Kuó Ke ʻAhiʻahiʻi ʻa e Faifakamoʻoni Efiafí?
1 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he hoko ʻo fua lahi ʻi heʻetau ngāué. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he ʻikai te tau malava ke sio ki he ngaahi ola leleí, ʻe lava ke hoko ai ʻa e ngāué ʻo fakapipiko mo taʻefakafiemālie. Ko e ngāue mohu ʻuhingá ʻoku fakafiemālie fakafoʻituitui ia, pea ko ha tāpuaki. (Fakafehoanaki mo e Koheleti 3:10-13.) ʻOku lava ke tau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení ki heʻetau ngāue fakamalangá. ʻOku tau ʻiloʻi mei he meʻa ʻoku hokosiá ko e taimi ʻoku tau ʻalu ai he matapā ki he matapaá pea malava ke fetalanoaʻaki mo e kakaí fekauʻaki mo e Tohitapú, ʻoku tau foki ai ki ʻapi kuo tau fakaivifoʻou fakalaumālie. ʻOku tau ongoʻi kuo tau fakahoko moʻoni ha meʻa.
2 ʻI he ngaahi feituʻu lahi kuo hoko ai ʻo faingataʻa ʻaupito ke maʻu ʻa e kakaí ʻi ʻapi lolotonga ʻa e ngaahi houa pau ʻo e ʻahó. ʻOku fakahaaʻi ʻi he līpōtí, ʻi he ngaahi feituʻu lahi ko e kakai laka hake he peseti ʻe 50 ʻoku ʻikai te nau ʻi ʻapi ʻi he taimi ʻoku tau ʻaʻahi pongipongia aí. Kuo feangainga ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi mo e palopalemá ni ʻaki hono fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he faifakamoʻoni he efiafí, pea kuo nau aʻusia ai ʻa e lavameʻa lelei. ʻOku līpooti ʻe he kau malangá ʻo pehē ko e taimi ko ē ʻoku nau ʻaʻahi ai ki mui ange ʻi he ʻahó, ʻoku tokolahi ange ai ʻa e kakai ʻi he ʻapí, pea ʻi he fakalūkufuá, ʻoku hehema ʻa e kakaí ke nau fiemālie ange pea hehema lahi ange ai ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Kuó ke ʻahiʻahiʻi ʻa e faifakamoʻoni efiafí ʻi ho feituʻu ngāué?—Fakafehoanaki mo e Maake 1:32-34.
3 Fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Mātuʻá ʻa e Faifakamoʻoni Efiafí: ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi kuo poupouʻi lelei ai ʻa e ngaahi fakataha ki he malaʻe ngāué ʻi he hoʻatā efiafí pe konga ki muʻa ʻo e efiafí. ʻOku lava ke fai ha fakaʻatuʻi ki he kau malanga kei siʻi ʻoku nau mavahe mei he akó ʻi he hoʻataá pea ki he kakai lalahi kuo fakaʻosi ʻenau ngāue fakaemāmaní ʻi he konga ki mui ʻo e ʻahó. Ko e kau malanga ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau malava ke ʻalu ʻi he malaʻe ngāué ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké ʻoku nau ʻiloʻi ko e faifakamoʻoni efiafi lolotonga ʻa e uiké ko ha founga ʻaonga ia kia kinautolu ke kau tuʻumaʻu ai ʻi he ngāue fakamalangá.
4 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ngāue kehekehe ʻoku lava ke ke kau ai lolotonga ʻa e faifakamoʻoni efiafí. ʻE lava ke ke faifakamoʻoni mei he fale ki he falé ʻaki ʻa e ngaahi makasiní pe ngāueʻaki ʻa e tohi ʻoku tuʻuaki ki he māhiná. Ko e efiafí ko e taimi lelei ia ke ʻaʻahi ai ki he kakai naʻe ʻikai te nau ʻi ʻapi ʻi he taimi ʻo e ʻaʻahi ʻa e kau malangá ki muʻa ange ʻi he ʻahó pe ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké. ʻOku toe ʻi ai nai ʻa e feituʻu ngāue lelei ki he faifakamoʻoni he halá, ʻoku fakaʻatā ai koe ke ke fetuʻutaki mo e kakai ʻoku nau foki ki ʻapi mei he ngāué. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko e efiafí ʻa e taimi lelei taha ke fai ai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ki he faʻahinga kuo nau fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻiá.
5 ʻIloʻilo pea Fakapotopoto: Ko e ʻalu ʻi he tūmāmá pe hili ʻa e fakapoʻulí ʻoku lava ke hoko ia ʻo fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. ʻE fakapotopoto ke fononga tauhoa pe ʻi he ngaahi kulupu ʻi he ngaahi hala maama leleí pea ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí pe ngaahi fale ʻapātimení ʻi he taimi pē ʻoku fakapapauʻi ai te ke malú. ʻI he taimi ʻokú ke tukituki ai ʻi he matapaá, tuʻu ʻi he feituʻu ʻe lava ke sio atu ai kia koé, pea fakahaaʻi mahino koe. Hoko ʻo ʻiloʻilo. ʻI hoʻo ʻiloʻi kuó ke ʻaʻahi ʻi ha taimi taʻefaingamālié, ʻo hangē ko e taimi ko ia ʻoku kai ai ʻa e fāmilí, fakahaaʻi te ke ʻaʻahi atu ʻi ha toe taimi kehe. ʻOku faʻa lelei tahá ke tauhi hoʻo faifakamoʻoní ʻi he muʻaki ngaahi houa efiafí, kae ʻikai fai ha ngaahi ʻaʻahi tōmui, ʻi he taimi nai ʻoku teu ai ʻa e faʻahinga ʻi he ʻapí ke nau mālōlō ʻi he poʻulí.
6 Ko e ngaahi efiafi lōloa ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻoku tautefito ʻa ʻene feʻungamālie ki he faifakamoʻoni efiafí. ʻI heʻetau fai ki he ʻOtuá ʻa e ‘tauhi ʻi he ʻahó mo e poó,’ ʻe tāpuakiʻi moʻoni ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá.—Fkh. 7:15.