LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi00 p. 11-12
  • Tohi Tohitapu Fika 10—2 Samiuela

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 10—2 Samiuela
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
bsi00 p. 11-12

Tohi Tohitapu Fika 10—2 Samiuela

Ongo Toko Ua Tohí: Kata mo Nētane

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻIsileli

Kakato Hono Tohí: 1040 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 1077–1040 K.M. n.

1. Ko e hā ʻa e ʻātakai ʻoku kamataʻaki ʻe he Ua Samiuelá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tupulaki ʻa ʻene fakamatalá?

NAʻE siva ʻa e ʻamanaki ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he fakatuʻutāmaki ʻi Kilipoá pea mo e ngaahi ola ʻi he fakatūʻuta mai ʻa e kau Filisitia ikuná. Ko e kau taki ē ʻo ʻIsilelí mo e lelei taha ʻi hono kau talavoú ʻoku nau tākoto mate. ʻI he meʻá ni ne ngaʻunu kakato atu ai ʻa e kiʻi talavou “pani ʻa Sihova,” ʻa Tēvita ko e foha ʻo Sesé, ki he tuʻunga fakapuleʻangá. (2 Sam. 19:21) ʻOku pehē ʻa e kamata ʻa e tohi ʻa Ua Samiuelá, ʻa ia ʻoku lava nai ke ui ko ha tohi fekauʻaki mo Sihova mo Tēvita. ʻOku fonu ʻene fakamatalá ʻi he ngaahi faʻahinga tōʻonga kotoa pē. ʻOkú ne ʻave kitautolu mei he takele ʻo e foʻí ki he tumutumu ʻo e ikuná, mei he ngaahi faingataʻaʻia ʻo ha puleʻanga ʻoku maumauʻi ʻe he fekeʻikeʻí ki he lakalakaimonū ʻo ha puleʻanga fāʻūtaha, mei he longomoʻui ʻo e talavoú ki he fakapotopoto ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko e fakamatala fakafoʻituitui ia ʻo e moʻui ʻa Tēvitá ʻi heʻene feinga ke muimui kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono lotó.a Ko ha fakamatala ia ʻoku totonu ke ne fakatupu ha ngaahi fekumi ʻa e lotó ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha lautohi kotoa pē ke ne ʻai nai ai ke mālohi hono vahaʻangatae ʻoʻoná pea mo ʻene tuʻu maʻa hono Tokotaha-Fakatupú.

2. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e tohí ʻo ui ko e Ua Samiuelá? (e) Ko hai ʻa e ongo toko ua tohí, pea ko e hā hona tuʻunga poto tāú, pea ko e hā pē ʻa e lēkooti naʻá na feinga ke tuku tauhí?

2 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai foki ha lave ia ki he hingoa ʻo Sāmiuelá ʻi he lēkooti ʻo e Ua Samiuelá, naʻe ʻai ʻa e hingoá ia ki he tohí koeʻuhi nai ko ʻene ʻuluaki takainga pe voliume pē ʻe taha mo e ʻUluaki Samiuelá. Ko e ongo palōfita ko Nētane mo Katá, ʻa ia naʻá na fakaʻosi ʻa hono tohi ʻo e ʻUluaki Samiuelá, naʻá na hoko atu ʻi hono tohi ʻa e kotoa ʻo e Ua Samiuelá. (1 Kal. 29:29) Naʻá na ʻi he tuʻunga poto taau lelei ki he fatongiá ni. Naʻe feohi ʻa Kata mo Tēvita ʻi he taimi naʻá ne kei hoko ai ko ha tokotaha naʻe hola takai ʻi hono tuli holo ia ʻi ʻIsilelí, pea ʻi he fakaofi ke ngata ʻa e pule taʻu ʻe 40 ʻa Tēvitá, naʻá ne kei feohi longomoʻui pē mo e tuʻí. Ko Kata ʻa e tokotaha naʻá ne fanongonongo ʻa e taʻefiemālie ʻa Sihova ʻia Tēvita ʻi heʻene taʻefakapotopoto ʻi hono lau ʻo ʻIsilelí. (1 Sam. 22:5; 2 Sam. 24:​1-25) Naʻe hope mai pea mahulu atu ʻi he vahaʻa taimi ʻo e moʻui ʻa Katá ʻa e ngāue ko ia ʻa Nētane ko e palōfitá, ko ha takanga ofi ʻo Tēvita. Ko hono monū ia ke ne ʻai ke ʻiloa ʻa e fuakava mahuʻinga ʻa Sihova mo Tēvitá, ʻa e fuakava ki ha puleʻanga taʻengatá. Ko ia ʻa e tokotaha naʻe loto-toʻa pea ʻi hono fakamānavaʻí naʻá ne fakahā hangatonu ʻa e angahala lahi ʻa Tēvita mo Patisepá pea mo e tautea ki aí. (2 Sam. 7:​1-17; 12:​1-15) Ko ia naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Nētane, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻa hono hingoá “[Ko e ʻOtuá] Kuó Ne Foaki,” pea ko Kata, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻa hono hingoá ko e “Monū Lelei,” ke na lēkooti ʻa e fakamatala fakamānavaʻi mo ʻaonga ʻi he Ua Samiuelá. Naʻe ʻikai feinga ʻa e ongo faihisitōlia taʻefiehā ko ʻení ke tuku tauhi ha manatu kiate kinaua, he ʻoku ʻikai ha fakamatala ia ʻoku ʻomai ʻo fekauʻaki mo hona tupuʻangá pe moʻui fakafoʻituituí. Naʻá na feinga pē ke tuku tauhi ʻa e lēkooti naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá, ke ʻaonga ki he kau lotu kia Sihova ʻi he kahaʻú.

3. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku kātoi ʻe he Ua Samiuelá, pea naʻe kakato ʻanefē hono tohí?

3 ʻOku maʻu ʻe he Ua Samiuelá ʻa e fakamatala ʻo e hisitōlia faka-Tohitapu totonu hili ʻa e mate ʻa Saulá, ʻa e ʻuluaki tuʻi ʻo ʻIsilelí, pea faai mai ai pē ki he ofi ke ngata ʻa e pule taʻu ʻe 40 ʻa Tēvitá. Ko ia, ʻoku kātoi ai ʻa e vahaʻa taimi mei he 1077 K.M. ki he 1040 K.M. nai. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻikai lēkooti ʻe he tohí ʻa e mate ʻa Tēvitá ko e fakamoʻoni mālohi ia naʻe tohi ʻa e tohí ʻi he 1040 K.M. nai, pe ki muʻa siʻi pē peá ne maté.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga kuo pau naʻe tali ai ʻa e Ua Samiuelá ko ha konga ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú?

4 Ki he ngaahi ʻuhinga tatau pē ʻoku ʻai ʻi he fekauʻaki mo e ʻUluaki Samiuelá, kuo pau pē naʻe tali ai ʻa e tohi ʻa Ua Samiuelá ko ha konga ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú. ʻOku ʻikai toe alafehuʻia ʻa ʻene moʻoni alafalalaʻangá. Ko ʻene lea totonú, ʻo ʻikai te ne fakangalileleiʻi naʻa mo e ngaahi angahala mo e ngaahi tōnounou ʻa Tēvitá, ko ha fakamoʻoni aofangatuku mālohi ia ʻiate ia tonu.

5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga mālohi taha ki hono tali ʻo e Ua Samiuelá ko ha Konga Tohitapu fakamānavaʻí?

5 Kae kehe, ko e fakamoʻoni mālohi taha ki he moʻoni alafalalaʻanga ʻo e Ua Samiuelá ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi kikite kuo fakahokó, tautefito ki he ngaahi kikite ʻoku fekauʻaki mo e fuakava Puleʻanga mo Tēvitá. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia Tēvita: “ʻE fakapapau ho fale mo ho puleʻanga kiate koe ʻo taʻengata: ʻe fokotuʻu ho taloni ʻo taʻengata.” (7:16) Ko Selemaia, naʻa mo e ʻi he fakaikuiku ʻo e puleʻanga ʻo Siutá, naʻá ne lave ki he hokohoko atu ʻo e talaʻofa ko ʻeni ki he fale ʻo Tēvitá ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Ko e folofola eni ʻa Sihova, ʻE ʻikai hala ha tangata ʻo Tevita ʻoku nofo ʻi he taloni ʻo haʻa Isileli.” (Sel. 33:17) Naʻe ʻikai ke taʻefakahoko ʻa e kikite ko ʻení, he naʻe ʻomai ʻe Sihova ki mui mei Siuta ʻa “Sisu Kalaisi, ʻa ia ko e Hako ʻo Tevita,” ʻo hangē ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi mahino mai ʻe he Tohitapú.​—Mt. 1:1.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

28. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga hā mahino ʻoku maʻu ʻi he Ua Samiuelá?

28 ʻOku lahi ʻa e meʻa ʻe maʻu ʻi he Ua Samiuelá ʻa ia ʻoku ʻaonga ki he tokotaha lautohi ʻi onopōní! ʻOku meimei ko e ongo fakaetangata kotoa pē ʻoku fakahaaʻi mahino ia heni ki he tuʻunga kakato tahá, ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e moʻui moʻoní. Ko ia, ʻoku fakatokanga mai kiate kitautolu ʻi he ngaahi lea hā mahino fekauʻaki mo e ngaahi ikuʻanga fakatuʻutāmaki ʻo e fiemāʻolungá mo e sāuní (3:​27-30), ʻo e holi kovi ki he hoa mali ʻo e tokotaha kehe (11:​2-4, 15-17; 12:​9, 10), ʻo e anga-lavakí (15:​12, 31; 17:23), ʻo e ʻofa makatuʻunga pē ʻi he manakó (13:​10-15, 28, 29), ʻo e fakamaau fai taʻefakakaukauʻí (16:​3, 4; 19:​25-30), pea mo e taʻefakaʻapaʻapa ki he ngaahi ngāue līʻoa ʻa ha taha.​​—6:​20-23.

29. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻo e ʻulungaanga mo e tōʻonga totonú ʻoku maʻu ʻi he Ua Samiuelá?

29 Kae kehe, ko e ʻaonga lahi taha ko ia mei he Ua Samiuelá ʻe maʻu ia ʻi he tafaʻaki leleí, ʻaki ʻa e tokanga ki hono ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei lahi ʻaupito fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e tōʻonga totonú. Ko Tēvitá ko ha sīpinga ia ʻi heʻene anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá (7:22), ʻene anga-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (7:18), ʻene hakeakiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová (7:​23, 26), ʻene maʻu ʻa e vakai totonu ʻi he faingataʻá (15:25), ʻene fakatomala loto-moʻoni ʻi he angahalá (12:13), ʻene anga-tonu ki heʻene talaʻofá (9:​1, 7), ʻene hanganaki fakakaukau mafamafatatau ʻi he ʻahiʻahí (16:​11, 12), ʻene falala tuʻumaʻu kia Sihová (5:​12, 20), pea mo ʻene fakaʻapaʻapa loloto ki he ngaahi fokotuʻutuʻu mo e ngaahi fokotuʻu tuʻunga ʻa Sihová (1:​11, 12). Tā neʻineʻi ke ui ʻa Tēvita ko e “taha ʻoku tatau [mo e] finangalo [ʻo Sihová]”!​—1 Sam. 13:14.

30. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ngāueʻaki mo fakahāhaaʻi mai ʻi he Ua Samiuelá?

30 Ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu lahi ʻoku toe maʻu ia ʻi he Ua Samiuelá. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fatongia ʻi he anga ʻo e nofó (2 Sam. 3:29; 24:​11-15), ko e ngaahi fakakaukau leleí ʻoku ʻikai te ne liliu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá (6:​6, 7), ko e tuʻunga-ʻulu ʻi he fokotuʻutuʻu fakateokalati ʻa Sihová ʻoku totonu ke tokaʻi (12:28), ko e totó ke lau ʻoku toputapu (23:17), ko e fiemaʻu ʻo e fakamolemoleʻanga ki he halaia ʻi he totó (21:​1-6, 9, 14), ko ha tokotaha fakapotopoto ʻoku lava ke ne taʻofi ke ʻoua ʻe hoko ha fakatuʻutāmaki ki ha tokolahi (2 Sam. 20:​21, 22; Koh. 9:15), pea ko e mateaki ki he kautaha ʻa Sihová mo hono kau fakafofongá kuo pau ke tauhi maʻu tatau ai “pe ko e mate pe ko ha moʻui.”​—2 Sam. 15:​18-22.

31. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe he Ua Samiuelá ʻa e ngaahi tomuʻa vakai ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané?

31 Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi tahá, ko e tuhu hangatonu mo hono ʻomai ʻe he Ua Samiuelá ʻa e ngaahi tomuʻa vakai fisifisimuʻa fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu ʻi he toʻukupu ʻo e “Hako ʻo Tevita,” ko Sīsū Kalaisi. (Mt. 1:1) Ko e fuakava ko ia naʻe fai ʻe Sihova kia Tēvita ʻo fekauʻaki mo e tuʻuloa ʻo hono puleʻangá (2 Sam. 7:16) ʻoku lave ki ai ʻi he Ngāue 2:​29-36 ʻi he lave kia Sīsuú. Ko e kikite ko ia, “Te u nofo au ko ʻene tamai, pea ʻe nofo ia ko hoku foha” (2 Sam. 7:14), ʻoku fakahaaʻi ʻe he Hepelu 1:5 naʻe tuhu moʻoni ia kia Sīsū. Naʻe toe fakamoʻoni ki heni ʻa e leʻo ʻo Sihová ʻi heʻene lea mei hēvani: “Ko Hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai.” (Mt. 3:17; 17:5) Fakaʻosí, ko e fuakava Puleʻanga mo Tēvitá ʻoku lave ki ai ʻa Kepaleli ʻi heʻene ngaahi lea kia Mele ʻo fekauʻaki mo Sīsuú: “ʻE hoko ko e lahi ʻa e toko taha ko ia; pea ʻe lau ia ko e ʻAlo ʻo e ʻEiki Taupotu; pea ʻe foaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻa e taloni ʻo ʻene kui ko Tevita: pea te ne tuʻi ki he hako ʻo Sekope ʻo lauikuonga; pea ko ʻene pule ʻe ʻikai ngata.” (Luke 1:​32, 33) He meʻa fakatupu-fiefia ē ko e talaʻofa ʻo e Hako ʻo e Puleʻangá ʻi heʻene hā mai ʻi hono tatala mai ʻa e sitepu taki taha ki hotau matá ʻi heʻene fakalakalaká!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 745-747.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share