Takua Atu ʻa e Huafa ʻo Sihová
“Ko ia ke tau ʻatu ʻiate ia pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.”—HEPELŪ 13:15.
1. Ko e hā naʻe naʻinaʻi ʻe he palōfita ko Hōseá ke fai ʻe he kau ʻIsilelí?
NAʻE ʻi ai ha pōpoaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e palōfita ʻa Sihova ko Hōseá ki hono kaungā kakai ʻIsilelí. ʻI he senituli hono valu ki muʻa ʻi hotau Kuonga Lolotongá, naʻá ne enginaki ki hono toʻutangata talangataʻá ke nau fakatomala. Naʻá ne naʻinaʻi: “ʻAlu mo kimoutolu ʻani lea, pea foki kia Sihova: lea kiate ia, fakamolemole kotoa ʻa e hia, pea tali ʻa e lelei: ka mau ʻatu homau loungutu ko e fetongi ʻo e fanga pulu.” (Hōsea 14:2) ʻI hono naʻinaʻi ki he kakaí ke ʻoatu ʻa e ‘fanga pulu ʻo honau loungutú,’ naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he kikite ʻa Hōseá ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fakatomala mo ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻo e fakamālō moʻoni ki he ʻOtuá.
2. Ko e hā ʻa e faʻahinga feilaulau naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ke ʻoatu ʻe he kau Kalisitiané?
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻoatu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ‘fanga pulu ʻo honau loungutú.’ ʻOku nau toe tokanga ki he enginaki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne lave ki he ngaahi lea ko ia ʻi he kikite ʻa Hōseá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Ko ia ke tau ʻatu ʻiate ia [Sīsū Kalaisi] pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hepelū 13:15) Ko ia, ʻoku fakamālō fiefia kia Sihova ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ko ʻenau ngāue fakamalanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá.—Mātiu 24:14.
3. ʻOku anga-fēfē ke tau ʻoatu kia Sihova “ha feilaulau fakafetaʻi,” pea ko e ngaahi ngāue ʻa hai te tau vakai ki aí?
3 Ko hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová ko ha monū ia ʻoku foaki maʻataʻatā pē ʻikai totonu ia ki he tangata taʻehaohaoá. Ko ha fiefia ē ka ko kitautolu ke fakahā ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻaki hono ʻoatu kia Sihova “ha feilaulau fakafetaʻi,” “ko e fanga pulu” ʻo hotau loungutú! Ke hoko ko ha fakalototoʻa ia kiate kitautolu ʻi hono malangaʻi atu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he ʻahó ni, tau vakaiʻi ange ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e kau palōfita ʻa e ʻOtuá mo e kau sevāniti kehe ʻa Sihová. ʻE lava ke tau ako mei heʻenau founga moʻuí ha meʻa lahi ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau fiefia ai ʻi heʻetau ngāue fakamalangá.—Loma 15:4.
Ko e Fatongia ʻo e Kau Palōfitá
4, 5. (a) ʻI he muʻaki lea ʻo e Tohi Tapú, ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻo e ngaahi lea kuo liliu ko e “palōfitá”? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahā naʻe ʻi ai ʻa e fatongia mahino ʻo e kau palōfitá ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá?
4 Naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻa Sihová ʻa e monū ke takua atu ʻa ʻene pōpoakí. Ko e lea faka-Hepelū ki he “palōfita” (na·viʼʹ) ʻoku ʻikai ke pau ʻa hono tupuʻangá, ka ʻoku fakahā ʻi hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ko e kau palōfita moʻoní ko e kau tangata lea ia maʻa Sihova, kau tangata ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi pōpoaki fakamanavaʻi. Ko e lea faka-Kalisi ki he “palōfita” (pro·pheʹtes) ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea “ko ha tokotaha lea atu,” ke leaʻaki ha meʻa “ʻi he ʻao ʻo” pe “ʻi muʻa” ʻi ha tokotaha. Ko ha palōfita ko ha tokotaha ʻokú ne fanongonongo ʻa e ngaahi pōpoaki ʻoku taku naʻe ʻomai mei he ʻOtuá. Ko e kau palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá naʻa nau faʻa kikiteʻi ʻa e ngaahi meʻa ki he kahaʻú, kae ʻikai ke pehē maʻu pē.
5 ʻI he fekauʻaki mo e fatongia mahino ʻo e kau palofitá ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Cyclopædia ʻa M’Clintock mo Strong: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻekeʻi ʻa ʻenau fakahinohinó . . . Ka naʻe lahi ange ʻa ʻenau faʻa ongoʻi ʻi loto ʻiate kinautolu ʻa e ueʻi ke nau lea ki he kakaí neongo kuo ʻikai ke kole ʻe ha taha ʻa ʻenau fakahinohinó, pea naʻe ʻikai te nau manavahē ke nau lea lototoʻa mo loto-maʻu ʻi he ngaahi feituʻu ʻe hoko ai ʻo fakatupuʻita pe fakamanavahē ʻa ʻenau ʻi aí.” (Voliume VIII, peesi 640) Fakakaukau ange ki he ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e meʻa naʻá ne ueʻi ʻa e kau palōfitá ke nau fai ha tuʻu lototoʻa peheé.
Ngaahi Ongoʻi mo e Fakaueʻi-Loto
6, 7. Ko e hā naʻe ʻai ʻe Sihova ke kai ʻe heʻene palōfita ko ʻIsikelí, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono kaunga kiate ia ʻa e meʻa ko ʻení?
6 Ki muʻa ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M., naʻe lea ʻa Sihova ki he kau Siu naʻe fakaheeʻi ki Papiloné ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko ʻIsikelí. Naʻe tala ʻe Sihova kiate ia: “Hakoʻi-tangata, ko e meʻa kuo ke ʻilo ki ai, kai ia: kai ʻa e takainga tohi ni, pea ke toki ʻalu, ʻo lea ki he fale ʻo ʻIsileli.” Naʻe talangofua ki ai ʻa ʻIsikeli. Naʻá ne pehē: “Pea u fakamanga hoku ngutu, pea ne fafangaʻaki au ʻa e tohi ko ia. Pea ne folofola kiate au, Hakoʻi-tangata, fafanga ho kete, mo fakafonu ho toʻotoʻonga ʻi he takainga ni ʻa ia ʻoku ou ʻatu. Pea u kai ia, pea ko ʻene hoko ki hoku ngutu naʻe tatau mo e honi melie.”—ʻIsikeli 2:11-13; 3:1-3, PM.
7 ʻOku maʻu ʻe hotau sinó ʻa e ngaahi ivi fakatupusino mei he meʻakai ʻoku tau kaí, pea ko e meʻa ko ʻení ʻoku hoko ia ko hotau konga. ʻOku meimei tatau pē, ko e “takainga tohi” naʻe kai ʻe ʻIsikelí—ko e pōpoaki ia ʻa Sihova naʻe pau ke fanongonongo ʻe he palōfitá—ʻa ia naʻe hoko ia ko hono konga, ʻo ne kaunga ki heʻene ngaahi ongó. Naʻe ueʻi ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻOtuá ʻa e lotoʻi loto ʻo ʻIsikelí ʻo hoko ʻa hono takua atu ʻo e ngaahi lea ko iá ko ha meʻa naʻe ifo kiate ia. Kapau ko ha Fakamoʻoni koe ʻa Sihova, ʻokú ke fiefia ʻi hono takua atu ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá?
8, 9. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa ʻĒmosi ke kikité?
8 Fakatokangaʻi foki ʻa e palōfita ko ʻĒmosí. Naʻá ne moʻui ʻi he senituli hono hiva K.M., naʻe kau ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻuluaki palōfita Hepelū ke hiki ʻa e tohi ʻi he Tohi Tapú ʻo fakahingoa pē ia kiate ia tonu. Ko ʻĒmosí naʻá ne fanongonongo lea totonu ʻa e folofola ʻa Sihová, ʻo hangē pē ko ʻIsikelí. Tā neʻineʻi, ko e kupuʻi lea “ko e folofola eni ʻa Sihova” ʻoku toutou hā tuʻo 11 ia ʻi he tohi ʻoku uiʻaki ʻa hono hingoá! (ʻĒmosi 1:3, 6, 9, 11, 13; 2:1, 4, 6; 3:12; 5:4; 7:17) Naʻe ongoʻi ʻe ʻĒmosi ʻa e fiemaʻu ke takua atu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.
9 Pea koeʻuhi ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá, naʻe tali ʻe ʻĒmosi ʻa e ngaahi fanongonongo mei he ʻOtuá ʻaki hono fai leva ia. Fakafou mai ʻia ʻĒmosi, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Kuo kalou ʻa e laione, ko hai ʻe ʻikai manavahe? Kuo folofola ʻa Atonai Sihova, ko hai ʻe mataʻepalofisai?” (ʻĒmosi 3:8) Naʻe fakatupu ueʻi-loto ʻo ʻikai ala talitekeʻi ʻe he palōfitá ʻa hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻa Sihová.
10. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻi hono fakafepakiʻi ʻa ʻenau ngāue fakamalangá?
10 ʻI he sīpinga ʻo hangē ha laioné ʻoku ngungulu atu ʻa e ngaahi pōpoaki fakamaau ʻa Sihova ki he fokotuʻutuʻu anga-fulikivanu lolotonga ní. Ko e kau sevāniti ʻi onopooni ʻa Sihová kuo nau ongoʻi kuo ueʻi kinautolu ke takua atu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻĒmosí. Naʻa mo hono fakamanamanaʻi ʻe he kau fakafepakí, ʻoku nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻaposetolo ko Pitá mo Sioné, ʻa ia naʻá na fakahā malohi: “He ʻe ʻikai te ma faʻa tuku ʻema lea ki he ngaahi meʻa naʻa ma sio ki ai mo fanongoa.” Naʻe fakapapauʻi foki ʻe he ongo ʻaposetoló: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” (Ngāue 4:20; 5:29) Ko ia ai, ʻoku fēfē kitautolu? ʻOku lelei ke sivisiviʻi ʻa ʻetau ngaahi ongoʻi ʻo fekauʻaki mo hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová.
“Mei he Meʻa ʻi he Loto ʻOku Hulu Atu”
11. Ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau kītaki ʻi hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová?
11 ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha tālaʻa ko e kau palōfita ʻa Sihová naʻa nau houngaʻia ʻi honau ngaahi monuú. Ko e houngaʻia meimei tatau kia Sihova ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau takua atu ʻa hono huafá. ʻI he Sāme 145:1, 2 ʻoku pehē: “Te u fakahikihikiʻi koe, ʻa hoku Tuʻi-ʻOtua; pea te u fakamaloʻia ho huafa. ʻO lauikuonga pea taʻengata. Ko e ʻaho kotoa pe te u fakamaloʻia ʻa e ʻAfiona; Pea te u fakalangilangiʻi ho huafa, ʻo lauikuonga pea taʻengata.” ʻOku fakahā mai ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa e anga ʻo hoʻo fakakaukaú? ʻOku tokoni kiate kitautolu ʻa e ako Tohi Tapu tuʻumaʻú ke loloto ange ʻa ʻetau houngaʻia ki he meʻa naʻe ʻosi fai ʻe Sihová, mo ia ʻokú ne lolotonga faí, mo ia te ne fai maʻatautolú. Pea ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú fakataha mo hotau fāmilí, ʻikai ʻoku tau ʻilo ai ʻoku fakaivimālohi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau loto ke lea ʻo fekauʻaki mo ia mo ʻene ngaahi taumuʻá? (Hepelū 4:12) Pea koeʻuhi ke ola lelei ʻi hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻoku fiemaʻu foki kiate kitautolu ke tau ngāueʻaki kakato ʻa e ngaahi tohi faka-Kalisitiane kuo tokonaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto” kuo paní.—Mātiu 24:45-47, PM.
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni fakatouʻosi ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e fakalaulaulotó kiate kitautolu ke tau fai ʻa hono takua atú?
12 Kapau te tau fakamālō kia Sihova mei he ngaahi loto houngaʻia, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau kau maʻu ai pē ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻOku totonu ke tokanga ʻa e kakai kotoa ʻa Sihová ki he enginaki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Pea ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelū 10:24, 25) ʻOkú ke kau maʻu pē ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? ʻOkú ke faʻa talanoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni mei he Tohi Tapú, ko e ngaahi meʻa lelei naʻe hokosiá, mo e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fakalahi ange fakateokalati ʻokú ke fanongo ai ʻi he ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? Kapau ʻokú ke pipikoʻia ke ke lea ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá, vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki heʻene Folofolá kae lava ke aʻu loloto ki ho lotó ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú. (Sāme 77:12; 143:5) ʻIo, fakatouʻosi ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e fakalaulauloto maʻu pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke na tokoniʻi koe ke ke houngaʻia ʻi he monū fakaofo ko hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová.
13. ʻOku lava fēfē ke tau ‘ʻai ke fisi ki tuʻa ʻa e leleí’ mei hotau lotó?
13 ʻOku tau ʻoatu ʻa e ngaahi meʻa leleí, mei he ngaahi loto ʻoku fonu ʻi he houngaʻia kia Sihova. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tangata lelei ʻoku fisi kituʻa ai ʻa e lelei mei he koloa lelei kuo faʻo ki hono loto; pea ko e tangata kovi ʻoku fisi kituʻa ai ʻa e kovi mei he koloa kovi kuo faʻo ʻi hono loto: he ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” (Luke 6:45) Ko e hā mo ha toe founga ʻe lelei ange ke ‘fisi ki tuʻa ai ʻa e leleí’ ka ko hono takua atu ʻa e huafa ʻo Sihová mo lea ʻo kau ki heʻene ngaahi taumuʻá ki hotau kaungāʻapí, ko hotau kāingá—ko hono moʻoní, ki he kakai kotoa pē te tau feʻiloaki?
Ngaahi Ola ʻo Hono Takua Atú
14. (a) Ko e hā ʻoku lava ke hokosia ʻe he kau fanongonongó mo kinautolu ʻoku nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá? (e) Ko e hā kuo lavaʻi ʻo fakafou ʻi he ngāue fakamalanga ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá?
14 Naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa e fiefia ʻi heʻenau ngāué, pea ko e meʻa naʻa nau leaʻakí kuo ʻaonga ia ki he kau fiefanongó. ʻOku ala fakatatau ia ki hono takua atu ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku maʻu ai ʻa e fiefia lahi ʻe hono kau fanongonongó. (Ngāue 20:35) Pea ko ha ʻaonga lahi ē ki he kau fiefanongo ʻoku nau houngaʻiá! ʻI hono tali ʻa e ongoongo leleí ʻoku tokoni ia ki he kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e loto-mafasiá pe fekuki mo ia. Kuo fiefia ʻa e faʻahinga loto-mamahí ʻi he ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Kuo hao ʻa e faʻahinga naʻe pōpula ki hono maʻu ʻe he nikotiní, heloiní, mo e ngaahi meʻa kehe pehē. Ko e tokolahi kuo langa hake fakaeʻulungaanga, pea ko kinautolu kotoa ʻoku nau tali ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻoku nau maʻu ʻa e tauʻatāina fakalaumālie. (Sione 5:28, 29; 8:32) Ko hono fanongonongo ʻa e Puleʻangá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku toe hoko foki ia ko e fakatokanga ki he kau anga-fulikivanú, lolotonga ia ʻoku tali fiefia ia ʻe he faʻahinga loto-totonú. Ko ia kuo fakamavaheʻi ʻa e kakai ki he “tautea taʻengata” pe ki he “moʻui taʻengata” ʻi he taimi ʻe fakahoko ai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he māmani anga-fulikivanú ni. (Mātiu 24:14; 25:31-46; ʻIsikeli 33:1-9; 1 Tīmote 2:3, 4) Ko ʻetau ngāue fakamalangá ko e ngāue fakahaofi moʻui ia ʻoku teʻeki ke ʻi ai hano tatau, ko e fanongonongo lahi taha mo mafolalahia lahi taha ia kuo toki fakahoko ʻi he māmaní.
15. Ko e hā ʻe lava ke fai ke tokoni ki he faʻahinga taau ʻoku nau nofo ʻi he feituʻu ʻoku tau malanga aí?
15 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopooní, ʻoku tau hoko ko e tamaioʻeiki fiefia mo talangofua ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Loma 12:11) Ko ia ai, ʻoku tau fiefia ke vaheʻi maʻu pē ha taimi ke kau ai ki he ngāue ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mei he fale ki he falé. (Ngāue 5:42; 20:20) ʻOku hā mei he lipooti ʻi māmani lahí ʻoku kei ʻi ai ʻa e faʻahinga taau ʻi hotau ngaahi feituʻú. ʻI he liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní, kuo uesia ai ʻa e kakaí ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e tokolahi kuo nau hoko taʻeʻamanekina ko e kau kumi hūfanga, kau sola ʻi ha fonua kehe. Mahalo ʻoku ʻi ai ha faʻahinga pehē ʻi he feituʻu ʻoku tau malanga aí. Kapau ko ia, tau fai ʻa e meʻa ʻe lava ke tokoni fakalaumālie ai kiate kinautolu ʻi heʻetau kītaki ʻi he “ngaue ʻi he Kosipeli.” (Loma 15:16) Kuo ako ʻe he kau Kalisitiane ia ʻe niʻihi ha toe lea kehe kae lava ke fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki he kakai peheé.
16. Ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke tau kītaki ai ʻi he fanongonongo ʻa e huafa ʻo Sihová?
16 Ko e tokolahi ʻo e kau palōfita ʻa e ʻOtuá naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ange kiate kinautolú. Naʻe faingataʻa kiate kinautolu ke fanongonongo ʻa e ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá ki he kakai naʻe ʻikai te nau fiefanongó. ʻOku meimei tatau pē, ʻoku ʻikai ke faingofua ki he tokotaha kotoa pē kuo ʻosi fakatapui kia Sihova ke ne takua atu ʻa Hono huafá, tautefito ki he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ʻaupito ai ʻa e taʻefiefanongó. Ka neongo ia, ʻi hono maʻu ʻo e loto-hangamālié, ko e ola ia ʻo e lotu mo e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá fakataha mo e mālohi ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová, ʻoku lava ai ke tau kītaki ʻi hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Filipai 4:13; Fakahā 14:6) ʻI he meʻá ni, ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke tau ako mei he kau palōfita ʻa Sihová mo ʻene kau sevāniti kehe ʻo e kuonga muʻá?
Kaungā-Ngāue ʻi he Ngāue Fakamalangá
17. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kaungā-ngāue ʻaonga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá?
17 ʻI hono tokangaʻi ʻo e ngāue naʻe vaheʻi ange ki aí, naʻe ʻuluaki maʻu ʻe Mōsese ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ha tokoni mei hono taʻokete, ko ʻĒloné. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese: “Ko ho tangata lea ia [ʻĒlone] ki he kakai: ʻio, te ne fetongi ʻe ia ho ngutu.” (ʻEkisoto 4:16) Fakatokangaʻi foki ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻIlaisiā mo ʻIlaisá, naʻe tokolahi ai ʻa e ngaahi foha ʻo e “kau tama palofita.” ʻOku hā mei heni naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kulupu ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau ngāue fakataha, ʻoku pau naʻa nau fiefia ʻi heʻenau kaungā-ngāué. (2 Tuʻi 2:3-5; 4:38; fakafehoanaki mo 1 Sāmiuela 10:5, 10.) Ko e moʻoni, ko Mōsese mo ʻĒlone mo e ngaahi foha ʻo e “kau tama palofita” naʻe ʻikai te nau kau ki hono fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ka neongo ia, ko ʻenau kaungā-ngāué naʻe ʻaonga ia kiate kinautolu hono kotoa. ʻI he ngaahi senituli ki mui aí naʻe fekau atu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau akonga ʻe toko 70 ʻi he ngāue fakamalanga ʻo “tautau toko ua,” pea ʻoku ʻikai ha tālaʻa naʻe ʻaonga ki he faʻahinga ko ʻení ʻa e kaungā-ngāue naʻe maʻu aí.—Luke 10:1-16; fakafehoanaki mo Ngāue 17:10, 11; 20:20.
18. ʻI he ʻahó ni, kuo anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻo e kaungā-ngāue ʻi he ngāue fakamalangá?
18 ʻI he taʻu 1953, naʻe kamata ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha polokalama ʻa ia naʻe ngāue fakataha ai ʻa e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke fai ʻeni ia koeʻuhi ko ha feohi pē. Ko e polokalama ako ko ʻení naʻe fakataumuʻa ia ke ʻai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ko e kau faiako mo e kau malanga ola lelei ange ʻo e ongoongo leleí. ʻI he fakakaukau ko iá, ko e kau malanga taukei ange ʻo e puleʻangá naʻa nau ngāue mo e kau foʻoú. Ko e polokalama ako ko ʻeni mei he fale ki he falé kuo fuʻu ʻaonga ʻaupito pea kuo tokoni ia ki he kakai ʻa Sihová ke lelei ange ai ʻa hono takua atu hono huafá. (1 Tīmote 4:16) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hoko ko e maluʻi, ko e tefitoʻi meʻa ia ʻe taha ʻoku lelei ange ai ki he kau Kalisitiané ke nau kau ki he ngāue fakamalangá ʻo “tautau toko ua,” tautefito ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi kolo fakafoʻituitui ʻi he ngāue fakamalangá?
19 Fai ha feinga ke lavaʻi ha kolo pe taumuʻa fakafoʻituitui, tatau ai pē pe ʻokú ke ngāue fakataha mo ha kaungātui ʻi he ngāue fakamalangá pe ʻokú ke ngāue tokotaha pē. ʻOku totonu ko ha meʻa ia ʻoku malava ke aʻu ki ai. ʻOkú ke fiemaʻu ha tokoni ke ʻai ke maliliungofua ʻa hoʻo lea kamatá koeʻuhi ke langaʻi ʻa e fie fanongo ʻa e kakai ʻi ho feituʻú? Kapau ko ia, ʻe lava nai ke ke hoa mo ha tāimuʻa, ha tokotaha fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻoku ngāue taimi kakato, pe ha tokotaha malanga ʻokú ne ola lelei tautefito ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea kamata leleí. ʻE malava ke tokoni atu ho hoa ngāué ʻi hono teuteu mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea kamata kuo fakahokohoko ʻi he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga pe ko e tohi Reasoning From the Scriptures. ʻI hoʻomo faifakamoʻoni mei he fale ki he falé, fanongo fakatokanga ki he ngaahi fakamatala ʻe fai ʻe ho hoá. Pea ke feinga ke fai ha fakamatala meimei tatau kaeʻoua kuó ke hoko ʻo poto ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo hoʻo ngāue fakamalangá.
20, 21. Ko e hā ʻoku lava ai ke hoko ʻa e hoa ʻi he ngāue fakamalangá ʻo mātuʻaki ʻaongá?
20 Fēfē kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni ʻi hono fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ola leleí mo e taumuʻa ke kamata ha ako Tohi Tapu? ʻE lava ke fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo fakafou nai ʻi hoʻo faiako Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá, ke ngāue fakamalanga mo ha tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá kuó ne ola lelei ʻi hono kamata ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú. ʻOua te ke hoko ko ha hoa ngāue ʻoku fakalongolongo pē ʻi he taimi ʻokú mo fai ai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahí. Ka, ʻi he ʻosi hono fakahāhā ʻe ho hoá ʻa e anga hono fai ʻo e ngaahi meʻá ʻi ha ʻaʻahi ʻe taha, ʻe ʻaonga kiate koe ke ke fai ʻa e meʻa meimei tatau pē ʻi he toe ʻaʻahi hono hokó. ʻE ʻi ai pē ho hoa ngāué ke tokoni mo fai ha fakahinohino ʻa mui ange.—Fakafehoanaki mo Kalētia 6:6.
21 Ko ha tokoni ʻofa pehē mei ha hoa ʻi he ngāue fakamalangá ʻe tokoni ia kiate koe ke ke lavaʻi ʻa hoʻo taumuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e tokoni ko ʻení pea mo hoʻo houngaʻia loloto ki he anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo ne fakaʻatā koe ke ke maʻu ʻa e ngāué ko ʻení ko e monū ia ʻe malava ai ke ke ola lelei ange ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakamalanga fekauʻaki mo e Puleʻangá. ʻOfa ke ke koloaʻaki ʻa ho monū ko e fakamālōʻia ʻo Sihova ʻaki hoʻo lea lelei maʻu ai pē ʻo kau kiate iá mo takua atu maʻu ai pē ʻa hono huafá.—Sāme 145:1, 2, 9-13.
22. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ʻa ʻetau ako hono hoko maí ke talí?
22 Koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa kitautolu, ʻoku tau fai ʻa e toutou ʻaʻahi ʻi heʻetau ngāue fakamalanga mei he fale ki he falé. ʻOku houngaʻia loloto ʻa e tokolahi ʻi he fanongo ki he ongoogo leleí. Kae kehe, ko e kakai ʻe niʻihi te nau pipikoʻia nai ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ngaahi tuʻunga peheé? ʻOku anga-fēfē ke tau kītaki ʻi he ngāue kuo vaheʻi ʻe Sihova ki hono kakaí? Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mei he Tohi Tapú ʻe lava ke tokoni pe tataki kitautolú? Ko e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻe tali ia ʻi he kupu hono hoko maí.
Naʻá Ke Maʻu ʻa e Ngaahi Poini ko Ení?
◻ Ko e hā naʻe fakatou leaʻaki ʻe Hōsea mo e ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ki he ʻOtuá?
◻ Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa ʻIsikeli mo ʻĒmosi ke na kikité?
◻ ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa ʻetau sio ki heʻetau ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe lava ke maʻu mei he kaungā-ngāue ʻi he ngāue fakamalangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hoa ngāue ke fakahoko mo ha taumuʻá ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke fakaleleiʻi ange ʻetau ngāue fakamalangá