Toe Vakai ki he Ngaahi ʻAho Fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he Māmaní
KO E ʻaho hono fitu ʻo e māhina faka-Siu ko Nīsani ʻi he taʻu 33 T.S. Sio loto atu ʻokú ke mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he vahe fonua faka-Loma ko Siuteá. ʻI he mavahe mei Sielikō pea mo hono ʻuluʻakau maʻuiʻuí, ʻoku faai atu ai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ākongá ʻi ha hala pikopiko mo efua. ʻOku tokolahi mo e kau fononga kehe ko ʻenau ō foki mo kinautolu ki he kātoangaʻi fakataʻu ʻo e Laka-Atú. Kae kehe, naʻe lahi ange ʻa e meʻa ia naʻe fakakaukau ki ai ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he hela ko ʻeni he kaká.
Naʻe ʻosi fakaʻamu ʻa e kau Siú ki ha Mīsaia te ne lava ʻo ʻomai ʻa e nonga mei he ʻioke ʻa e kau Lomá. ʻOku tui ʻa e tokolahi ko Sīsū ʻo Nasaletí ʻe hoko ko e Tokotaha-Fakamoʻui naʻe tatali fuoloa ki aí. ʻI he taʻu ʻe tolu mo e konga, kuó ne lea ai ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó ne faitoʻo ʻa e puké pea fafangaʻi ʻa e fiekaiá. ʻIo, kuó ne ʻomai ʻa e fiemālie ki he kakaí. Ka ʻoku fakaʻitaʻi ʻa e kau taki lotú ʻi hono talatalaakiʻi kakaha kinautolu ʻe Sīsuú pea nau fakapapauʻi ai ke ʻai ia ke ne pekia. Ka, ko ia ē, ʻokú ne laka fakakaukauʻi atu pē ʻi ha hala pakukā ʻo taki muʻa ʻi heʻene kau ākongá.—Maake 10:32.
ʻI he faai hifo ʻa e laʻaá mei ʻolunga ʻi he tuʻa Moʻunga ʻŌlivé, kuo aʻu ʻa Sīsū mo hono ngaahi takangá ki he kolo ko Pētaní, ʻa ia te nau nofo ai ʻi he pō ʻe ono hono hokó. ʻOku ʻi ai honau ngaahi kaumeʻa ʻofeina ko Lasalosí, Mele, mo Māʻata ke talitali lelei kinautolu. Ne ʻomai ai ʻe he efiafi poʻulí ʻa e mokomoko fakanonga mei he fononga he velá pea kamata ai ʻa e Sāpate ʻo Nīsani 8.—Sione 12:1, 2.
Nīsani 9
ʻI he hili ʻa e Sāpaté, kuo ngatū ʻa Selusalema ʻi he ngāué. Kuo tūʻuta mai ʻa e kau ʻaʻahi ʻe toko laui afe ki he koló ki he Laka-Atú. Ko e longoaʻa uatau ʻoku tau fanongo ki aí ʻoku mahulu hake ia mei he tuʻunga angamahení ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú. ʻOku fakavave atu ha fuʻu kakai tokolahi fieʻilo ʻi he ngaahi hala ki he ngaahi matapā ʻo e koló. ʻI heʻenau feteketekeʻi atu ʻi he ngaahi matapā ʻefiʻefí, ko ha toki meʻa ē kuo nau mamata ki ai! Ko e fuʻu kakai fiefia tokolahi ʻoku nau fononga hifo mei he Moʻunga ʻŌlivé ʻi he hala mei Petefesi. (Luke 19:37) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni kotoa?
Vakai! Ko Sīsū ʻo Nasaletí ʻokú ne hāʻele mai ʻokú ne heka ʻi ha ʻuhiki ʻo ha ʻasi. ʻOku folahi atu ʻe he kakaí honau ngaahi kofú ʻi he halá ʻi muʻa ʻiate ia. Ko e niʻihi kuo nau toki tuʻusi mai ʻa e ngaahi vaʻa paame pea nau kaila fiefia: “Oku monuia ae Tuʻi o Isileli, oku haele mai i he huafa o Jihova.”—Sione 12:12-15, PM.
ʻI he fakaofi atu ʻa e fuʻu kakaí ki Selusalemá, ʻoku sio atu ʻa Sīsū ki he koló pea ʻoku maongo loloto kiate ia. ʻOku kamata ke ne tangi, pea ʻoku tau fanongo kiate ia ʻokú ne kikiteʻi ʻe fakaʻauha ʻa e fuʻu kolo ko ʻení. ʻI he aʻu ʻa Sīsū ki he temipalé ʻo hili pē ha kiʻi taimi siʻi, ʻokú ne faiako ki he fuʻu kakaí mo faitoʻo ʻa e kakai kuí mo e heké ʻa ia ʻoku nau haʻu kiate iá.—Mātiu 21:14; Luke 19:41-44, 47.
ʻOku ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ʻeni ʻe he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau sikalaipé. He loto-mamahi ē ka ko kinautolu ʻi heʻenau sio ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku fai ʻe Sīsuú pea mo e fiefia ai ʻa e kakaí! ʻI he taʻemalava ke fakapuliki ʻenau ʻitá, ʻoku kouna atu ʻe he kau Fālesí: “Tangataʻeiki, lolomi hoʻo kau ako.” “Tala atu,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “Kapau te nau fakalongo ʻe kinautolu, ʻe kalakalanga ʻe he ngaahi maka.” Ki muʻa ke mavahé, ʻoku fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ngāue fakapisinisi ʻi he temipalé.—Luke 19:39, 40; Mātiu 21:15, 16; Maake 11:11.
Nīsani 10
ʻOku aʻu pongipongia mai ʻa Sīsū ki he temipalé. ʻAneafí, naʻe ʻikai malava ke ne fai ha meʻa ka naʻe ʻita ʻaupito ʻi hono mātuʻaki fakapisinisiʻi ʻa e lotu ki heʻene Tamai, ko Sihova ko e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻi he faivelenga lahi, ʻokú ne kamata ke laku ki tuʻa ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatau mai mo fakatau atu ʻi he temipalé. ʻOkú ne fulihi leva ʻa e ngaahi tēpile ʻa e kau fakafetongi paʻanga mānumanú mo e ngaahi nofoʻanga ʻo e kau fakatau lupé. “Kuo tohi,” ko e kalanga ia ʻa Sīsuú, “E ui hoku fale koe fale lotu; ka kuo mou gaohi ia koe ana oe kau kaihaa.”—Mātiu 21:12, 13, PM.
ʻOku fakaliliʻa ʻa e houeʻiki taulaʻeikí, ko e kau sikalaipé, mo e kau tangata tuʻu-ki-muʻá ʻi he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi fakahāhā ʻe Sīsuú. Hono ʻikai te nau tōtōivi ke tāmateʻi ia! Ka ʻoku ʻikai te nau lavameʻa ai tupu mei he fuʻu kakaí koeʻuhi ʻoku fakatumutumu ʻa e kakaí ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe Sīsuú pea ʻoku nau hanganaki “tukutukutāupe honau loto kiate ia ʻi heʻenau fanongo ki ai.” (Luke 19:47, 48) ʻI he fakaaʻuaʻu mai ʻa e poʻulí, ʻoku lue fiefia ai ʻa Sīsū mo hono ngaahi takangá ʻo foki ki Pētani ke maʻu ha mālōlō lelei ai ʻi he poʻulí.
Nīsani 11
Ko e hengihengí ʻeni, pea kuo ʻosi paasi atu ʻa e fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ki Selusalema. ʻI heʻenau aʻu ki he temipalé, ʻoku vave ʻa e fakafetaulaki mai kia Sīsū ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau tangata matuʻotuʻa kehe. Ko e meʻa ʻoku nau manatuʻi leleí ko ʻene ngāue ko ia naʻe fai ki he kau fakafetongi paʻangá mo e kau fakafetongi koloa ʻi he temipalé. ʻOku ʻekea fakamālohi ia ʻe hono ngaahi filí: “Ko e ha ho tuʻunga ʻoku ke fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni? pea ko hai naʻa ne tuku kiate koe ʻa e tuʻunga ko ia?” “Kau fai atu mo au haʻaku fehuʻi ʻe taha,” ko e fakafepaki atu ia ʻa Sīsuú. “Kapau te mou tali mai, pea te u toki fakahā atu pe ko e ha hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni. Ko e fai papitaiso ʻa Sione naʻe mei fē ia? mei he langi, pe mei he tangata?” ʻI he fetaʻotaʻomi fakatahá, ʻoku fakakaukau ai ʻa e kau fakafepakí: “Kapau te tau tali, mei langi; te ne pehē mai, Pea ko e ha ai naʻe ʻikai te mou tuitala kiate ia? Pea kapau te tau pehe, Mei he tangata; kae telia ʻa e kakai; he ʻoku nau lau kotoa pe ko e palofita ʻa Sione.” ʻI he puputuʻu, ʻoku nau tali anga-vaivai: “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.” ʻOku tali anga-malū ʻe Sīsū: “Pea ʻe ʻikai ā te u talaatu ʻe au, pe ko e ha hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni.”—Mātiu 21:23-27.
ʻOku feinga leva ʻeni ʻa e ngaahi fili ʻo Sīsuú ke tauheleʻi ia ke ne leaʻaki ha meʻa ʻa ia ʻe lava ke nau puke ai ia. “ʻOku ngofua,” ko ʻenau ʻeké ia, “ke tukuhau kia Sisa pe ʻikai?” “Fakaʻaliʻali mai ʻa e paʻanga tukuhau,” ko e tali vave atu ia ʻa Sīsuú. ʻOkú ne ʻeke: “Ko e fofonga ʻena mo e hingoa ʻo hai?” “ʻO Sisa,” ko ʻenau leá ia. ʻI hono fakamoʻutāfuʻuaʻi kinautolú, ʻoku fakahā maʻalaʻala atu ʻe Sīsū ki he faʻahinga kotoa ke fanongo: “Peʻi ʻange kia Sisa ʻa e ngāhi meʻa ʻa Sisa; pea ki he ʻOtua ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtua.”—Mātiu 22:15-22.
ʻI hono fakasīlongoʻi ʻa hono ngaahi filí ʻaki ʻa e fakaʻuhinga taʻealafakaʻikaiʻí, ʻoku hoko atu leva ʻe Sīsū ʻo fakahaaʻi ʻa ʻene loto-mamahí ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kakaí mo ʻene kau ākongá. Fanongo ki heʻene talatalaakiʻi taʻemanavahē ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí. “ʻOua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaue,” ko ʻene leá ia, “he ʻoku lea kae ʻikai fai ki ai.” ʻI he taʻemāluʻiá, ʻokú ne fakalau ʻa e holongā mala kiate kinautolu, ʻo fakahaaʻi kinautolu ko e kau taki kui mo e kau mālualoi. “ʻA e fanga ngata! ʻa e hakoʻi ngata-fekai!,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “te mou hao fēfē mei he fakamāu Kihena?”—Mātiu 23:1-33.
Ko e ngaahi talatalaakiʻi mālohi ko ʻení ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku kui ʻa Sīsū ia ki he ngaahi meʻa lelei ʻi he niʻihi kehé. Ki muí, ʻoku vakai ai ʻa Sīsū ki he lī paʻanga ʻa e kakaí ki he ngaahi puha lī paʻanga ʻi he temipalé. He maongo lahi ē ko e vakai atu ki ha uitou masiva ʻokú ne lī ʻa ʻene meʻa kotoa ʻokú ne moʻuiʻakí—ko ha ongo foʻi koini mātuʻaki mahuʻinga siʻisiʻi! ʻAki ʻa e houngaʻia loto-māfana, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e meʻa ko iá, ʻo pehē, kuo laka mamaʻo ange ʻa e meʻa kuó ne lií ʻiate kinautolu kotoa naʻa nau fai ʻa e ngaahi lī paʻanga “mei he paʻanga hulu ʻo ʻenau koloa.” ʻI heʻene manavaʻofa anga-fakaalaalá, ʻoku houngaʻia ai ʻa Sīsū ʻi ha meʻa pē ʻoku malava ʻe ha taha ke ne fai.—Luke 21:1-4.
ʻOku mavahe leva ʻa Sīsū mei he temipalé ʻi he taimi fakaʻosí. Ko e niʻihi ʻo ʻene kau ākongá ʻoku nau fakamatala ki hono ngeiá, ʻa ia ko hono “fakasanisani ʻaki ʻa e ngaahi maka matamatalelei, mo e ngaahi meʻaʻofa.” Ka ʻoku nau ʻohovale, ʻi he tali ʻa Sīsuú: “ʻE tokaange ha taimi ʻe ʻikai tuku ʻi heni ha foʻi maka ʻo taʻe holoki.” (Luke 21:5, 6) ʻI he muimui ʻa e kau ʻaposetoló ʻia Sīsū ʻo hū atu mei he kolo moʻumoʻuá, ʻoku nau fifili pe ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí.
Sai, ki mui siʻi mei ai naʻe tangutu hifo ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló ʻo nau fiefia ʻi he nonga mo e lōngonoa ʻo e Moʻunga ʻŌlivé. ʻI heʻenau sio lelei mei ai ki he hā masani ʻo Selusalema mo e temipalé, ʻoku feinga leva ʻa Pita, Sēmisi, Sione, mo ʻAnitelū ke fakamaʻalaʻala ʻa e kikite fakatoʻoaloto ʻa Sīsuú. “Tala mai,” ko ʻenau leá ia, “Pe hoko fakakū ʻa e ngāhi meʻa ko ia? pea ko e ha nai ʻa e fakaʻilonga ʻo haʻo ha mai [“ʻi ai,” NW], mo e fakaʻosi ʻo e kuonga?”—Mātiu 24:3; Maake 13:3, 4.
ʻI he talí, ʻoku ʻoange ai ʻe he Faiako Lahí ha kikite fakaofo moʻoni. ʻOkú ne tomuʻa tala ha ngaahi tau, ngaahi mofuike, ngaahi honge, mo e ngaahi mahaki fakaʻauha. ʻOku toe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ʻi he kotoa ʻo e foʻi māmaní. ʻOkú ne fakatokanga, “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.”—Mātiu 24:7, 14, 21; Luke 21:10, 11.
ʻOku fanongo tokanga ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko faá ʻi he fakamatala ʻa Sīsū ki he toe ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ‘fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi aí.’ ʻOkú ne fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ke ‘hanganaki leʻo.’ Ko e hā ʻa e ʻuhingá? “He,” ʻokú ne pehē, “ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ko e ʻaho fē ʻe hoko mei ai ʻa homou ʻEiki.”—Mātiu 24:42; Maake 13:33, 35, 37.
Kuo hoko ʻeni ko ha ʻaho fakangalongataʻa kia Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló. Ko hono moʻoní, ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo e ngāue fakafaifekau fakahāhā ʻa Sīsuú ki muʻa pea puke ia, ʻahiʻahiʻi, pea tāmateʻí. Koeʻuhi ʻoku fakaʻau ke efiafi, ʻoku kamata leva ke nau lue hifo mei he moʻungá ki Pētani.
Nīsani 12 mo e 13
ʻOku nofo fakalongo pē ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻi Nīsani 12. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e loto-vivili ʻa e kau taki lotú ke tāmateʻi iá, pea ʻoku ʻikai te ne loto ke nau fakafaingataʻaʻi ʻa ʻene kātoangaʻi ʻa e Laka-Atú he pō hono hokó. (Maake 14:1, 2) ʻI he ʻaho hono hokó, ko Nīsani 13 ia, ʻoku femoʻuekina ai ʻa e kakaí ʻi hono fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaʻosi ki he Laka-Atú. ʻI he kamataʻanga ʻo e houa efiafí, ʻoku fekau atu ai ʻe Sīsū ʻa Pita mo Sione ke teuteu ʻa e Laka-Atú maʻanautolu ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. (Maake 14:12-16; Luke 22:8) Ki muʻa siʻi pea tō ʻa e laʻaá, ʻoku fakatahataha atu ʻa Sīsū mo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu kehé ki ai ki heʻenau kātoanga Laka-Atu fakamuimuí.
Nīsani 14, Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
ʻOku tōfuhia ʻa Selusalema ʻi he maama ataata fakapoʻupoʻuli ʻi ha ʻalu hake ʻa e māhina kātoá ʻi he Moʻunga ʻŌlivé. ʻI ha fuʻu loki kuo ʻosi teuteu, ʻoku tākoto atu ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetolo ʻe toko 12 ki ha tēpile kuo teuteu. “Kuo u matuʻaki holi ke kai ʻa e pāsova ko eni fakataha mo kimoutolu, ʻi he teʻeki ke hoko ʻeku mamahi,” ko ʻene leá ia. (Luke 22:14, 15) ʻI he hili ha taimi siʻi ʻoku ʻohovale ʻa e kau ʻaposetoló heʻenau sio kia Sīsū ʻokú ne tuʻu hake ʻo ne tuku hono ngaahi kofu tuʻá ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOkú ne ʻomai leva ha tauveli mo ha pēsoni vai, ʻo ne kamata fufulu honau vaʻé. He lēsoni fakangalongataʻa lahi ē ʻo e ngāue fakatōkilaló!—Sione 13:2-15.
Kae kehe, ʻoku ʻilo ʻe Sīsū ko e taha ʻo e kau tangatá ni—ʻa Siutasi ʻIsikaliote—kuó ne ʻosi fokotuʻutuʻu ke lavakiʻi ia ki he kau taki lotú. ʻOku mahino, ʻokú ne hoko ai ʻo mamahi lahi ʻaupito. “Ko e toko taha ʻo kimoutolu te ne lavakiʻi au,” ko ʻene fakahaá atu ia. ʻOku loto-mamahi ʻaupito ʻa e kau ʻaposetoló ʻi he meʻá ni. (Mātiu 26:21, 22) ʻI he hili ʻa hono kātoangaʻi ʻa e Laka-Atú, ʻoku tala ʻe Sīsū kia Siutasi: “Fai vave ʻa e meʻa ʻoku ke fai.”—Sione 13:27.
ʻI he mavahe atu pē ʻa Siutasí, ʻoku kamata leva ha houa kai ke fakamanatu ʻaki ʻa ʻene pekia ʻoku tuʻunuku maí. ʻOkú ne toʻo hake ha mā taʻelēvani, fakahaaʻi ʻa e fakamālō ʻi he lotu, pakipaki ia, pea tala ki he toko 11 ke nau kai. “Ko hoku sino ʻeni,” ko ʻene leá ia, “ʻa ia ʻoku foaki koeʻuhi ko kimoutolu: mou fai ʻeni mōku fakamanatu.” ʻOkú ne toʻo hake leva ha ipu uaine kulokula. ʻI he hili ha lea ʻo tāpuakiʻi, ʻokú ne paasi atu ʻa e ipú kiate kinautolu, ʻo tala kiate kinautolu ke nau inu ia. ʻOku tānaki atu ʻe Sīsū: “Ko hoku toto ʻeni ko e toto fuakava, ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhi ko e tokolahi ke lava ai ʻa e fakamolemole angahala.”—Luke 22:19, 20; Mātiu 26:26-28.
ʻI he lolotonga ʻa e efiafi māfatukituki ko iá, ʻoku akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻaposetolo anga-tonú ha ngaahi lēsoni mahuʻinga lahi, pea ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ko e ʻofa fakatokouá. (Sione 13:34, 35) ʻOkú ne fakapapauʻi kiate kinautolu te nau maʻu ha “fakafiemalie,” ko e laumālie māʻoniʻoní. Te ne fakafoki mai ki honau ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó ne tala kiate kinautolú. (Sione 14:26, PM) Ki mui ʻi he pō ko iá, kuo pau pē naʻa nau loto-toʻa heʻenau fanongo ki he leaʻaki ʻe Sīsū ha lotu faivelenga maʻanautolú. (Sione, vahe 17) ʻI he hili ha hiva ʻaki ha ngaahi hiva ʻo e fakafetaʻi, ʻoku nau mavahe leva mei he loki ʻi ʻolungá ʻo nau muimui atu ʻia Sīsū ʻi he ʻea mokomoko ʻo e tuʻuapoó.
ʻI he kolosi atu ʻi he Teleʻa Kitiloné, ʻoku fononga ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló ki he taha ʻo e ngaahi feituʻu naʻa nau saiʻia aí, ko e ngoue ko Ketisemaní. (Sione 18:1, 2) ʻI he lolotonga ʻa e tatali ʻa e kau ʻaposetoló, ʻoku mavahe siʻi atu ʻa Sīsū ʻo lotu. ʻOku ʻikai ha lea ʻe lava ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa ʻene māfasia fakaeongó ʻi heʻene kole tōtōivi ha tokoni ki he ʻOtuá. (Luke 22:44) ʻOku faingataʻaʻia lahi ʻaupito ʻi he fakakaukau atu ki he luma ʻe fai ki siʻene Tamai fakahēvaní kapau te ne tōnounou.
Kuo toki ʻosi atu pē ʻa e lotu ʻa Sīsuú mo e aʻu mai ʻa Siutasi ʻIsikaliote mo ha fuʻu kakai ʻoku nau toʻo mai ʻa e ngaahi heletā, ngaahi pōvai, mo e ngaahi tūhulu. “Lapai, siʻotoʻofa,” ko e lea ia ʻa Siutasí, peá ne ʻuma lolomi kia Sīsū. Ko e fakaʻilonga ia ki he kau tangatá ke nau puke ai ʻa Sīsū. Fakafokifā pē, ʻoku unuhi hake ʻe Pita ʻene heletaá ʻo ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. “Fakafoki hoʻo heletā ki hono tuʻunga,” ko e lea ia ʻa Sīsū ʻi heʻene fakamoʻui ʻa e telinga ʻo e tangatá. “ʻIlonga kinautolu ʻoku ala ki he heletā te nau mate heletā.”—Mātiu 26:47-52.
ʻOku hoko vave ʻaupito ʻa e meʻa kotoa! ʻOku puke ʻa Sīsū ʻo haʻi. ʻI he manavahē mo e puputuʻú, ʻoku siʻaki ai ʻe he kau ʻaposetoló honau ʻEikí pea nau hola. ʻOku taki atu ʻa Sīsū kia ʻAnasi, ko e taulaʻeiki lahi ki muʻá. ʻOku ʻave leva mei ai kia Kaiafasi, ko e taulaʻeiki lolotongá, ke fai hono hopoʻí. ʻI he muʻaki ngaahi houa ʻo e pongipongí, ʻoku tukuakiʻi loi ai ʻe he Sanetalimí ʻa Sīsū ki he lea-fieʻotua. Ko hono hokó, ko e tuʻutuʻuni ʻa Kaiafasi ke ʻave ia ki he kōvana Loma ko Ponitō Pailato. ʻOkú ne ʻave ai ʻe ia ʻa Sīsū kia Hēlota ʻAnitipasa, ko e pule ʻo Kālelí. ʻOku fai ai ʻe Hēlota mo ʻene kau kaʻaté ʻa hono manukiʻi ʻo Sīsū. Hili iá, ʻoku toe fakafoki ia kia Pailato. ʻOku fakapapauʻi ʻe Pailato ʻa e tonuhia ʻa Sīsuú. Ka ʻoku vilitaki pē ʻa e kau taki lotu Siú ia ke fakahalaiaʻi ʻa Sīsū ki he mate. ʻI he hili ʻa hono ngaohikoviʻi lahi ia ʻi he lea pea ʻi he fakaesino, ʻoku ʻave leva ʻa Sīsū ki Kolokota ʻa ia ʻe tuki faʻo taʻemeesi ai ia ki ha ʻakau fakamamahi pea tofanga ʻi ha pekia fakamamahi moʻoni.—Maake 14:50–15:39; Luke 23:4-25.
Ne mei hoko ko e meʻa fakamamahi lahi taha ʻi he hisitōliá kapau ko e pekia ʻa Sīsuú naʻe hoko ai ha ngataʻanga tuʻuloa ki heʻene moʻuí. ʻOku fakafiefiá, naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻe hokó. ʻI Nīsani 16, 33 T.S., naʻe ofo ai ʻa ʻene kau ākongá heʻenau ʻilo kuo fokotuʻu ia mei he pekiá. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe tokolahi hake he toko 500 ʻa e kakai naʻe malava ke nau fakamoʻoniʻi naʻe toe moʻui ʻa Sīsū. Pea ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe 40 mei heʻene toetuʻú, naʻe mamata ha kulupu ʻo e kau muimui anga-tonú kiate ia heʻene hāʻele hake ki hēvaní.—Ngāue 1:9-11; 1 Kolinito 15:3-8.
Moʻui ʻa Sīsuú mo Koe
Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e meʻá ni kiate koé—ko hono moʻoní, kiate kitautolu kātoá? Sai, ko e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, pekiá, mo e toetuʻú ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtua ko Sihová pea ʻoku mahuʻinga ia ki hono fakahoko ʻo ʻEne taumuʻa maʻongoʻongá. (Kolose 1:18-20) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga kinautolu kiate kitautolu he ʻoku lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú pea malava ai ke maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtua ko Sihová.—Sione 14:6; 1 Sione 2:1, 2.
ʻOku toe kaunga ki he mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakaava ʻe he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻa e matapā ke fakafoki mai ai kinautolu ki he moʻui ʻi he māmani Palataisi kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá. (Luke 23:39-43; 1 Kolinito 15:20-22) Kapau ʻokú ke fieʻilo lahi ange ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá, ʻoku mau fakaafeʻi koe ke ke maʻu ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻi ʻEpeleli 11, 1998, ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ho feituʻú.
[Puha ʻi he peesi 6]
“Koe Ana oe Kau Kaihaa”
NAʻE maʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga lahi feʻunga ke ne pehē ne liliu ʻe he kau mēsianiti mānumanú ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá ʻo hoko “koe ana oe kau kaihaa.” (Mātiu 21:12, 13, PM) Ke totongi ʻa e tukuhau temipalé, naʻe pau ki he kau Siú mo e kau ului mei he ngaahi fonua kehé ke fakafetongi ʻenau paʻanga mulí ki he paʻanga naʻe talí. ʻI heʻene tohi ko e The Life and Times of Jesus the Messiah, ʻoku fakamatala ai ʻa Alfred Edersheim ʻo pehē naʻe angaʻaki ʻe he kau fetongi paʻangá ke fokotuʻu ʻenau ngaahi pisinisí ʻi he vahe fonuá ʻi ʻĀtali 15, ko ha māhina ia ki muʻa ʻi he Laka-Atú. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻĀtali 25, naʻa nau hiki ki he feituʻu ʻo e temipalé ʻi Selusalema ke fakatupu paʻanga ʻi he ʻaukolo mai ki ai ʻa e kau Siú mo e kau uluí. Naʻe fakalele ai ʻe he kau tilá ha pisinisi moʻui lelei, ʻo hilifaki ha totongi ki he foʻi paʻanga kotoa pē naʻe fakafetongi. Ko e lave ko ia ʻa Sīsū kiate kinautolu ko e kau kaihaʻá naʻe hā ko ʻenau ngaahi totongí naʻe fuʻu hulu, ʻa ia ko hono moʻoní, naʻa nau maʻu fakamālohi ai ʻa e paʻanga mei he kau masivá.
Naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai malava ke nau ʻomai haʻanau fanga monumanu ʻanautolu tonu ki he feilaulaú. Ko ha taha pē naʻá ne maʻu ha meʻa pehē naʻe pau ke sivi ʻa e monumanu ko iá ʻe ha ʻinisipēkita ʻi he temipalé—ki ha totongi. ʻI he ʻikai loto ke hoko ʻo faingataʻaʻia ʻi hano fakataleʻi ha monumanu ʻi he hili hono ʻomai ia ʻi ha fononga lōloá, naʻe fakatau ai ʻe ha tokolahi ʻa e monumanu naʻe “tali” ʻe he kau Līvaí mei he kau tila kākā ʻi he temipalé. “Ko e tokolahi ko ha kau masiva taʻeako naʻe hilifaki ki ai ʻa e totongi mātuʻaki mamafa ʻaupito,” ko e lau ia ʻa ha poto mataotao ʻe taha.
ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ko e taulaʻeiki lahi ko ia ki muʻa ko ʻAnasí mo hono fāmilí naʻa nau maʻu vāhenga ʻi he kau mēsianiti ko ia ʻi he temipalé. ʻOku lāulea ʻa e ngaahi tohi faka-Lāpaí ʻo kau “ki he Pasā [temipale] ʻa e ngaahi foha ʻo ʻAnasí.” Ko e paʻanga hū mai mei he kau fetongi paʻangá pea mei he fakatau ʻo e fanga manú ʻi loto ʻi he kelekele ʻo e temipalé naʻe hoko ia ko e taha ʻo ʻenau ngaahi maʻuʻanga tefito ʻo e paʻanga hū maí. ʻOku pehē ʻe he poto mataotao ʻe taha ko e ngāue ko ia ʻa Sīsū ʻi hono kapusi ʻa e kau mēsianití “naʻe fakataumuʻa ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngeia ʻo e kau taulaʻeikí ka ki honau tuʻunga maʻuʻanga paʻanga.” Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe hono ngaahi filí ke tāmateʻi ia!—Luke 19:45-48.
[Saati ʻi he peesi 4]
Ko e Ngaahi ʻAho Fakaʻosi ʻo e Moʻui Fakaetangata ʻa Sīsuú
Nīsani 33 T.S. Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko
7 Falaite Fononga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá mei
Sielikō ki Selusalema (ʻOku fehoanaki ʻa
Nīsani 7 mo e Sāpate, ʻEpeleli 5, 1998,
neongo ko e ngaahi ʻaho faka-Hepeluú naʻe
lele ia mei he efiafi ʻe tahá ki he efiafi hono
hokó)
8 Efiafi Falaite Aʻu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki Pētani;
kamata ʻa e Sāpate
Tokonaki Sāpate (Mōnite, ʻEpeleli 6, 1998)
9 Efiafi Tokonaki Kai mo Saimone ko e kiliá; Pani ʻe Mele ʻa
Sīsū ʻaki ʻa e naʻati; haʻu ʻa e tokolahi
mei Selusalema ke sio mo fanongo kia Sīsū
Sāpate Hū fiefia ʻi he ikuna ki Selusalema; faiako
ʻi he temipalé
10 Mōnite Fononga hengihengi ki Selusalema; fakamaʻa
ʻa e temipalé; folofola hifo ʻa Sihova mei
hēvani
11 Tūsite ʻI Selusalema, faiako ʻi he temipalé ʻo
ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā;
fakahalaiaʻi ʻa e kau Fālesí; fakatokangaʻi
ʻa e tokoni ʻa e uitoú; ʻomai ʻa e
fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi ai ʻi he kahaʻú
12 Pulelulu ʻAho lōngonoa mo e kau ākongá ʻi Pētani;
fokotuʻutuʻu ʻe Siutasi ʻa e lavakiʻí
13 Tuʻapulelulu Teuteu ʻe Pita mo Sione ki he Laka-Atú
ʻi Selusalema; ʻalu atu ʻa Sīsū mo e kau
ʻaposetolo kehe ʻe toko hongofulú ʻi he
houa efiafí (Tokonaki, ʻEpeleli 11, 1998)
14 Efiafi Tuʻapulelulu Kātoanga Laka-Atú; fufulu ʻe Sīsū ʻa e
vaʻe ʻo e kau ʻaposetoló; hū ʻa Siutasi
ki tuʻa ke lavakiʻi ʻa Sīsū; fokotuʻu
ʻe Kalaisi ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekiá
(Hili ʻa e tō ʻa e laʻaá, Tokonaki,
ʻEpeleli 11, 1998)
Hili ʻa e tuʻuapoó Lavakiʻi pea puke ʻi he ngoue
ko Ketisemaní; hola ʻa e kau ʻaposetoló;
hopoʻi ʻi he ʻao ʻo e houʻeiki taulaʻeikí
mo e Sanetalimí; fakafisingaʻi ʻe Pita
ʻa Sīsū
Hopo hake ʻa e Toe hā ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí;
laʻaá ki heʻene kia Pailato, pea kia Hēlota, pea toe
tō ʻi he Falaité fakafoki kia Pailato; tautea ki he mate;
tutuki; tanu
15 Tokonaki Sāpate; fakaʻatā ʻe Pailato ʻa e
kau kaʻate leʻó ki he faʻitoka ʻo Sīsuú
16 Sāpate Toetuʻu ʻa Sīsū