Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
ʻEPELELI 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 17-21
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 17:9) Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia?
Maluʻi Ho Lotó
13 “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi,” ko e fakatokanga ia ʻa Selemaiá. (Selemaia 17:9) Ko e kākā ko ʻeni ʻa e lotó ʻoku hā tonu mai nai ia ʻi he taimi ʻoku tau kumi kalofanga ai ki heʻetau ngaahi halá, fakasiʻisiʻi ʻo e ngaahi tōnounoú, fakaʻuhingaʻi ʻoku lelei pē ʻa e ngaahi mele fakaeangaʻitangata mafatukitukí, pe fakalahiʻi ʻa e ngaahi lavameʻá. Ko ha loto ʻoku mole mei ai ʻa e ʻamanakí ʻoku toe malava ke ne maʻu ha tuʻunga tafaʻaki-ua—ʻoku lea molemole ʻaki ʻe he loungutú ʻa e meʻa ʻe taha, kae fakahā ʻe he ngaahi ngāué ia ʻa e toe meʻa ʻe taha. (Saame 12:2; Palōveepi 23:7) He mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau hoko ʻo faitotonu ʻi heʻetau sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku haʻu ki tuʻa mei hotau lotó!
(Selemaia 20:7) ʻE Sihova, naʻa ke fiemuaʻi au, pea u to; naʻa ke hanga ʻo puke au, pea ke lava: ko e ʻaho kotoa pe ʻoku ou nofo ko e manukia, ʻoku luki kiate au hono kotoa ʻo e kakai.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Selemaiá
20:7—ʻI he founga fē naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke fakafepakiʻi mo fiemuaʻi ʻa Selemaiá? Koeʻuhi ko e fehangahangai mo e taʻemahuʻingaʻia, fakataleʻi, mo e fakatanga ʻi hono talaki ʻa e ngaahi fakamaau ʻa Sihová, naʻe ongoʻi ʻe Selemaia naʻe ʻikai te ne maʻu ha mālohi ke hokohoko atu. Kae kehe, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí ke toʻo atu ha ngaahi hehema peheé , pea fakaivia ai ʻa Selemaia ke ne kītaki. Ko ia naʻe fiemuaʻi ai ʻe Sihova ʻa Selemaia ʻaki hono ngāueʻaki ia ke ne fakahoko ʻa e meʻa ʻa ia naʻe fakakaukau tonu ʻa e palōfitá heʻikai lava ke ne faí.
ʻEPELELI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 22-24
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 22:29, 30) Ko eni ʻa e folofola ʻa Sihova. ‘Tohi ʻa e tangata ni ko e taʻe-ha-fanau, ko e tangata ʻe ʻikai monuʻia lolotonga ʻene moʻui: ʻe ʻikai monuʻia ha tangata mei hono hako, he nofo ʻi he taloni ʻo Tevita, pe haʻane toe pule ki Siuta.’”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Selemaiá
22:30—Ko e hā naʻe ʻikai ke kaniseli ai ʻe he lao ko ení ʻa e totonu ʻa Sīsū Kalaisi ke haʻu mei he taloni ʻo Tēvitá? (Mātiu 1:1, 11) Ko e laó naʻe taʻofi ai ha hako pē ʻo Sihoiakini mei he “nofo ʻi he taloni ʻo Tevita . . . [ʻi] Siuta.” Naʻe pau ke pule ʻa Sīsū ia mei hēvani, ʻo ʻikai mei ha taloni ʻi Siuta.
(Selemaia 23:33) “Pea ka fehuʻi kiate koe ʻe he kakai ni, pe ko ha palofita, pe ko ha taulaʻeiki, ʻo pehe, ‘Ko e ha ʻa e anga ʻo e “kavenga meia Sihova?’ Pea te ke pehe kiate kinautolu, ‘“Ko e anga ʻo e kavenga, ʻa ʻeku liʻaki kimoutolu”—ko Sihova ia mei he Taʻehamai.’
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Selemaiá
23:33—Ko e hā ʻa e “kavenga meia Sihova”? ʻI he ʻaho ʻo Selemaiá, ko e ngaahi fanongonongo mafatukituki naʻe leaʻaki ʻe he palōfitá fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá ko ha kavenga ia ki hono kaungā tangataʻifonuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kakai ongongataʻá ko ha kavenga kinautolu kia Sihova ʻa ia te ne siʻaki kinautolu. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e pōpoaki Fakatohitapu fekauʻaki mo e fakaʻauha ka hoko mai ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ko ha kavenga ia ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, pea ko e kakai ʻoku ʻikai tokanga ki he pōpoakí ʻoku nau fakakavenga ki he ʻOtuá.
ʻEPELELI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 25-28
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 27:1-3) “Ko e folofola eni ʻa Sihova kiate au: ‘Ngaohi maʻau ʻani kafa moni ioke, ʻo ʻai ki ho kia; 3Pea tuku atu foki ki he Tuʻi Itomi, mo e Tuʻi Moape, mo e Tuʻi Haʻa Amoni, mo e Tuʻi Taia, mo e Tuʻi Saitoni, mo fakafai ʻi he kau talafekau kuo omi ki Selusalema kia Setekaia ko e Tuʻi Siuta.
jr 27 ¶21
Ngāue “ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosi”
21 ʻOku hā mahino ʻi he konga ki muʻa ʻo e pule ʻa Setekaiá, naʻe aʻu mai ki Selusalema ha kau talafekau mei he ngaahi tuʻi ʻo ʻĪtomi, Mōape, ʻĀmoni, Taia mo Saitoní. Ko ʻenau taumuʻá nai ke ʻai ʻa Setekaia ke nau kau fakataha ʻi he fakafepaki kia Nepukanesa. Kae kehe, naʻe naʻinaʻi ʻa Selemaia kia Setekaia ke fakamoʻulaloa ki Pāpilone. ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, naʻe ʻoange ʻe Selemaia ha ngaahi ʻakau haʻamo ki he kau talafekaú, ke fakatātaaʻi ʻa e pau ke hoko honau ngaahi puleʻangá ʻo ngāue ki he kau Pāpiloné. (Sel. 27:1-3, 14) Naʻe ʻikai ke manakoa ʻa e tuʻunga ko iá, pea ko e ngāue ʻa Selemaia ko ha tokotaha-lea mo hono ʻoatu ha pōpoaki taʻemanakoá naʻe faingataʻa ia kia Hanania. Ko Hananiá ko ha palōfita loi ia naʻá ne talaki fakahāhā ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ʻe maumauʻi ʻa e ʻioke ʻo Pāpiloné. Kae kehe, ʻi he folofola ʻa Sihova naʻe fakafou ʻia Selemaiá, naʻe pehē ai ʻe mate ʻa e tokotaha kākā ko Hananiá ʻi loto ʻi he taʻu pē ʻe taha. Ko e meʻa ia naʻe hokó.—Sel. 28:1-3, 16, 17.
(Selemaia 28:11, PM) Bea lea a Hanania i he ao oe kakai kotoabe, o behe, “Oku behe mai e Jihova; ‘E behe eku maumauʻi ae haamoga o Nebukanesa koe tuʻi o Babilone mei he kia oe kakai kotoabe i he teeki ai oji kotoa ae taʻu e ua.’” Bea nae alu atu ae balofita ko Jelemaia.
jr 187-188 ¶11-12
“ʻOku ʻIkai Te U Malongo Pe”
11 ʻOku lelei ke manatuʻi naʻe ʻikai ke loto-ʻoho ʻa Selemaia. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí ʻi heʻene fehangahangai mo e kau fakafepakí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e taimi ke holomui aí. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he meʻa naʻá ne hokosia ʻi hono vahaʻa mo Hananiá. ʻI he hili hono fakafepakiʻi fakahāhā ʻe he palōfita loi ko ení ʻa e folofola fakaekikite ʻa Sihová, naʻe fakatonutonuʻi ia ʻe Selemaia pea fakamatalaʻi ʻa e founga ke ʻiloʻi ai ʻa e palōfita moʻoní. Naʻe fua ʻe Selemaia ha ʻakau haʻamo ke fakahaaʻi ʻa ʻenau ʻi he malumalu ʻi he ʻioke ʻo Pāpiloné; naʻe hoko ʻa Hanania ʻo anga-fakamālohi peá ne maumauʻi ʻa e ʻioké. Ko hai naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa hono hoko ʻe fai ʻe Hananiá? Ko ia, ko e hā naʻe fai ʻe Selemaiá? ʻOku tau lau heni: “Bea nae alu atu ae balofita ko Jelemaia.” ʻIo naʻe mavahe ʻa Selemaia mei he feituʻu ko iá. Ki mui ai, fakafou ʻi he tataki ʻa Sihová, naʻá ne toe foki pea tala kia Hanania ʻa e meʻa ʻe fakahoko mai ʻe he ʻOtuá—ʻa e nofo pōpula ʻa e kau Siú ki he tuʻi Pāpiloné mo e mate ʻa Hananiá.—Sel. 28:1-17.
12 ʻOku hā mahino mei he fakamatala fakamānavaʻí ʻi he taimi ʻoku tau malanga aí, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki fakataha ʻa e loto-toʻá mo e fakafuofua leleí. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke ne tali ʻa e fakaʻuhinga Fakatohitapú peá ne hoko ʻo ʻita naʻa mo haʻane fai ha fakamanamana fakamālohi, ʻe lava ke tau mavahe anga-fakaʻapaʻapa pea mavahe ki he ʻapi hono hokó. ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ia ke tau fakakikihi mo ha taha ʻi he fekauʻaki mo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻI heʻetau hanganaki “faʻamataʻofi ʻi he taimi ʻoku fai mai ai ha faihala” kiate kitautolú, ʻoku tau ʻoange ai ha faingamālie ki he tokotaha-ʻapí ke tokoniʻi ia ʻi he taimi ʻe loto-lelei aí.—Lau ʻa e 2 Tīmote 2:23-25; Pal. 17:14.
ʻEPELELI 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 29-31
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 29:5 [29:4, PM]) “Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti, ko e ʻOtua ʻo Isileli, ki he kau popula, ʻa ia naʻa ku oʻi ke ʻave popula mei Selusalema ki Papilone,
(Selemaia 29:7, PM) Bea kumi ke melino ae kolo aia kuou buleʻi ke fetuku fakabobula akimoutolu ki ai, bea hufia ia kia Jihova: he te mou maʻu ae fiemalie i hono melino.
ʻOtuá mo Sisa
5 ʻI he laui senituli mei ai naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ʻa e palōfita ko Selemaiá ke ne tala ki he kau Siu naʻe fakaheeʻí ke nau moʻulaloa ki he kau pulé ʻi he taimi naʻe fakaheeʻi ai ʻi Pāpiloné pea ke nau lotu foki ki ha melino ʻi he kolo ko iá. ʻI heʻene tohi kiate kinautolú, naʻá ne tohi ai: “Oku pehe e Jihova oe gaahi kau tau, koe Otua o Isileli, kiate kinautolu kotoabe kuo fetuku fakabobula, . . . ‘Kumi ke melino ae kolo aia kuou buleʻi ke fetuku fakabobula akimoutolu ki ai, bea hufia ia kia Jihova: he te mou maʻu ae fiemalie i hono melino.’” (Selemaia 29:4, 7, PM) ʻOku maʻu ʻi he taimi kotoa pē ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ʻuhinga ke “kumi ki he melino” kiate kinautolu mo e fonua ʻoku nau nofo aí, ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke lotu ai kia Sihová.—1 Pita 3:11.
(Selemaia 29:10) “He ko e folofola eni ʻa Sihova, ‘Ka kakato leva maʻa Papilone ʻa e fitungofuluʻi taʻu, te u aʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakaai ʻeku talaʻofa kiate kimoutolu, ke fakafoki kimoutolu ki he potu ni.’
g 6/12 14 ¶1-2
Ko e Tohi Tapú—Ko ha Tohi ʻo e Kikite Totonu, Konga 2
Fakahoko: Hili ʻa e Taʻu ʻe 70 honau ʻave fakamālohí, mei he 607 ki he 537 K.M., naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá ʻa e kau Siu nofo pōpulá pea fakaʻatā ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá ke toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá.—ʻĒsela1:2-4.
Meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻi he hisitōliá:
● Naʻe kei nofo pōpula ʻa e kau ʻIsilelí ʻi Pāpilone ʻi he taʻu ʻe 70, hangē ko hono tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú? Fakatokangaʻi ha fakamatala ʻa ha ʻākeolosia tuʻu-ki-muʻa ʻIsileli ko Ephraim Stern. “Mei he 604 K. M. ki he 538 K. M.—ko ha vahaʻa taimi ia ʻoku fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ke fai ai ha tau. ʻI he kotoa ʻo e taimi ko iá naʻe ʻikai ha kolo ʻe taha mātē naʻe fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné naʻe toe nofoʻi.” Ko e vahaʻa taimi ko iá naʻe ʻikai ha tau pe toe nofoʻi ha feituʻu naʻe ikunaʻi, ʻoku fehoanakimālie ia mo hono ʻave fakamālohi ki Pāpilone ʻa ʻIsilelí mei he 607 ki he 537 K.M.—2 Kalonikali 36:20, 21.