻa hoʻo ongoʻi ʻa e fakavavevave mo e ofi mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová? Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna: he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa. Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko.”—Luke 21:34-36.

13. Naʻe fakatatau ʻe Sēmisi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he hā?

13 Naʻe ekinaki ʻa e tokotaha tohi Tohi Tapu ko Sēmisí ki he kaungātuí ke nau sivisiviʻi faitotonu kinautolu ʻo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Mou hoko ko e kau fai ki he folofola, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pe, ʻo mou kākāʻi kimoutolu. He ka ai ha taha, ʻa ia ko ha fanongo pe ki he folofola, ka ko ha taʻe fai ki ai, ʻoku tatau ia mo ha siana ʻoku ne fakasio ki he fōtunga naʻe tupu mo ia ʻi ha sioʻata: he kuo ne fakasio leva kiate ia, pea ne ʻalu, pea ngalo leva pe ko e ha hono anga. Ka ko ia ʻoku ne fakasio hifo ki he lao haohaoa, ʻa e lao tauʻataina, ʻo ne taʻut[u] ai, kaeʻūmaʻā ʻoku ʻikai te ne hoko ko ha taha fanongo kae ngalo, ka ko ha taha fai ngaue, ʻe, ʻe monuʻia ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai.”—Sem. 1:22-25.

14, 15. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he Tohi Tapú ke fakaleleiʻi ho tuʻunga fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ke ke fakakaukauloto nai ki aí?

14 ʻE lava ke ngāueʻaki ʻe ha tokotaha ha sioʻata ke fakapapauʻi ʻokú ne hā fakaʻofoʻofa. Ko e fakatātaá, kapau ʻe sio ha tangata ʻoku ʻikai ke hangatonu hono hēkesí, ʻe lava ke ne ʻai ia ke hangatonu. Kapau ʻe sio ha fefine ʻoku ʻikai ke maau hono ʻulú, ʻe lava ke ne helu fakalelei ia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau sivisiviʻi kitautolu. ʻI heʻetau fakahoa kitautolu ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau peheé, tā ʻoku tau ngāueʻaki leva ia ko ha sioʻata. Ka ko e hā hono ʻaonga ʻo e sio ki ha sioʻata kapau naʻe ʻikai ke tau fai ha meʻa ke fakatonutonu ʻa e fehālaaki naʻa tau sio ki aí? ʻE fakapotopoto kapau te tau ngāue ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau sio ki ai ʻi he “lao haohaoa” ʻa e ʻOtuá, pea hoko “ko e kau fai” ki ai. Ko ia ai, ko ha taha pē ʻokú ne ʻiloʻi hifo kuo hōloa ʻene ʻuluaki ʻofa kia Sihová pea mo e moʻoní, ʻe lelei ke ne fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi tenge ʻoku ou fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, pea ʻoku anga-fēfē ʻeku fakafeangai ki aí? Naʻe anga-fēfē ʻeku fakafeangai ʻi he kuohilí? ʻOku ʻi ai ha meʻa kuo liliu?’ Kapau ʻoku hā mei he sivisiviʻi-kita peheé ha faʻahinga vaivaiʻanga, ʻoua ʻe tukunoaʻi iá. Kapau ʻoku fiemaʻu ha ngaahi fakatonutonu, ko hono moʻoní, fai leva ia ʻo ʻoua ʻe toe tautoloi.—Hep. 12:12, 13.

15 Ko e fakalaulauloto peheé ʻe lava ke toe tokoni ia kia koe ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa lelei ki he tupulaki fakalaumālié. Naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha akonaki fakamānavaʻi ki hono kaungāngāue ko Tīmoté ke fakaleleiʻi ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe ekinaki ʻa Paula ki he kiʻi talavoú: “Ke ke mamafa [pe fakalaulauloto] ki he ngaahi meʻa ko ia; ke ke ngaue ki he ngaahi meʻa ko ia; koeʻuhi ke ha ki he kakai kotoa hoʻo laka ki muʻa.” ʻE lelei kiate kitautolu foki ke tau fakakaukauloto ki he maama ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, mo e laka ki muʻa ʻe malava ke tau faí.—1 Tim. 4:15.

16. Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku fiemaʻu ke ke tokanga ki ai ʻi hono sivisiviʻi koe ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú?

16 Ko hano sivisiviʻi faitotonu koé, kuo pau pē ʻe ʻiloʻi ai ha ngaahi vaivaiʻanga ʻe niʻihi. ʻE malava ke ʻai ai ha taha ke ongoʻi loto-siʻi, kae ʻoua ʻe fakaʻatā ia ke hoko kiate koe. He ko e taumuʻa ʻo e sivisiviʻi-kitá ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke fai hono fakaleleiʻí. Ko e moʻoni, ʻe saiʻia ʻa Sētane ke ongoʻi ʻe ha Kalisitiane ʻoku ʻikai hano ʻaonga koeʻuhí ko ʻene ngaahi taʻehaohaoá. Ko hono moʻoní, kuo taukaveʻi ʻo pehē ʻoku taʻemahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi feinga kotoa ke tauhi kiate iá. (Siope 15:15, 16; 22:3) Ko ha foʻi loi ia ʻa ia naʻe fakahalaʻi fefeka ʻe Sīsū; ʻoku vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolú ʻoku tau mahuʻinga. (Lau ʻa e Mātiu 10:29-31.) Kae kehe, ko e lāuʻilo ki hoʻo ngaahi taʻehaohaoá ʻoku totonu ke ne ʻai koe ke ke fakapapauʻi anga-fakatōkilalo ke fakatonutonu koe, fakataha mo e tokoni ʻa Sihová. (2 Kol. 12:7-10) Kapau ko e mahamahakí mo e taʻumotuʻá ʻa e ongo meʻa ʻoku fakangatangata ai ʻa e meʻa ʻokú ke malava ke faí, peʻi fokotuʻu leva ha ngaahi taumuʻa ʻaonga, kae ʻoua ʻe foʻi pe ʻai ke hōloa hoʻo ʻofá.

Lahi e Meʻa ke Houngaʻia Aí

17, 18. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe hoko ʻi hono langa hake ʻa e ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú?

17 ʻE maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he hokohoko atu ke langa hake ʻa e ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú. ʻE lava ke fakalahi ai ʻa hoʻo ʻilo ki he ʻOtuá pea mo hoʻo houngaʻia ki heʻene tataki anga-ʻofá. (Lau ʻa e Palovepi 2:1-9; 3:5, 6.) “ʻI hono tauhi [ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau ʻa Sihová] ʻoku iku ai ki ha fuʻu totongi,” ko e lau ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Ko e fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku pau, ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale.” ʻIkai ngata pē aí, “monuʻiaā ka ko ia ʻoku haohaoa hono ʻalunga, ʻoku ne fou ʻi he lao ʻa Sihova.”—Sāme 19:7, 11; 119:1.

18 Te ke loto-tatau moʻoni ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei ke ke houngaʻia aí. ʻOkú ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní. ʻOkú ke maʻu ʻaonga mei he tokonaki fakalaumālie mo e tokangaekina kuo fai ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke houngaʻia foki ʻi hono tohoaki koe ʻe Sihova ki heʻene fakatahaʻanga fakamāmanilahí pea mo hono ʻoatu kiate koe ʻa e monū ke hoko ko e taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní. Fakahoungaʻi ho ngaahi tāpuakí! Kapau te ke ʻai ha lisi ʻo ho ngaahi tāpuakí, ngalingali ʻe hoko ia ko ha lisi lōloa. ʻI hono fai iá ʻoku ʻikai ha veiveiua te ne tokoniʻi koe ke ngāueʻaki ʻa e akonaki: “Kuku ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku ke maʻu.”—Fkh. 3:11.

19. Tuku kehe ʻa e fakalaulauloto ki ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ko e hā ʻoku fiemaʻu tefito ke tauhi maʻu ai ʻa e moʻui lelei fakalaumālié?

19 Ko e fakalaulauloto ki he anga ʻa e tupulekina hoʻo tuí ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ko e sitepu pē ia ʻe taha ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke puke ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Kuo toutou fakahanga ʻe he makasini ko ʻení ʻa e tokangá ki he ngaahi meʻa tefito kehe ke tauhi maʻu ai ʻa e moʻui lelei fakalaumālié. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa e lotu, maʻu pea kau ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, pea mo e kau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení ke hokohoko atu hono fakafoʻou, fakaivifoʻou pea langa hake ʻa e ʻofa naʻá ke ʻuluaki maʻú.—Ef. 5:10; 1 Pita 3:15; Siu. 20, 21.

[ʻE Fēfē Haʻo Tali?]

• ʻE lava fēfē ke hoko ko ha fakalototoʻa kiate koe he taimí ni ʻa e ngaahi ʻuhinga ki hoʻo ʻofa kia Sihová?

• ʻE fakatuipauʻi koe ki he hā ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻá ke hokosia ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke sivisiviʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko e hā ʻa e meʻa fekauʻaki mo e moʻoní naʻá ne tohoakiʻi mo fakatuipauʻi koé?

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻOkú ke fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa ʻiate koe ʻoku fiemaʻu ke fai hano fakatonutonu?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share