Tohi Tohi Tapu Fika 24—Selemaia
Tokotaha-Tohí: Selemaia
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta mo ʻIsipite
Kakato Hono Tohí: 580 K.M.
Vahaʻa Taimi: 647–580 K.M.
KO E palōfita ko Selemaiá naʻe moʻui ia lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakatuʻutāmaki mo tauhaʻa. Naʻe fekauʻi ia ʻe Sihova ʻi he taʻu 647 K.M., ko e taʻu hono 13 ia ʻo e pule ʻa Tuʻi Siosaia manavahē-ʻOtua ʻo Siutá. Lolotonga ʻa e ngaahi monomono ʻi he fale ʻo Sihová, naʻe maʻu ai ʻa e tohi ʻo e Lao ʻa Sihová pea naʻe lau ia ki he tuʻí. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi hono ngāueʻaki ení, ka naʻá ne malava ʻi he tuʻunga fakataimi pē ʻa hono fakatafokiʻi ʻa e tō ki he tauhi ʻaitolí. Ko e kui-tangata ʻa Siosaia ko Manasé, ʻa ia naʻá ne pule feʻunga mo e taʻu ʻe 55, pea ko ʻene tamaí ʻa ʻĀmoni, ʻa ia naʻe fakapoongi hili haʻane pule ʻi he taʻu pē ʻe 2, naʻá na fakatou fai ʻa e meʻa fulikivanu. Naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ouau taʻemaʻa mo e ngaahi tōʻonga fakalotu fakalilifu, ko ia naʻa nau hoko ai ʻo tōʻongaʻaki ʻa hono ʻoatu ʻa e ʻinisēnisí ki he “Kuini ʻo Langi” mo e ngaahi feilaulau tangata ki he ngaahi ʻotua tēmenioó. Naʻe fakafonu ʻe Manase ʻa Selusalema ʻaki ʻa e toto taʻehalaia.—Sel. 1:2; 44:19; 2 Tuʻi 21:6, 16, 19-23; 23:26, 27.
2 Ko e ngāue ʻa Selemaiá naʻe ʻikai ko ha ngāue faingofua. Naʻe pau ke ne ngāue ko e palōfita ʻa Sihova ʻi hono tomuʻa tala ʻa e fakaʻauha ʻo Siuta mo Selusalemá, ko hono tutu ʻa e temipale fisifisimuʻa ʻo Sihová, pea mo hono taki pōpula ʻa hono kakaí—ko e ngaahi fakatamaki naʻe meimei taʻealatui ki ai! Ko ʻene kikite ʻi Selusalemá naʻe pau ke hokohoko atu ia ʻi he taʻu ʻe 40, ʻi he kotoa ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻi kovi ko Sihoaasi, Sihoiakimi, Sihoiakini (Konaia) mo Setekaia. (Sel. 1:2, 3) Ki mui ai, ʻi ʻIsipite, naʻe pau ke ne kikite ai fekauʻaki mo e ngaahi tauhi ʻaitoli ʻa e kau kumi hūfanga Siu ʻi aí. Naʻe kakato ʻa ʻene tohí ʻi he 580 K.M. Ko e taimi naʻe kāpui ʻe Selemaiá ko ha vahaʻa taimi mahuʻinga ia ʻo e taʻu ʻe 67.—52:31.
3 ʻI he faka-Hepeluú ko e hingoa ʻo e palōfitá pea mo ʻene tohí ko e Yir·meyahʹ pe Yir·meyaʹhu, ko hono ʻuhingá, ʻoku malava ke pehē, ko e “Hakeakiʻi ʻe Sihova; pe Tukuange ʻe Sihova [ngalingali mei he manavá].” ʻOku ʻasi ʻa e tohí ʻi he kotoa ʻo e ngaahi katiloka ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, pea ko ʻene kaú ʻoku talilahia ia. Ko e fakahoko mataʻāʻā ʻo ha ngaahi kikite lahi lolotonga ʻa e taimi tonu ʻo e moʻui ʻa Selemaiá ʻoku fakamoʻoni kakato ia ki heʻene alafalalaʻangá. ʻIkai ngata aí, ʻoku lahi ʻa e taimi ʻoku lave ai ki he hingoa ʻo Selemaiá ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. (Mt. 2:17, 18; 16:14; 27:9) Ko hono ako ʻe Sīsū ʻa e tohi Selemaiá ʻoku hā mahino ia mei heʻene fakatahaʻi ʻa e lea ʻo e Selemaia 7:11 mo e lea ko ia ʻi he Aisea 56:7 ʻi heʻene fakamaʻa ʻa e temipalé. (Mk. 11:17; Luke 19:46) Koeʻuhi ko e loto-lahi mo e loto-toʻa ʻa Sīsuú, naʻe aʻu ʻo fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko Selemaia ia. (Mt. 16:13, 14) Ko e kikite ʻa Selemaia fekauʻaki mo ha fuakava foʻoú (Sel. 31:31-34) ʻoku lave ki ai ʻa Paula ʻi he Hepelu 8:8-12 mo e He 10:16, 17. ʻOku lave ʻa Paula ki he Selemaia 9:24 ʻi heʻene pehē: “Ko ia ʻoku pōlepolé, tuku ke ne pōlepole ʻia Sihova.” (1 Kol. 1:31, NW) ʻI he Fakahā 18:21 ʻoku ʻi ai hano ngāueʻaki toe mālohi ange ʻo e talanoa fakatātā ʻa Selemaia (Sel. 51:63, 64) fekauʻaki mo e tō ʻa Pāpiloné.
4 Ko e ngaahi ʻilo ʻi he keli fakatotoló ʻokú ne toe poupouʻi ʻa e lēkooti ʻi he Selemaiá. Ko e fakatātaá, ko ha kalonikali faka-Pāpilone ʻoku fakamatala ai fekauʻaki mo e hanga ʻe Nepukanesa (Nepukalesa) ʻo hamu ʻa Selusalema ʻi he 617 K.M., ʻi heʻene puke ʻa e tuʻí (Sihoiakini) pea fakanofo ʻa e tokotaha ʻi heʻene fili pē ʻaʻaná (Setekaia).—24:1; 29:1, 2; 37:1.a
5 ʻOku tau maʻu ha piokālafi kakato ange ʻo Selemaia ʻi ha toe taha pē ʻo e kau palōfita motuʻa kehé tuku kehe ʻa Mōsese. ʻOku fakahaaʻi ʻe Selemaia ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo ia tonu, ko ʻene ngaahi ongoʻí, mo ʻene ngaahi ongoʻi ʻi lotó, ʻo fakahaaʻi ai ha loto-lahi mo e loto-toʻa taʻemanavahē, fakataha mo e anga-fakatōkilalo mo e loto anga-vaivai. Naʻe ʻikai ko ha palōfita pē ia ka ko ha taulaʻeiki foki, ko ha tokotaha fakatahatahaʻi ʻo e Konga Tohi Tapú, pea ko ha faihisitōlia totonu. ʻI hono fanauʻí ko e foha ia ʻo e taulaʻeiki ko Hilikaia ʻo ʻAnatotí, ko ha kolo fakataulaʻeiki ia ʻi he fonua ʻi he tokelau ʻo Selusalemá, “ʻi he fonua ʻo Penisimani.” (1:1) Ko e sīpinga tohi ʻa Selemaiá ʻoku māʻalaʻala, hangatonu mo mahinongofua. ʻOku lahi ai ʻa e ngaahi talanoa fakatātā mo e fakakaukauloto fakaefakatātā, pea ʻoku ʻi he tohí fakatouʻosi ʻa e tohi fakamatala pea mo e maau.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
36 Ko e kikite fakamānavaʻi ko ení ʻoku fakatupu langa hake kotoa ia mo ʻaonga. Sio ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻa ʻa e palōfitá tonu. Naʻá ne taʻemanavahē ʻi hono fanongonongo ha pōpoaki taʻemanakoa ki ha kakai fakaʻotuamate. Naʻá ne talitekeʻi ʻa e feohi mo e fulikivanú. Naʻá ne houngaʻia ʻi he fakavavevave ʻa e pōpoaki ʻa Sihová, ʻo foaki ʻaufuatō ʻa ia tonu ki he ngāue ʻa Sihová ʻo ʻikai ʻaupito foʻi. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ha afi ʻi hono ngaahi huí, pea ko e hakailangitau mo e fiefiaʻanga ia ʻo hono lotó. (Sel. 15:16-20; 20:8-13) ʻOfa ke tau faivelenga ai pē ki he folofola ʻa Sihová! ʻOfa ke tau toe fai ʻa e poupou mateaki ki he kau sevāniti ʻa Sihová, hangē ko ia naʻe fai ʻe Paluki kia Selemaiá. Ko e talangofua loto-moʻoni ʻa e kau Lēkapí ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ia kiate kitautolu, pea pehē ki he fakakaukau anga-ʻofa ʻa ʻĒpeti-meleki ki hono fakatangaʻi ʻo e palōfitá.—36:8-19, 32; 35:1-19; 38:7-13; 39:15-18.
37 Ko e folofola ʻa Sihova naʻe hoko mai kia Selemaiá naʻe fakahoko ia ʻaki ʻa e totonu fakaofo. ʻOku ʻai moʻoni ʻe he meʻá ni ke mālohi ai ʻa e tui ki he mālohi ʻo Sihová ʻi he kikité. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi fakahoko ʻo e kikite naʻe hao ʻa Selemaia tonu ʻo ne sio ki aí, hangē ko e taki pōpula ʻo Setekaia pea mo hono fakaʻauha ʻo Selusalemá (21:3-10; 39:6-9), ko e toʻo mei he taloní pea mo e mate ʻi hono taki pōpula ʻo Tuʻi Salumi (Sihoaasi) (Sel. 22:11, 12; 2 Tuʻi 23:30-34; 2 Kal. 36:1-4), ko hono ʻave pōpula ʻo Tuʻi Konaia (Sihoiakini) ki Pāpiloné (Sel. 22:24-27; 2 Tuʻi 24:15, 16), pea mo e mate ʻi loto ʻi he taʻu pē ʻe taha ʻa e palōfita loi ko ʻAnanaiá (Sel. 28:16, 17). Ko e ngaahi kikité ni kotoa, pea toe lahi ange ai, naʻe fakahoko ia ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sihová. Ko e kau palōfita mo e kau sevāniti ki mui ʻa Sihová naʻa nau toe ʻiloʻi foki ʻa e tuʻunga mafai mo e ʻaonga ʻo e kikite ʻa Selemaiá. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe Taniela mei he ngaahi tohi ʻa Selemaiá ko e fakalala ʻo Selusalemá kuo pau ke taʻu ʻe 70, pea naʻe tohoaki ʻe ʻĒsela ʻa e tokangá ki hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Selemaia ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe 70.—Tan. 9:2; 2 Kal. 36:20, 21; Esela 1:1; Sel. 25:11, 12; 29:10.
38 ʻI he taimi naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e kātoanga ʻo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí mo ʻene kau ākongá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e fakahoko ʻo e kikite ʻa Selemaia ʻo fekauʻaki mo e fuakava foʻoú. Ko ia ai, naʻá ne lave ki ai ko e “fuakava foʻou ia ʻoku faiʻaki hoku toto,” ʻa ia naʻe fakamolemoleʻi ai ʻenau ngaahi angahalá pea naʻe fakatahatahaʻi ai kinautolu ke hoko ko e puleʻanga fakalaumālie ʻa Sihova. (Luke 22:20; Sel. 31:31-34) Ko e faʻahinga ne fanauʻi ʻe he laumālié naʻe ʻomai ki he fuakava foʻoú, ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻoku fakakau ʻe Kalaisi ki ha fuakava ki he Puleʻangá, ke nau pule fakataha mo ia ʻi hēvani. (Luke 22:29; Fkh. 5:9, 10; 20:6) ʻOku fai ʻa e lave ki he Puleʻanga ko ení ʻo tuʻo lahi ʻi he kikite ʻa Selemaiá. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi fakahalaiaʻi kotoa ʻo Selusalema taʻemateakí, naʻe fakamatala ʻa Selemaia ki ha huelo ʻo e ʻamanakí: “Vakai, ʻoku hoko mai ha taimi—ko Sihova eni mei he Taʻehamai—ʻa ia te u fokotuʻu ai kia Tevita ha Huli maʻoniʻoni, ʻa ia te ne nofo ko e tuʻi, pea te ne fai fakapotopoto, pea te ne feia ʻa e fakalao mo e totonu ʻi he fonua.” ʻIo, ko ha tuʻi naʻe ui ko “Sihova-ho-tau-maʻoniʻoniʻanga.”—Sel. 23:5, 6.
39 ʻOku toe lea ʻa Selemaia fekauʻaki mo ha toe foki: “Ka te nau tauhi kia Sihova ko honau ʻOtua, pea kia Tevita ko honau tuʻi, ʻa ia te u fokotuʻu maʻa nautolu.” (30:9) Fakaʻosí, ʻokú ne fakamatala fekauʻaki mo e folofola lelei kuo folofolaʻaki ʻe Sihova fekauʻaki mo ʻIsileli pea mo Siuta, ʻi he tuʻunga ʻa ia “ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻio, ʻi he kuonga ko ena, te u [Sihova] ʻai ke muka hake ʻia Tevita ha Huli maʻoniʻoni,” koeʻuhi ke fakatokolahi ʻa hono hakó pea koeʻuhi ke ʻi ai “hano foha ʻoku ʻafio ko e tuʻi ʻi hono taloni.” (33:15, 21) Hangē pē ko e fakapapauʻi ʻa e toe foki mai ʻa e toengá mei Pāpiloné, ʻe pehē pē ʻa e fakahoko ʻo e fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní ʻe he Puleʻanga ʻo e “huli” māʻoniʻoni ko ení ki he kotoa ʻo e māmaní.—Luke 1:32.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 326, 480.