ʻOkú Ke Houngaʻia Moʻoni ʻi he Ngaahi Tāpuaki ʻa Sihová?
NAʻE ʻaʻahi ʻa Kenichi, ko ha tangata matuʻotuʻa, ki ha fale tala-vai ke ʻomai ha faitoʻo he naʻe kiʻi fofonu. ʻI heʻene ngāueʻaki ʻa e faitoʻó, naʻe ʻikai sai ia ki hono sinó pea naʻe fakatupunga ai ke petepete ʻo veli mo fepulopulasi vai ʻa hono sinó kotoa. ʻOku ʻikai ha ofo, naʻe kamata ke tālaʻa ʻa Kenichi pe naʻe tokanga feʻunga mai nai ʻa e tokotaha huʻi-vaí ki heʻene ngaahi fiemaʻú.
ʻE fakakaukau nai ʻa e niʻihi ki he ʻOtua ko Sihová ʻi he founga tatau mo ia naʻe fakakaukauʻaki ʻe Kenichi ki he tokotaha huʻi-vaí. ʻOku nau tālaʻa pe ʻoku mahuʻingaʻia moʻoni mai ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú, ʻa Sihova, kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga tāutahá. Neongo ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai te nau tuipau ʻokú ne tokanga fakafoʻituitui mai kiate kitautolu. ʻOku tautefito ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku ʻikai hokohoko lelei ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻá pe ʻi he taimi ʻoku hoko atu ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi palopalema faingataʻa, ʻi heʻenau piki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. Koeʻuhi ko e ʻikai ha ʻiloʻiló, ʻoku nau vakai ki heʻenau ngaahi palopalemá ʻo hangē ia ko e petepete ʻi he velí mo e fepulopulasi, ʻa ia naʻe tupu taʻeʻamanekina ʻia Kenichi, ʻi ha founga ʻoku hangē nai ia ha foʻui ʻo e ʻOtuá.—Palovepi 19:3.
ʻOku ʻikai totonu ke fakahoa ʻa Sihova ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. ʻOku fakangatangata ʻa e tangatá ʻi he ʻiló mo e malavá. ʻOku ʻikai te nau lava ʻo ʻiloʻilo kakato ki he ngaahi fiemaʻu moʻoni ʻa e niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ko e tokotaha huʻi-vai ʻa Kenichi. Ko hono kehé, ʻoku ʻikai puli ha meʻa ia mei he fofonga ʻo Sihová. ʻOku faʻa tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova neongo ʻa e ʻikai te tau ʻiloʻilo mo houngaʻia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko iá koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻetau hehema ke hangataha ki he meʻa ʻoku ʻikai te tau maʻú pea ke sio kehe mei he ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻú. ʻI he ʻikai vave ki hono tukuakiʻi ʻa Sihova ʻi ha palopalema pē ʻoku tau fehangahangai mo ia, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻiloʻilo ki he ngaahi tāpuaki meia Sihova ʻoku tau fiefia aí.
Fakatatau ki he Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary, ko ha “tāpuaki” ʻoku lava ke fakaʻuhingaʻi ia “ko ha meʻa ʻoku tokoni ki he fiefiá pe leleí.” ʻOkú ke houngaʻia tautefito ʻi he moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he ngaahi tāpuaki meia Sihová?
Taʻehanotatau ʻi Hono Tuʻunga ko e Tokotaha-Tokonakí
ʻI he he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha uaifi ko ha tokotaha-tokonaki lelei ʻa hono husepānití, ko ʻene ʻuhingá ʻi he taimi lahi, ʻokú ne tokanga feʻunga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí, ʻi hono tokonaki mai ʻa e meʻakai feʻunga, maluʻanga, mo e vala maʻá e fiefia mo e lelei ʻa e fāmilí. ʻOku lelei fēfē ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko hotau Tokotaha-Tokonakí? Sio ofi angé ki hotau palanite ko Māmaní, ʻa e ʻapi ʻo e tangatá. ʻOku tuʻu ia ʻo kilomita ʻe 150,000,000 mei he laʻaá, ko e mamaʻo tonu pē ia ki he fua māfana feʻunga ʻa ia ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e moʻui ʻi he māmaní. Ko e maleʻei tikilī ʻe 23.5 ʻo hotau kolopé ʻoku haohaoa ʻa hono faʻú, ʻo iku ai ki he kehekehe ʻa e ngaahi faʻahitaʻú ʻa ia ʻoku tokoni ia ki he utu-taʻu lahi. Ko hono olá, ʻoku fafanga ʻe he foʻi māmaní ʻa e kakai laka hake he nima pilioná. Ko e moʻoni ko Sihová ko e Tokotaha-Tokonaki fakaofo!
ʻIkai ngata aí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga tāutahá pea ki haʻatau lelei. Fakakaukau angé, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e hingoa taki taha ʻo e ngaahi fetuʻu ʻe laui pilioná, pea ʻoku ʻikai te ne taʻeʻafioʻi naʻa mo ha tō ha foʻi misi ʻe taha ki he kelekelé. (Aisea 40:26; Mātiu 10:29-31) He hulu lahi ange ē ʻa ʻene tokanga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻofa kiate iá pea naʻe fakatauʻaki ʻa e taʻataʻa maʻongoʻonga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi! (Ngāue 20:28) Ko e fanongonongo lelei ia naʻe fai ʻe he tangata potó: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—Palovepi 10:22.
Ngaahi Tāpuaki ʻOkú Ne Fakakoloa Kitautolú
ʻOku ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú ha meʻa ʻoku mahuʻinga lahi ʻa ia ʻoku totonu ke tau houngaʻia loloto ai. Ko e hā ia? ʻOku fakahaaʻi ia ʻe he Tohitapú ʻi heʻene pehē: “ʻOku lelei lahi kiate au ʻa e lao ne to mei ho fofonga ʻi ha ngaahi afeʻi koula mo siliva.” (Sāme 119:72; Palovepi 8:10) ʻI he tuʻunga māʻolunga ko ē ʻoku ʻi ai nai ʻa e mahuʻinga ʻo e koulá, ʻoku totonu ke holi lahi ange ki he lao ʻa Sihová. Ko ha ʻiloʻi totonu ʻo ʻene laó fakataha mo e fakapotopoto mo e ʻiloʻilo ʻa ia ʻoku tuku mai ʻe Sihova ki he kau kumi loto-moʻoni ki he moʻoní, ko e ngaahi meʻa ia ke koloaʻakí. ʻOku nau teuʻi kitautolu ke fai hotau maluʻí, ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ke lavameʻa ʻi he feangai mo e ngaahi palopalemá, pea ke fiemālie ai mo fiefia.
ʻOku moʻoni ʻeni naʻa mo e ʻi he taʻu iiki ʻaupitó. Fakakaukau angé ki he founga ʻo hono fakaleleiʻi ʻe ha kiʻi taʻahine ʻa ʻene ngaahi palopalemá ʻaki ʻene muimui ki he lao ʻa Sihová. Ko e kiʻi taʻahiné, ko Akemi, ʻoku nofo ia ʻo ofi ki Tōkiō. Naʻe ngāueʻaki ʻe heʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻi hono akoʻi iá pea ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga, naʻá na tokoniʻi ʻa hona ʻofefiné ke ne fakatupulekina ha ʻofa kia Sihova pea ki he kaungāʻapí. ʻI he tomuʻa sio ki he ngaahi palopalema te ne fetaulaki mo ia ʻi he akoʻangá, naʻá na feinga ke teuʻi ia ʻi he lelei taha ʻo ʻena malavá. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe hū ai ʻa Akemi ki he ako lautohi siʻí, naʻe vakai kiate ia ʻa e niʻihi ʻo hono kaungā-akó ʻokú ne “kehe” koeʻuhi he naʻá ne lotu ki muʻa ʻi he ngaahi taimi kaí pea naʻá ne fakaʻehiʻehi ʻo fakatatau ki hono konisēnisí mei he ngaahi tōʻonga taʻefakatohitapu ʻe niʻihi. Tuaiekemo naʻá ne hoko ko ha tāketi ʻa ha kulupu ʻo e kau houtamaki ʻa ia naʻa nau fakafihiaʻi ia ki ha tuliki ʻi he tuku ʻa e akó ʻo paaʻi hono matá, mioʻi hono nimá, pea fakakataʻaki ia.
Naʻe ʻikai ke fetongiʻaki ia ʻa e kovi ʻe kiʻi Akemi, pea naʻe ʻikai te ne ilifia ʻi hono kau fakamamahí. ʻI hono kehé, naʻá ne feinga ke ngāueʻaki ʻa e meʻa kuó ne akó. Ko hono ola ʻo ʻene ʻulungaanga leleí mo e loto-toʻá, naʻá ne maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e tokolahi ʻo hono kaungā-akó. Naʻa nau fakahā ʻa e meʻá ki he faiakó, pea talu mei he ʻaho ko iá, naʻe ʻikai toe hoko kia Akemi hano ngaohikoviʻi ʻi he akoʻangá.
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Akemi ke lavameʻa ʻi he feangai mo e tuʻunga faingataʻá? Ko e ʻilo totonú, fakapotopotó, mo e poto meia Sihova, ʻa ia naʻe fakahūhū kiate ia ʻe heʻene ongo mātuʻá. Naʻá ne ʻilo lelei ʻa e kātaki ʻa Sīsuú, pea naʻe ueʻi ia ʻe he meʻa ko iá ke ne faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he Tohitapú ke ne ʻiloʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa halá ʻi he taʻeʻilo, pea naʻe fakalototoʻaʻi ai ia ke ne fehiʻa ki he hala naʻe fai ʻe he kau houtamaki ko iá kae ʻikai ko e fehiʻa ki he kakaí tonu.—Luke 23:34; Loma 12:9, 17-21.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke loto ha ngaahi mātuʻa ia ke sio ʻoku hoko ki heʻenau fānaú ha manuki mo ha ngaohikoviʻi. Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakaʻuta atu ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Akemi ʻi he taimi naʻá na fanongo ai ki he fakaikiiki ʻo e meʻa kotoa naʻe hokó. Ko e fānau peheé ko ha tāpuaki moʻoni ia meia Sihova.—Sāme 127:3; 1 Pita 1:6, 7.
Tatali Anga-Kātaki kia Sihova
Ko ia, ki muʻa ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa Sihová, kuo pau ke ke tatali ʻi he taimi ʻe niʻihi ki heʻene taimí. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa ho tuʻungá pea ʻoku tokonaki mai ia ki he fiemaʻu taki taha ʻa ē te ne ʻoatu ai kiate koe ʻa e lelei tahá. (Sāme 145:16; Koheleti 3:1; Semisi 1:17) ʻOkú ke saiʻia nai ʻi he fuaʻiʻakaú, ka ko e hā haʻo fakakaukau fekauʻaki mo ha tokotaha faifakaafe ʻa ia ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha fuaʻiʻakau ʻoku teʻeki taimi ia ke kai? Tatau ai pē pe ko ha foʻi ʻāpele, ko ha foʻi moli, pe ko ha meʻa kehe, te ke fiemaʻu ke momoho ʻa hoʻo fuaʻiʻakaú, ʻo huhuʻa, mo melie. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa hoʻo fiemaʻú ʻi he taimi totonu—ʻikai fuʻu tōmuʻa pea ʻikai fuʻu tōmui.
Manatu ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Siosifá. ʻI he ʻikai haʻane halá, naʻá ne ʻi ha pilīsone ʻIsipite. ʻI he ʻamanaki ke tuku ange ʻa hono kaungā pōpula, ko e tangata ngaohi kava ʻa Feló, naʻá ne palōmesi ange te ne fakahā kia Felo ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Siosifá. Ka ʻi he hili hono tuku angé naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo Siosifá. Naʻe hā ngali hangē ia kuo liʻaki ʻosi ʻa Siosifá. Kae kehe, ʻi ha taʻu kakato ʻe ua ki mui ai, naʻe faifai atu pē ʻo tuku ange ia mei pilīsone, pea naʻe iku ʻo fokotuʻu ia ʻo ne hoko ko e pule hono ua ʻi ʻIsipite. ʻI he ʻikai ke taʻekātakí, naʻe tatali ʻa Siosifa kia Sihova. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻi he meʻá ni, ʻi ha founga ʻa ia naʻe ʻuhinga iá ko hono fakatolonga ʻa e moʻuí fakatouʻosi ki he kau ʻIsilelí pea ki he kau ʻIsipité.—Senesi 39:1–41:57.
Ko Masashi ko ha mātuʻa ia ʻi ha fakatahaʻanga ʻi he fakatokelau ʻo Siapaní. Naʻe ʻikai te ne ʻi ha pilīsone, ka naʻe pau ke ne tatali kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Talu pē mei hono fokotuʻu ʻi Siapani ʻa e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú, ko ha akoʻanga ki hono akoʻi ʻa e kau faifekau taau Kalisitiané, mo ʻene fokotuʻu faivelenga ko ʻene taumuʻá ia ke ne kau ai. Naʻá ne lotu lahi ʻo fekauʻaki mo e monū ko iá. Naʻe fakaafeʻi ki ai ʻa hono hoa tāimuʻá, ka neongo ʻa ʻene holi loto-vēkeveke ki aí, naʻe ʻikai kau ai ʻa Masashi. Naʻá ne loto-mamahi lahi.
Ka neongo ia, naʻá ne fai ha ngaahi laka ke fekuki ai mo ʻene ngaahi ongó. Naʻá ne ako ʻa e Tohitapú mo e ngaahi tohi naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó, ʻo hangataha ki he ngaahi tuʻunga-lea ko e hoko ʻo anga-fakatōkilalo mo e mapuleʻi ʻa ʻete ngaahi ongó. Naʻá ne fakatonutonu ʻa ʻene fakakaukaú pea ko ia naʻá ne hokosia ai ʻa e fiemālie lahi ange ʻi hono vāhenga-ngāué. ʻI he taimi leva naʻe ʻikai ai te ne ʻamanekiná, naʻá ne maʻu ha fakaafe ke kau ki he akó.
ʻI hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga pehē hangē ko e anga-kātakí mo e anga-fakatōkilaló, naʻá ne maʻu ai ʻa e ʻaonga lahi ange mei he akó. Ki mui ai, naʻe ʻoange kia Masashi ʻa e monū ko e ngāue maʻa hono fanga tokouá ʻi he tuʻunga ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. ʻIo, naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Masashi pea tokonaki mai ia ʻi he taimi pē te ne fakahoko ai ʻa e lelei tahá.
Kumi ki Heʻene Ngaahi Tāpuakí
Mei hení, ʻoku ʻikai tatau ʻa Sihova mo e tokotaha huʻi-vaí. Neongo ʻe ʻikai nai ke tau lava ʻo ʻiloʻilo ki he tauhi mo e tokanga ʻa Sihová, ʻoku haʻu ʻa ʻene ngaahi anga-ʻofá ʻi he ngaahi founga kehekehe—ʻi he ngaahi taimi mo e ngaahi founga ʻa ia ʻokú ne fai mai ai kiate kitautolu ʻa e lelei tahá. Ko ia, hokohoko atu ʻi he kumi ki heʻene ngaahi tāpuakí. Manatuʻi kuó ke ʻosi maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakamālōʻia ki ai. Kuo tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e ngaahi tokonaki tefito ke hokohoko atu ai ʻa e moʻui ʻi he māmaní. Kuo foaki atu kiate koe ha ʻilo ʻo kau kia Sihova pea mo ʻene ngaahi founga haohaoá. Kuo foaki atu kiate koe ʻa e fakapotopoto. Pea kuó ke maʻu ʻa e ʻiloʻiló. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku tānaki atu ia ki hoʻo leleí mo e fiefiá.
Ke aʻusia ʻo toe kakato ange ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, hokohoko atu ʻa hono ako maʻu pē ʻa e Tohitapú. Kole kia Sihova ke tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi akonaki hangē ha siuelí ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí. Te nau ʻai koe ke ke koloaʻia moʻoni, ʻo ʻikai ai ke ke masiva ʻi ha meʻa. ʻIo, te nau hoko ko hoʻo fiefia mo e fiemālie ʻi he taimí ni mo ha moʻui tupu ʻāfaʻafa ʻi he maama foʻou ka hoko maí.—Sione 10:10; 1 Timote 4:8, 9.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku maʻongoʻonga lahi ange ia ʻi he koulá