Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MĒ 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 17-19
“Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻo Hangē ko e Vakai ʻa Sihová”
ʻE Tali ʻe Ho Lotó ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí?
7 Tau lāulea ʻi he taimí ni ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo ʻAsa ko Sihosafaté. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ia naʻe hōifua ai ʻa Sihova. Pea ʻi he taimi naʻá ne falala ai kia Sihová, naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa lelei. Ka naʻá ne toe fai ʻa e ngaahi fili naʻe kovi. Ko e fakatātaá, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke mali hono fohá mo e ʻofefine ʻo e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí. Ki mui aí, naʻe kau fakataha ʻa Sihosafate mo ʻĒhapi ʻi hono tauʻi ʻa e kau Sīliá, neongo naʻe fakatokanga ʻa e palōfita ko Maikaiá ke ʻoua te ne fai pehē. ʻI he taú, naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Sīliá ʻa Sihosafate pea feinga ke tāmateʻi ia. (2 Kal. 18:1-32) ʻI he taimi naʻá ne foki ai ki Selusalemá, naʻe ʻeke ange ʻe he palōfita ko Sehú kiate ia: “He te ke tokoni ki he kau angahala, ʻo ʻofa kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kia Sihova?”—Lau ʻa e 2 Kalonikali 19:1-3.
Fakalaulauloto ki he ʻOfa Tuʻuloa ʻa Sihová
8 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ʻilo ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu pea ʻokú ne sio ʻo fakalaka atu ʻi heʻetau ngaahi taʻehaohaoá. ʻOkú ne vakai ki he lelei ʻia kitautolú. (2 Kal. 16:9) Tau lāulea angé ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he lelei ʻia Tuʻi Sihosafate ʻo Siutá. Naʻe fai ʻe Sihosafate ha fili fakavalevale ke kau fakataha mo Tuʻi ʻĒhapi ʻo ʻIsilelí pea tauʻi ʻa e kau ʻAsīlia ʻi Lemoti-kiliatí. Neongo naʻe tala ange ʻe he kau palōfita loi ʻe toko 400 kia ʻĒhapi fulikivanu te ne ikuna ʻi he taú, naʻe tala ange ʻe he palōfita moʻoni ʻa Sihova ko Maikaiá kia Sihosafate mo ʻĒhapi kapau te na faitau, te na ʻulungia. Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻe mate ʻa ʻĒhapi ʻi he taú, kae mālō pē moʻui ʻa Sihosafaté. Hili ʻa e taú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sehu ke ne akonakiʻi ʻa Sihosafate ʻi heʻene fehālākí. Neongo ia, naʻe toe tala ʻe Sehu kiate ia: “ʻOku ai ha ngaahi meʻa lelei kuo ʻilo ʻiate koe.”—2 Kal. 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.
9 ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa aí, naʻe tala ʻe Sihosafate ki he kau houʻeikí, kau Līvaí mo e kau taulaʻeikí ke nau ʻaʻahi ki he kotoa ʻo e ngaahi kolo ʻo Siutá ke akoʻi ki he kakaí ʻa e Lao ʻa Sihová. Naʻa nau lavameʻa ʻaupito he naʻa mo e kakai mei he ngaahi puleʻanga kehé naʻa nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova. (2 Kal. 17:3-10) Ko ia neongo naʻe fai ʻe Sihosafate ha fili fakavalevale ki mui ai, naʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻá ne fai ʻi he konga ki muʻa ʻene moʻuí. ʻOku mātuʻaki fakafiemālie ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko iá kia kitautolu koeʻuhí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Kae kehe, kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke tauhi kia Sihova, ʻe hokohoko atu ʻene ʻofa ʻia kitautolú pea ʻe ʻikai te ne fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo tau faí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
10 Ko e foha ʻo ʻAsa ko Sihosafaté “naʻa ne fou ʻi he ʻalunga ʻo ʻene tamai ko Asa.” (2 Kal. 20:31, 32) Anga-fēfē? Hangē ko ʻene tamaí, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihosafate ʻa e kakaí ke hokohoko atu ʻenau lotu kia Sihová. Naʻá ne fekau atu ʻa e kau tangata ki he kolo ʻo Siutá ke nau akoʻi ʻa e kakaí mei he “tohi Lao ʻa Sihova.” (2 Kal. 17:7-10) Naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ki he fetuʻu ʻi he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí, ki he kakai ʻi he moʻunga ʻIfalemí, ke “fakafoki kinautolu kia Sihova.” (2 Kal. 19:4) Ko Sihosafaté ko ha tuʻi ia “naʻa ne kumi ki he ʻEiki ʻaki hono loto kotoa.”—2 Kal. 22:9.
11 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke akoʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he māmaní fekauʻaki mo ia, pea ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tokoni ki he ngāue ko ení. Ko hoʻo taumuʻá ia ke ke kau ʻi he ngāue ko ení ʻi he māhina kotoa pē? Te ke saiʻia ke akoʻi ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke nau kamata mo kinautolu foki ke lotu kia Sihova? ʻOkú ke lotu ʻo fekauʻaki mo ia? Kapau ʻokú ke fai ha feinga, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kamata ha ako Tohi Tapu. Te ke loto-lelei ke ako mo ha taha neongo ko ha taimi ia ʻokú ke fiemaʻu ai ke ke mālōlō? Pea hangē ko e feinga ʻa Sihosafate ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau toe kamata tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau feinga ke tokoniʻi ha faʻahinga kuo ʻikai ke nau longomoʻui. Pehē foki, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻa e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá ke ʻaʻahi mo fai ha tokoni ki he faʻahinga naʻe tuʻusi ʻi he feituʻu ngāue ʻo ʻenau fakatahaʻangá ʻa ia kuo nau siʻaki ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e angahala ʻi he kuohilí.
MĒ 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 20-21
“Mou Tui kia Sihova ko Homou ʻOtuá”
Tuʻu Fakataha ʻo Fehangahangai mo e Ngataʻanga ʻo e Māmani Motuʻa ko Ení
8 ʻI he ʻaho ʻo Tuʻi Sihosafaté, naʻe haʻu ha fuʻu kau tau tokolahi mo mālohi ke ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (2 Kal. 20:1, 2) Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he taimi naʻe ʻātakaiʻi ai kinautolu ʻe he fili fakamanavahē ko ení? Naʻa nau falala kia Sihova pea lotu ki heʻene tatakí. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 20:3, 4.) Naʻe ʻikai feinga ʻa e kau ʻIsilelí fakatāutaha ke kumi ha fakaleleiʻanga, ka naʻa nau fakatahataha fakataha. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Siuta katoa é ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ʻenau tamaiki foki, honau ngaahi uaifi mo e fanau.” (2 Kal. 20:13) Ko e puleʻangá fakakātoa, ʻa e toʻutupu mo e taʻumotuʻa, naʻa nau falala kia Sihova pea fai ʻa e meʻa naʻe tala ke nau faí. Naʻa nau nofo fakataha, pea naʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova mei honau ngaahi filí. (2 Kal. 20:20-27) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei eni ʻo e founga ʻe lava ke fehangahangai ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mo e fakafepakí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu.
Ngaahi Hoa Mali Foʻou—Mou Fakamuʻomuʻa ʻa e Tauhi kia Sihová
7 Naʻe lea ʻa Sihova kia Sihosafate fakafou ʻi ha Līvai ko Sehesili. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Mou tuʻu ki homou tuʻuʻangá, ʻo tuʻu maʻu, pea sio ki he fakamoʻui ʻa Sihova ʻokú ne fai maʻamoutolú.” (2 Kal. 20:13-17) Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e founga anga-maheni ia ke faitau aí! Neongo ia, ko e ngaahi fakahinohino ko iá naʻe ʻikai haʻu mei ha tangata; naʻe haʻu ia meia Sihova. ʻI he falala kakato ʻa Sihosafate ki hono ʻOtuá, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe tala angé. ʻI heʻene ʻalu atu mo e kakaí ke fetaulaki mo e filí, naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e kau hiva naʻe ʻikai ke nau toʻo meʻataú, kae ʻikai ko e kau sōtia pāteʻi taú. Naʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa Sihosafate; naʻá Ne ikunaʻi ʻa e kau tau ʻa e filí.—2 Kal. 20:18-23.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 1271 ¶1-2
Siholame
ʻI ha tuʻunga, koeʻuhí ko e tākiekina kovi hono uaifi ko ʻAtalaiá, naʻe ʻikai ke tuli ʻa Siholame ki he ʻalunga māʻoniʻoni ʻene tamai ko Sihosafaté. (2 Tuʻi 8:18) Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakapoongi ʻe Siholame ʻa hono fanga tokoua ʻe toko onó pea mo e niʻihi ʻo e kau houʻeiki ʻo Siutá, ka naʻá ne toe fakatafokiʻi foki ʻa hono kakaí meia Sihova ke lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (2 Kal. 21:1-6, 11-14) ʻI he kotoa ʻo ʻene pulé naʻe fakameleʻi ia fakatouʻosi ʻe he faingataʻaʻia fakaesino mo e fekeʻikeʻi. ʻUluakí, naʻe angatuʻu ʻa ʻĪtomi; naʻe angatuʻu leva ʻa Līpina ki Siuta. (2 Tuʻi 8:20-22) ʻI ha tohi kia Siholame, naʻe fakatokanga ai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá: “Ko ia ai, ʻe fai ʻe Sihova ha tā lahi ki ho kakaí, ki ho ngaahi fohá, ki ho ngaahi uaifí, pea ki he kotoa ʻo hoʻo ngaahi koloá.” ʻIkai ko ia pē, ko koe, ʻe Tuʻi Siholame, “ʻe lahi ʻa e mahamahaki te ke tofanga aí, ʻo kau ai ha mahaki ʻi ho toʻotoʻongá, kae ʻoua ke haʻu ki tuʻa ʻa ho toʻotoʻongá koeʻuhí ko e mahakí, ʻi he ʻaho ki he ʻaho.”—2 Kal. 21:12-15.
Naʻe hoko kotoa ia ʻi he founga tofu pē ko iá. Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kau ʻAlepeá mo e kau Filisitiá ke nau ikunaʻi ʻa e fonuá pea taki pōpula ʻa e ngaahi uaifi mo e ngaahi foha ʻo Siholamé. Ko e foha siʻisiʻi taha pē ʻo Siholamé, ʻa Sihoaasi (ʻa ia naʻe toe ui ko ʻAhasaia), naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke haó, koeʻuhi ko e fuakava ki he Puleʻanga naʻá ne fai mo Tēvitá. ‘ʻI he hili ʻa e meʻá ni kotoa, naʻe taaʻi ‘a Siholame ʻe Sihova ʻaki ha mahaki ʻi hono toʻotoʻongá ʻa ia naʻe ʻikai lava ke faitoʻo.’ ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai “naʻe haʻu ki tuʻa ʻa hono toʻotoʻongá” pea faai atu pē ʻo ne mate. Ko e ngataʻanga ia e moʻui ʻa e tangata fulikivanu ko ení, ʻa ia “naʻe ʻikai ha taha naʻe fakaʻiseʻisa ʻi heʻene maté.” Naʻe tanu ia ʻi he Kolo-ʻo-Tēvitá, “kae ʻikai ʻi he ngaahi tanuʻanga ʻo e ngaahi tuʻí.” Naʻe hoko leva hono foha ko ʻAhasaiá ko e tuʻi.—2 Kal. 21:7, 16-20; 22:1; 1 Kal. 3:10, 11.
MĒ 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 22-24
“ʻOku Fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e Ngāue Loto-Toʻá”
Naʻe Liʻaki ʻe Sōasi ʻa Sihova Koeʻuhi ko e Feohi Koví
KO HA taimi fakalilifu moʻoni eni ʻi Selusalema, ʻa e kolo naʻe tuʻu ai ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá. Ko Tuʻi ʻAhasaiá naʻe toki ʻosi pē ʻa hono fakapoongi. ʻOku faingataʻa naʻa mo e fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fai ʻe ʻAtalaia, ko e faʻē ʻa ʻAhasaiá ʻi he taimi ko ení. Naʻá ne ʻai ʻa e ngaahi foha ʻo ʻAhasaiá—ʻa hono fanga makapuná tonu—ke fakapoongi! ʻOkú ke ʻilo ʻa hono ʻuhingá?— Koeʻuhi kae malava ke hoko ia ko e pule kae ʻikai ko ha taha ʻo kinautolu.
Kae kehe, ko e taha ʻi he fanga makapuna tangata ʻo ʻAtalaiá, ʻa e kiʻi pēpē ko Sōasí, naʻe fakahaofi ia, pea naʻe ʻikai teitei ʻilo ki ai ʻa ʻene kui-fefiné. ʻOkú ke loto ke ke ʻilo pe naʻe anga-fēfē?— Sai, naʻe ʻi ai ʻa e mehikitanga ʻo e kiʻi pēpeé ni ko hono hingoá ko Siosepa, ʻa ia naʻá ne fūfuuʻi ʻa Sōasi ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá. Naʻe malava ke ne fai eni koeʻuhi ko hono husepānití ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá. Ko ia, naʻá na fakapapauʻi naʻe malu pē ʻa Sōasi.
Naʻe Liʻaki ʻe Sōasi ʻa Sihova Koeʻuhi ko e Feohi Koví
Naʻe tauhi fakafufū ʻa Sōasi ʻi he temipalé ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe ono. Naʻe akoʻi ai kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi laó. Faifai atu pē, ʻi he taimi naʻe aʻu ai ʻa Sōasi ki hono taʻu fitú, naʻe fai ʻe Sihoiata ʻa e ngāue ke ʻai ʻa Sōasi ke hoko ko e tuʻi. ʻOkú ke fie fanongo pe naʻe anga-fēfē hono fai eni ʻe Sihoiatá pea mo e meʻa naʻe hoko ki he kui-fefine ʻa Sōasí, ʻa Kuini ʻAtalaia fulikivanu?—
Sai, naʻe ui fakafufū ʻe Sihoiata ke fakatahataha mai ʻa e kau kaʻate makehe ʻa ia naʻe maʻu ʻe he ngaahi tuʻi ʻi Selusalemá ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne tala ange kiate kinautolu ʻa e founga ʻo ʻene fufū mo hono uaifí ʻa e kiʻi pēpē ko e foha ʻo Tuʻi ʻAhasaiá. Naʻe fakahā ange leva ʻe Sihoiata ʻa Sōasi ki he kau kaʻate ko iá, ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi ko e pule totonú ia. Pea naʻe fai leva ha palani.
Naʻe ʻomai ʻe Sihoiata ʻa Sōasi ki tuʻa ʻo fakakalauni ia. ʻI he meʻa ko iá, ko e kakaí naʻe kamata ke nau “pasipasi nima, ʻo nau kalanga, Ke lakoifie ʻa e ʻafiona!” Naʻe tuʻu takai pē ʻa e kau kaʻaté ʻia Sōasi ke maluʻi ia. Ka ʻi he taimi naʻe fanongo ai ʻa ʻAtalaia ki he fuʻu fiefia kotoa ko ení, naʻá ne lele mai ki tuʻa ʻo ne fakahaaʻi ʻene taʻeloto ki aí. Ka ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Sihoiatá, naʻe fakapoongi ai ʻe he kau kaʻaté ʻa ʻAtalaia.—2 Tuʻi 11:1-16.
it-1 379 ¶5
Tanuʻanga
Ko e taulaʻeiki lahi māʻoniʻoni ko Sihoiatá naʻe ʻoange kiate ia ʻa e fakalāngilangi ʻa ia naʻe tanu ia ʻi ha tanuʻanga “ʻi he Kolo-ʻo-Tēvitá fakataha mo e ngaahi tuʻí,” ko ia tokotaha pē naʻe ʻikai haʻu mei he laine fakatuʻí naʻá ne maʻu ʻa e fakalāngilangi makehe ko ení.—2 Kal. 24:15, 16.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 1223 ¶13
Sākalaia
12. Foha ʻo Sihoiata ko e Taulaʻeiki Lahí. Hili e mate ʻa Sihoiatá, naʻe tafoki ʻa Tuʻi Sihoasi mei he lotu moʻoní, ʻo fanongo ki he ngaahi faleʻi halá kae ʻikai ko e kau palōfita ʻa Sihová. Ko Sākalaia ʻa ia naʻe tokouaʻaki ʻe Sihoasí (2 Kal. 22:11), naʻá ne fakatokanga mālohi ki he kakaí fekauʻaki mo e meʻá ni, ka ʻi he ʻikai fakatomalá, naʻa nau tolomakaʻi ia ʻi he lotoʻā ʻo e temipalé. ʻI he ofi ke mate ʻa Sākalaiá naʻá ne pehē: “ʻOfa ke vakai ʻa Sihova ki he meʻá ni peá ne ʻeke ia kiate koe.” Ko e kole fakaekikite ko ení naʻe fakahoko, he naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fai ʻe Sīlia ha fuʻu maumau lahi ki Siuta ka naʻe toe tāmateʻi foki ʻa Sihoasi ʻe ha toko ua ʻene kau sevānití “koeʻuhí ko ʻene lilingi ʻa e toto ʻo e ngaahi foha ʻo Sihoiata ko e taulaʻeikí.” ʻOku pehē ʻi he Sepituakini faka-Kalisí mo e Vulgate faka-Latiná ko Sihoasí naʻe tāmateʻi koeʻuhí ke sāuni ʻa e toto ʻo e “foha” ʻo Sihoiatá. Kae kehe, ʻi he potutohi faka-Masoletí pea mo e Peshitta faka-Sīliá ʻoku pehē ia ai “ngaahi foha,” ngalingali ko ʻene tuʻu pululá ʻoku ʻuhingá ki he tuʻunga lāngilangiʻia ʻa e foha ʻo Sihoiata ko Sākalaiá ʻa e palōfita mo e taulaʻeikí.—2 Kal. 24:17-22, 25.
MĒ 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 25-27
“ʻOku Maʻu ʻe Sihova ʻa e Mafai ke ʻOatu Kiate Koe ha Meʻa Lahi Ange Ia Ai”
it-1 1266 ¶6
Sihoasi
Naʻe toe fakatau atu foki ʻe Sihoasi ha toko laui kilu ʻene kau taú ki he tuʻi ʻo Siutá ke nau faitau mo e kau ʻĪtomí. Kae kehe, ʻi he fakatatau ki he faleʻi ʻa ha “tangata ʻa e ʻOtua moʻoní” naʻe tuku ange kinautolu ke nau foki, pea neongo naʻe ʻosi totongiʻi kinautolu ʻaki ha talēniti siliva ʻe 100 (US$660,600), naʻa nau ʻita ʻi hono fakafoki kinautolu ki honau feituʻú, ngalingali koeʻuhí naʻa nau ʻosi fakatuʻamelie atu ki hano vahe ʻa e koloa veté. Ko ia ʻi he hili ʻenau foki ki he tafaʻaki fakatokelaú naʻa nau ʻohofi pea faʻao fakamālohi ʻa e ngaahi kolo ʻi he puleʻanga fakatongá, mei Samēlia (ngalingali naʻe fakalele mei ai ʻenau ngāué) ʻo aʻu ki Pete-holoni.—2 Kal. 25:6-10, 13.
“ʻAhiʻahiʻi” ʻa e Lelei ʻo Sihová—Anga-Fēfē?
16 Fai ha ngaahi feilaulau kia Sihova. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau tuku ange kotoa ʻa e meʻa ʻoku tau fiemālie aí kae lava ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. (Tml. 5:19, 20) Kae kehe, kapau te tau toumoua mei hono fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá koeʻuhí pē ke fakaʻehiʻehi mei hono fai ha feilaulau fakafoʻituitui, ʻe lava ke tau fai ai ha fehālaaki tatau mo e tangata ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻa ia naʻá ne kumi maʻana ha moʻui fiemālie kae tukunoaʻi ʻa e ʻOtuá. (Lau ʻa e Luke 12:16-21.) Ko ha tokoua ko Christian, ʻoku nofo ʻi Falanisē, ʻokú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u foaki ʻa e lelei taha hoku taimí mo e iví kia Sihova mo hoku fāmilí.” Naʻá ne fili mo hono uaifí ke tāimuʻa. Ka ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, naʻe pau ke na tuku ange ʻena ngāué. Naʻá na kamata ha kiʻi ngāue fakamaʻa, ke tokoni kiate kinaua, pea naʻá na ako ke fiemālie ʻi ha meʻa siʻisiʻi pē. Naʻe tuha ʻa e feilaulau naʻá na faí? ʻOku pehē ʻe Christian, “ʻOkú ma fiefia ʻi ha ngāue fakafaifekau mohu ʻuhinga ange he taimí ni pea fiefia ʻi he sio ki he ako fekauʻaki mo Sihova ʻa e kau ako Tohi Tapú mo e ngaahi toe ʻaʻahí.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku ʻi Ai Hao Faifaleʻi Fakalaumālie?
ʻI HEʻENE kei taʻu 16 pē, naʻe hoko ai ʻa ʻŪsaia ko e tuʻi ʻo e puleʻanga fakatonga ʻo Siutá. Naʻá ne pule ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50, mei he konga ki mui ʻo e senituli hono hivá ki he konga ki muʻa ʻo e senituli hono valu K.M. Mei heʻene kei siʻí pē, ko ʻŪsaiá naʻá ne “fai . . . ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova.” Ko e hā naʻá ne tākiekina ia ke ne foua ha ʻalunga faitotonú? ʻOku pehē ʻe he fakamatala hisitōliá: “Pea nofo [ʻa ʻŪsaia] ke kumi ki he ʻOtua ʻi he taimi ʻo Sakalaia, ʻa ia naʻe [faiako] ia ʻi he manavahe kia Elohimi: pea lolotonga ʻene kumi kia Sihova naʻe fakamonuʻia ia ʻe Elohimi.”—2 Kalonikali 26:1, 4, 5.
ʻOku ʻikai loko ʻiloʻi ha meʻa ia fekauʻaki mo Sākalaia, ʻa e faifaleʻi ki he tuʻí, tuku kehe pē ʻa e fakamatala ko eni ʻi he Tohi Tapú. Neongo ia, koeʻuhi ‘naʻe faiako ia ʻi he manavahe kia Elohimi,’ naʻe fai ai ʻe Sākalaia ha tākiekina lelei ki he pule kei siʻi ko ení ke ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. ʻOku pehē ʻe he Expositor’s Bible ko Sākalaiá naʻe hā mahino “ko ha tangata naʻe ʻilo lahi ki he ngaahi meʻa fakatohitapú, taukei fakalaumālie lahi pea lava ʻo fakamatalaʻi atu ʻene ʻiló.” Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha fekauʻaki mo Sākalaia: “Ko ha tangata naʻe ʻilo lahi ki he kikité pea . . . ko ha tangata naʻe poto, lotu pea fai lelei; pea ʻoku hā, naʻá ne tākiekina lahi ʻa ʻŪsaia.”
MĒ 29–SUNE 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 28-29
“ʻE Lava Ke Ke Tauhi kia Sihova Neongo Naʻe ʻOhake Koe ʻi ha ʻĀtakai ʻIkai Lelei”
Faʻifaʻitaki ki he Ngaahi Kaumeʻa Ofi ʻo Sihová
8 Ko e puipuituʻa ʻo Hesekaiá naʻe kehe ʻaupito ia meia Lute. Naʻá ne hoko ko e konga ʻo ha puleʻanga naʻe fakatapui ki he ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai ke faitōnunga ai pē ʻa e kotoa ʻo e kau ʻIsilelí. Naʻe fulikivanu ʻa e tamai ʻa Hesekaiá, ʻa Tuʻi ʻĀhasi. Naʻá ne fakahāhā ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki he temipale ʻo e ʻOtuá pea fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Naʻe aʻu ʻo tutu moʻui ʻe ʻĀhasi ʻa e niʻihi ʻo e fanga tokoua ʻo Hesekaiá ko e feilaulau ki ha ʻotua loi. Naʻe tupu hake ʻa Hesekaia ʻi ha ʻātakai naʻe kovi ʻaupito!—2 Tuʻi 16:2-4, 10-17; 2 Kal. 28:1-3.
Faʻifaʻitaki ki he Ngaahi Kaumeʻa Ofi ʻo Sihová
9 Naʻe mei malava ke hoko ʻa e faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻĀhasí ke fakatupunga ai hono foha ko Hesekaiá ke loto-kona pe ʻita kia Sihova. ʻI he ʻahó ni, ko e niʻihi kuo pau ke nau kātekina ha ngaahi faingataʻa ʻoku fuʻu siʻisiʻi ange ia ʻi he meʻa naʻe hokosia ʻe Hesekaiá, kuo nau ongoʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke hoko ai ʻo ‘hanu kia Sihova’ pe loto-kona ki heʻene kautahá. (Pal. 19:3) ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e kovi honau puipuituʻa fakafāmilí ʻoku fakatupunga nai ai kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví pe toe fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻenau mātuʻá. (ʻIsi. 18:2, 3) Ka ʻoku tonu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ení?
10 Ko e moʻui ʻa Hesekaiá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku ʻikai! ʻOku ʻikai ʻaupito ha ʻuhinga lelei ke ʻita ai kia Sihova. ʻOku ʻikai ke ne fakatupunga ha ngaahi meʻa kovi ke hoko ki he kakaí. (Siope 34:10) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau failelei pe faikovi. (Pal. 22:6; Kol. 3:21) Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ke hoko hotau puipuituʻa fakafāmilí ʻo fakapapauʻi ʻa e faʻahinga tokotaha te tau hoko ki aí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí kuo foaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ko e tauʻatāina ke filí, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻe lava ke tau fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí pe ko e meʻa ʻoku koví. (Teu. 30:19) Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Hesekaia ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko iá?
11 Neongo ko ʻene tamaí ko e taha ia ʻi he ngaahi tuʻi kovi taha ʻi Siutá, naʻe hoko ʻa Hesekaia ko e taha ʻi he ngaahi tuʻi lelei tahá. (Lau ʻa e 2 Tuʻi 18:5, 6.) Naʻá ne fili ke ʻoua te ne muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻene tamaí. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke fanongo lelei ki he kau palōfita ʻa Sihová ʻo hangē ko ʻAisea, Maika mo Hōsea. Naʻá ne tokanga lelei ki heʻenau ngaahi akonakí mo ʻenau ngaahi fakatonutonú. Naʻe ueʻi ai ia ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema naʻe fakatupunga ʻe heʻene tamaí. Naʻá ne fakamaʻa ʻa e temipalé, kole ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi ʻa e angahala ʻa e kakaí pea fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitoli ʻi he fonuá. (2 Kal. 29:1-11, 18-24; 31:1) Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ke ʻohofi ʻa Selusalema ʻe he tuʻi ʻo ʻAsīlia ko Senakalipé, naʻe fakahāhā ʻe Hesekaia ʻa e loto-toʻa mo e tui mālohi. Naʻá ne falala ki he maluʻi ʻa Sihová pea fakaivimālohiʻi ʻene kakaí. (2 Kal. 32:7, 8) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe pōlepole ʻa Hesekaia ka ʻi he taimi naʻe fakatonutonuʻi ai ia ʻe Sihová, naʻá ne tali anga-fakatōkilalo. (2 Kal. 32:24-26) ʻOku hā mahino ai, ko Hesekaiá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ke tau faʻifaʻitaki ki ai. Naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻa hono puipuituʻa fakafāmilí ke uesia ʻene moʻuí. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahāhā ko e kaumeʻa ia ʻo Sihova.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Nētane—Poupouʻi Mateaki ʻa e Lotu Maʻá
ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha lotu faitōnunga kia Sihová, naʻe poupouʻi faivelenga ʻe Nētane ʻa e palani ʻa Tēvita ke langa ʻa e ʻuluaki senitā tuʻumaʻu ʻo e lotu maʻá ʻi he māmaní. Kae kehe, ʻi he taimi ko iá, ʻoku ngalingali naʻe fakahaaʻi ʻe Nētane ʻa ʻene ngaahi ongoʻí tonu kae ʻikai lea ʻi he huafa ʻo Sihová. ʻI he pō ko iá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻOtuá ʻene palōfitá ke ne ʻave ha pōpoaki kehe ki he tuʻí: Heʻikai ke langa ʻe Tēvita ʻa e temipale ʻo Sihová. Ko e tokotaha te ne fai iá ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Tēvitá. Ka naʻe fakahaaʻi ʻe Nētane naʻe fai ʻe he ʻOtuá ha fuakava mo Tēvita ko hono taloní ʻe hoko ʻo ‘fokotuʻu ʻo taʻengata.’—2 Sām. 7:4-16.
Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe ʻikai fehoanaki ia mo e fakafuofua ʻa Nētane ʻi he fekauʻaki mo e langa ʻo e temipalé. Kae kehe, ʻi he ʻikai lāungá, ko e palōfita anga-fakatōkilalo ko ení naʻá ne fakamoʻulaloa ki he taumuʻa ʻa Sihová pea ngāue fāitaha mo ia. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ia ke muimui ki ai kapau ʻe fakatonutonuʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga! Ko e ngaahi ngāue hono hoko ʻa Nētane ʻi he tuʻunga ko ha palōfitá ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai mole meiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku hā naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Nētane, fakataha mo e tangata kikite ko Katá, ke na fakahinohinoʻi ʻa Tēvita ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e kau hiva ʻe toko 4,000 ʻi he ngāue he temipalé.—1 Kal. 23:1-5; 2 Kal. 29:25.
SUNE 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 30-31
“Ko e Meʻa Lelei Ia Kiate Kitautolu ʻa e Fakatahataha Fakatahá”
it-1 1103 ¶2
Hesekaia
Ko ʻEne Mamahiʻi ʻa e Lotu Moʻoni. Naʻe fakahāhā ʻe Hesekaia ʻene mamahiʻi ʻa e lotu kia Sihová ʻi he taimi pē ko ia naʻá ne hoko hake ai ki he taloní ʻi hono taʻu 25. Ko e ʻuluaki ngāue naʻá ne faí ko hono fakaava pea toe fakaleleiʻi ʻa e temipalé. Naʻá ne fakatahatahaʻi mai leva ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí, pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Ko e holi ia ʻa hoku lotó ke fai ha fuakava mo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” Ko ha fuakava eni ʻo e faitōnunga, ʻo hangē ia naʻe toe fakafoʻou ʻa e fuakava Laó ʻi Siuta neongo naʻe kei ngāue lelei ka naʻe fakaliʻeliʻaki ia ʻe he kakaí. Naʻá ne ngāue mālohi ʻaki ʻene hoko atu ke fokotuʻutuʻu maau ʻa e kau Līvaí ʻi heʻenau ngāué, peá ne toe fakafoki ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he ngaahi meʻaleá pea mo e ngaahi hiva ʻo e fakahīkihikí. Kuo aʻu mai eni ki Nīsani, ʻa e māhina ke kātoangaʻi ai ʻa e Pāsová, ka ko e temipalé pea mo e kau taulaʻeikí pea mo e kau Līvaí naʻa nau kei taʻemaʻa. ʻI he aʻu ki he ʻaho hono 16 ʻo Nīsaní, ko e temipalé naʻe ʻosi fakamaʻa pea fakafoki mo hono ngaahi naunaú. Naʻe fiemaʻu leva ke fai ha feilaulau ʻufiʻufi angahala makehe maʻa ʻIsileli kotoa. ʻUluakí, naʻe ʻomi ʻe he kau houʻeikí ʻa e ngaahi feilaulau, ngaahi feilaulau angahala maʻá e puleʻangá, ko e feituʻu toputapú pea mo e kakaí, pea hoko atu ai ʻa e laui afe ʻo e ngaahi feilaulau tutu naʻe ʻoatu ʻe he kakaí.—2 Kal. 29:1-36.
it-1 1103 ¶3
Hesekaia
Ko e taʻemaʻa ʻa e kakaí naʻe taʻofi ai kinautolu mei hono kātoangaʻi ʻa e Pāsová ʻi hono taimi totonú, ko ia naʻe ngāueʻaongaʻaki ʻe Hesekaia ʻa e lao ʻa ia naʻe fakaʻatā ai ʻa e faʻahinga naʻe taʻemaʻá ke nau toki kātoangaʻi ʻa e Pāsová ʻi ha māhina ʻe taha ki mui ai. Naʻá ne ʻoatu ha fekau ʻo ʻikai ngata pē ki Siuta ka ki ʻIsileli kotoa ʻo fakafou ʻi he ngaahi tohi naʻe tufaki ʻe he kau talafekaú mei Pea-sipa ki Tani. Naʻe fetaulaki ʻa e kau talafekaú mo e fakaʻaluma mei he tokolahi; ka ko ha niʻihi tāutaha, tautefito mei ʻĀseli, Manase, pea mo Sepuloni naʻa nau anga-fakatōkilalo pea haʻu ki Selusalema, pea naʻe omi foki mo ha niʻihi mei ʻIfalemi mo ʻĪsaka. Tuku kehe eni, naʻe toe ʻi ai foki mo ha kau lotu kia Sihova ʻa ia naʻe ʻikai ko ha kau ʻIsileli. Ngalingali ko ha meʻa faingataʻa eni ki he faʻahinga naʻe tuʻu maʻá e lotu moʻoní mei he puleʻanga fakatokelaú ke nau kau ki ai. ʻI he hangē ko e kau talafekaú, naʻa nau fehangahangai mo e fakafepaki mo e manuki, he ʻi he vakai atu ko ia ki he puleʻanga matakali ʻe hongofulú ne nau ʻi ha tuʻunga ololalo, maʻukovia ʻe he lotu loí pea naʻe ʻohofi kinautolu ʻe he kau ʻAsīliá.—2 Kal. 30:1-20; Nōm. 9:10-13.
it-1 1103 ¶4-5
Hesekaia
Hili ʻa e Pāsová, naʻe hoko atu ʻa e Kātoanga ʻo e Mā Taʻelēvaní ʻi ha toe ʻaho ʻe fitu pea koeʻuhi ko e fiefia ʻa e faʻahinga naʻe kau ki aí naʻe fili ai ʻa e fakatahaʻangá fakakātoa ke toe fakalōloa atu ʻaki ha toe ʻaho ʻe fitu. Naʻa mo e ngaahi taimi fakatuʻutāmaki ko ení naʻe mahulu atu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ko ia ai “naʻe ʻi ai ha fuʻu fiefia ʻi Selusalema, he mei he ngaahi ʻaho ʻo Solomone ko e foha ʻo Tēvita ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke hoko ha meʻa peheni ʻi Selusalema.”—2 Kal. 30:21-27.
Ko e ngaahi meʻa hono hoko naʻa nau faí naʻe lava ke ʻiloʻi ai ko hano fakaakeake eni mo toe fakafoki moʻoni mai ʻa e lotu moʻoní kae ʻikai ko ha fakatahataha fakafiefia taimi nounou pē. Ki muʻa ke nau foki ki honau ʻapí, naʻe ʻalu atu ʻa e kau kātoangá ʻo haveki ʻa e ngaahi pou maka toputapú, holoki ʻa e ngaahi potu māʻolungá mo e ngaahi ʻōlitá, tā hifo ʻa e ngaahi pou ʻakau toputapú ʻi Siuta mo Penisimani kātoa pea pehē ki ʻIfalemi mo Manase. (2 Kal. 31:1) Naʻe fokotuʻu ʻe Hesekaia ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻaki hono laiki ʻa e ngata kopa naʻe faʻu ʻe Mōsesé; he naʻe ʻai ia ʻe he kakaí ko ha ʻaitoli pea fai ki ai ha feilaulau fakakohu. (2 Tuʻi 18:4) Hili ʻa e fuʻu kātoangá naʻe fakapapauʻi ʻe Hesekaia ʻa e hokohoko atu ʻa e lotu moʻoní ʻaki ʻene fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi vāhenga fakataulaʻeikí pea mo e fokotuʻutuʻu ki hono poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻi he temipalé; naʻá ne naʻinaʻi foki ke talangofua ki he Laó hangē ko e foaki ‘a e vahe hongofulú mo e ʻuluaki fuá ki he kau Līvaí mo e kau taulaʻeikí, pea naʻe tali ʻaufuatō ia ʻe he kakaí.—2 Kal. 31:2-12.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“Kapau ʻOku Mou ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Meʻá Ni, he Fiefia Ē ko Kimoutolu Kapau ʻOku Mou Fai Ia”
14 Ko ha toe founga ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e anga-fakatōkilaló ko e hoko ko ha tokotaha fanongo lelei. ʻOku tala mai ʻi he Sēmisi 1:19 ke tau “vave ki he fanongo.” Ko Sihova ʻa e tokotaha fanongo lelei tahá. (Sēn. 18:32; Sios. 10:14) Ko e fakatātaá, lau ʻa e fetalanoaʻaki ʻoku ʻi he ʻEkisoto 32:11-14. (Lau.) Neongo naʻe ʻikai te ne fiemaʻu ʻa e fakakaukau ʻa Mōsesé, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí. Te ke fanongo anga-kātaki ki ha taha kuó ne faihala ʻi he kuohilí pea muimui ʻi heʻene fokotuʻú? Neongo ia, ko Sihová ʻokú ne fanongo anga-kātaki ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻoku nau lotu ʻi he tuí.
15 ʻEke hifo: ‘Kapau ʻoku mātuʻaki anga-fakatōkilalo ʻa Sihova ʻo lava ke ne fanongo ki he kakaí hangē ko ʻene fanongo kia ʻĒpalahame, Lesieli, Mōsese, Siosiua, Mānoa, ʻIlaisiā, mo Hesekaiá, ʻikai ʻoku totonu ke u feinga ke fai ʻa e meʻa tatau? ʻE lava ke u fakalāngilangiʻi lahi ange ʻa hoku fanga tokouá kotoa ʻaki ʻa e fanongo kiate kinautolu pea muimui ʻi heʻenau fokotuʻú ʻo ka malava? ʻOku ʻi ai ha taha ʻi heʻeku fakatahaʻangá pe ʻi hoku fāmilí ʻe lava ke u tokanga lahi ange ki ai? Ko e hā ʻa e meʻa te u fai fekauʻaki mo iá?’—Sēn. 30:6; Fkm. 13:9; 1 Tuʻi 17:22; 2 Kal. 30:20.
SUNE 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 32-33
“Hoko ko ha Matavai ʻo e Fakaivimālohi Lolotonga ʻa e Taimi Faingataʻá”
it-1 204 ¶5
ʻAsīlia
Senakalipe. Ko Senakalipe ʻa e foha ʻo Sākoni II, naʻá ne ʻohofi ʻa e puleʻanga ʻo Siutá lolotonga ʻa e taʻu hono 14 ʻo e pule ʻa Hesekaiá (732 K.M.). (2 Tuʻi 18:13; ʻAi. 36:1) Naʻe angatuʻu ʻa Hesekaia ki he kavenga naʻe hilifaki ʻe ʻAsīlia koeʻuhi ko e ngāue ʻene tamai ko ʻĀhasí. (2 Tuʻi 18:7) Naʻe tali ki ai ʻa Senakalipe ʻaki ʻene tafiʻi ʻa Siuta, fakatatau ki he fakamatalá naʻá ne ikunaʻi ʻa e ngaahi kolo ʻe 46 (fakafehoanaki mo e ʻAi. 36:1, 2), pea mei hono ʻapitanga ʻi Lākisí, naʻá ne kounaʻi leva meia Hesekaia ha tukuhau ʻo e talēniti koula ʻe 30 ($US11,560,000 nai) mo e talēniti siliva ʻe 300 ($US1,982,000 nai). (2 Tuʻi 18:14-16; 2 Kal. 32:1; fakafehoanaki mo e ʻAi. 8:5-8.) Neongo naʻe totongi ʻa e mahuʻinga ko ení, naʻe kei fekauʻi atu pē ʻe Senakalipe ʻene kau tangata-leá ke kounaʻi ʻa Selusalema ke nau tukulolo. (2 Tuʻi 18:17–19:34; 2 Kal. 32:2-20) ʻI he hili hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e toko 185,000 ʻene kau taú ʻi he pō pē ʻe taha, naʻe ʻikai ha toe fili ʻa e kau ʻAsīlia pōlepolé ka ko ʻenau mavahe pea foki ki Ninive. (2 Tuʻi 19:35, 36) ʻI aí naʻe fakapoongi ia ʻe hono ongo fohá tonu pea fetongi ia ki he taloní ʻe hono foha ʻe taha ko ʻEsa-hātoni. (2 Tuʻi 19:37; 2 Kal. 32:21, 22; ʻAi. 37:36-38) Ko e ngaahi meʻa ko eni naʻe hokó, tuku kehe hono fakaʻauha ʻa e kau tau ʻAsīliá, naʻe toe hiki foki ia ʻi he prism of Sennacherib mo e prism of Esar-haddon.
Kau Tauhi-Sipi ʻe Toko Fitu, Kau Tangata Tuʻu-ki-Muʻa ʻe Toko Valu—Ko ʻEne ʻUhinga kia Kitautolu he ʻAho Ní
12 ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai heʻikai lava ke tau fakaleleiʻi ha palopalema, ʻoku loto-lelei maʻu pē ʻa Sihova ke ʻomai ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú. Ka ʻokú ne ʻamanekina ke tau fai ʻa e kotoa te tau malavá fekauʻaki mo e palopalemá. Naʻe fai ʻe Hesekaia ʻa e meʻa naʻá ne malavá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú naʻá ne maʻu faleʻi mei hono “houʻeiki mo ʻene kau mafi,” pea naʻá ne fili “ke fufū ʻa e vai naʻe tafe mei he ngaahi matavai naʻe ʻi tuaʻa kolo.” Ko Hesekaiá naʻá ne toe “fakatoʻotoʻa, ʻo toe langa hake ʻa e ngaahi feituʻu ʻo e ʻa kuo holoki, pea ne ngaohi ʻi hono fungá ʻani taua, pea pehe mo e ʻa ʻe taha ki tuʻa.” Naʻe aʻu ʻo ne “ngaohi mahafu ke lahi, kaeʻumaʻa ʻa e ngaahi pa.” (2 Kal. 32:3-5) Lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Hesekaia, ko ʻene kau houʻeikí, mo e kau palōfita faitōnungá ke maluʻi mo tauhi ʻEne kakaí.
Kau Tauhi-Sipi ʻe Toko Fitu, Kau Tangata Tuʻu-ki-Muʻa ʻe Toko Valu—Ko ʻEne ʻUhinga kia Kitautolu he ʻAho Ní
13 Hokó, naʻe fai ʻe Hesekaia ha meʻa naʻe mātuʻaki mahuʻinga ange ʻi hono maluʻi pē ʻa e vai naʻe tafe mei he ngaahi matavaí pe ʻai ke mālohi ʻa e ngaahi ʻā ʻo e koló. Koeʻuhí ko ha tauhi-sipi lelei ia, naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa e kakaí pea fakalototoʻaʻi ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “ʻOua ʻe manavahe, pea ʻoua ʻe lotosiʻi koeʻuhi ko e Tuʻi Asilia, pe koeʻuhi ko e fuʻu hosite ʻoku haʻu mo ia; he ʻoku lahi hoʻotautolu ʻi hoʻona. ʻOku ʻiate ia ha nima kakano pe, ka ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko hotau ʻOtua ke tokoni kiate kitautolu, pea ke fai ʻetau tau.” Naʻe fakamanatu ʻe Hesekaia ki he kakaí ko Sihova te ne tau maʻanautolú. Naʻe tokoniʻi heni kinautolu ke nau maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá pea hoko ʻo loto-toʻa. Naʻe fakahaaʻi ʻe Hesekaia mo ʻene kau houʻeikí mo e kau mafí, pehē foki ki he palōfita ko Maika mo ʻAiseá ko ha kau tauhi-sipi lelei kinautolu, ʻo hangē pē ko e talaʻofa ʻa Sihova fakafou ʻi heʻene palōfitá.—2 Kal. 32:7, 8; lau ʻa e Maika 5:5, 6, PM.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Hā ʻa e Fakatomala Moʻoni?
11 ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Manasé. Naʻá ne vakai ki he liliu ʻi he loto ʻo e tangatá, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi lotú. Naʻe ongo kia Sihova ʻa e kōlenga ʻa Manasé peá ne fakafoki ia ki he taloní. Naʻe ngāuekakatoʻaki ʻe Manase ʻa e faingamālié ke fakahāhā ʻa e lahi ʻene fakatomalá. Naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke fai ʻe ʻĒhapi. Naʻá ne liliu ʻene tōʻongá. Naʻá ne kau longomoʻui ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e lotu loí pea pouaki ʻa e lotu moʻoní. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 33:15, 16.) Naʻe fiemaʻu moʻoni ki ai ʻa e loto-toʻa mo e tui, he ko Manase naʻá ne tākiekina kovi hono fāmilí, ko ʻene kau houʻeikí mo hono kakaí ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. Ka ʻi he taimi ko ení, ʻi he fakaʻosiʻosi ʻa e moʻui ʻa Manasé, naʻá ne feinga ke fakaleleiʻi ʻa e kovi ʻe niʻihi naʻá ne faí. ʻOku ngalingali, naʻá ne hoko ko ha tākiekina lelei ki hono kiʻi mokopuna ko Siosaiá, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha tuʻi lelei ʻaupito ki mui ai.—2 Tuʻi 22:1, 2.
12 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Manasé? Naʻá ne fakatōkilaloʻi ʻa ia tonu, pea naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange. Naʻá ne lotu, ʻo kōlenga ki ha meesi. Pea naʻá ne liliu hono ʻalungá. Naʻá ne ngāue mālohi ke fakaleleiʻi ʻa e maumau naʻá ne fakatupungá, peá ne feinga mālohi ke lotu kia Sihova pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku ʻomai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Manasé ʻa e ʻamanaki ki he kau faiangahala kovi tahá. ʻOku tau vakai ki he fakamoʻoni mālohi ko Sihová ko e ʻOtua ʻoku “lelei mo mateuteu ke fakamolemole.” (Saame 86:5) ʻOku malava ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fakatomala moʻoní.
SUNE 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 34-36
“ʻOkú Ke Maʻu ʻAonga Kakato mei he Folofola ʻa e ʻOtuá?”
it-1 1157 ¶4
Hūlita
ʻI he fanongo ʻa Siosaia ki hono lau “ʻa e tohi Laó” ʻa ia naʻe maʻu ʻe Hilikaia ko e taulaʻeiki lahí lolotonga ʻa e ngāue ki hono fakaleleiʻi ʻa e temipalé, naʻá ne fekauʻi atu ha kau tangata ke kumi ha tataki meia Sihova. Naʻa nau ō atu kia Hūlita, ʻa ia naʻá ne fakahoko ange ʻa e folofola ʻa Sihová, ʻo fakahaaʻi ko e ngaahi mala ʻa ia naʻe hiki ʻi he “tohí” ʻe tō ia ki he puleʻanga ʻoku tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Naʻe toe pehē ʻe Hūlita ko Siosaiá, koeʻuhi ko ʻene fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo Sihová, heʻikai te ne sio ki he malá ka ʻe fakatahaʻi ia ki heʻene fanga kuí pea te ne toka ʻi hono faʻitoká ʻi he melino.—2 Tuʻi 22:8-20; 2 Kal. 34:14-28.
Mamahiʻi ʻa e Fale ʻo Sihová
20 Lolotonga ʻa e ngāue fakafoʻou naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tuʻi Siosaiá, naʻe ʻilo ai ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Hilikaiá “ʻa e Tohi ʻo e Lao ʻa Sihova naʻe fakafai ʻia Mosese.” Naʻá ne ʻoange ia ki he sekelitali fakatuʻi ko Sāfaní, ʻa ia naʻá ne kamata ke lau ʻa e meʻa naʻe ʻi aí kia Siosaia. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 34:14-18.) Ko e hā ʻa e olá? Naʻe hae he taimi pē ko iá ʻe he tuʻí ʻa hono kofú ʻi he mamahi peá ne fakahinohino ʻa e kau tangatá ke nau kumi faleʻi kia Sihova. Fakafou ʻi he palōfita fefine ko Hūlitá, naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ha pōpoaki ʻo fakahalaiaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga fakalotu naʻe fakahoko ʻi Siutá. Neongo ia, ko e ngaahi ngāue lelei ʻa Siosaia ke toʻo ʻa e tōʻongafai ʻo e tauhi ʻaitolí naʻe fakatokangaʻi, pea naʻá ne fakahōifua ai pē kia Sihova neongo ʻa e ngaahi fakatamaki ne tomuʻa tala ʻe hoko fakalūkufua ki he puleʻangá. (2 Kal. 34:19-28) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hení? Ko e moʻoni ko ʻetau holí ʻoku tatau ia mo e holi ʻa Siosaiá. ʻOku tau loto ke tali vave ki he fakahinohino ʻa Sihová, ʻo tokanga ki he fakatātā fakaefakatokanga ʻo e meʻa ʻe lava ke hoko kapau te tau fakaʻatā ʻa e tafoki mei he moʻoní mo e taʻefaitōnungá ke fakaleluʻi ai ʻetau lotú. Pea ʻoku lava ke tau falala pau ʻe fakahōifua kia Sihova ʻetau mamahiʻi ʻa e lotu moʻoní, ʻo hangē pē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Siosaiá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻE Tali ʻe Ho Lotó ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí?
15 Ko hono fakaʻosí, ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siosaiá? Neongo ko ha tuʻi lelei ʻa Siosaia, naʻá ne fai ha fehālaaki ʻo ne iku ai ʻo mate. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 35:20-22.) Ko e hā naʻe hokó? Naʻe kamata ke faitau ʻa Siosaia mo Neko, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité, neongo naʻe ʻikai ha ʻuhinga ke ne fai pehē. Ko e moʻoni, naʻe tala ange ʻe Neko kia Siosaia naʻe ʻikai ke ne loto ke faitau mo ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi lea ʻa Nekó “naʻe mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” Ka naʻe ʻalu ʻa Siosaia ki he taú peá ne mate ai. Ko ia ko e hā naʻá ne faitau ai mo Nekó? ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he Tohi Tapú.
16 Naʻe totonu ke vakaiʻi ʻe Siosaia pe ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Nekó naʻe haʻu moʻoni meia Sihova. Anga-fēfē? Naʻe tonu ke ne ʻeke kia Selemaia, ʻa e taha ʻo e kau palōfita ʻa Sihová. (2 Kal. 35:23, 25) ʻIkai ko ia pē, naʻe totonu ke fakakaukau ʻa Siosaia ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá. Naʻe teu ke ʻalu ʻa Neko ia ki Kalikimisi ke faitau mo e puleʻanga ʻe taha, kae ʻikai ko Selusalema. Pea naʻe ʻikai ke feinga ʻa Neko ke ne laukovi kia Sihova pe ki hono kakaí. Naʻe ʻikai ke fakakaukau fakalelei ʻa Siosaia ki he ngaahi meʻa ko ení ki muʻa ke ne fai ʻene filí. Ko e hā ʻa e lēsoni kia kitautolú? ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha palopalema pea fiemaʻu ke tau fai ha fili, ʻoku totonu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he meʻa ʻoku fiemaʻu nai ʻe Sihova ke tau faí.
17 ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ha fili, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻuluaki fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolú mo e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai iá. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke tau fai ha fekumi lahi ange ʻi heʻetau ʻū tohí pe aʻu ʻo kole faleʻi ki ha mātuʻa. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kehe. Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení: Ko ha tuofefine ʻokú ne mali ki ha taha ʻoku ʻikai ko ha Fakamoʻoni. ʻOkú ne palani ke ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha ʻaho pau. (Ngā. 4:20) Ka ʻi he ʻaho ko iá, ʻoku ʻikai ke loto hono husepānití ke ne ʻalu ʻo malanga. ʻOku tala ange ʻe he husepānití kiate ia naʻe ʻikai ke fuʻu lahi hona taimi fakaekinaua ki muí ni mai pea ʻokú ne saiʻia ke ʻave ia ki ha feituʻu. Ko ia ʻoku fakakaukau ʻa e tuofefiné ki ha ngaahi veesi Tohi Tapu ʻe lava ke tokoniʻi ia ke ne fai ha fili fakapotopoto. ʻOku ʻilo ʻe he tuofefiné kuo pau ke ne talangofua ki he ʻOtuá mo e fekau ʻa Sīsū ke tau ngaohi ākongá. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 5:29) Ka ʻokú ne toe manatuʻi ko ha uaifi ʻoku totonu ke ne anganofo ki hono husepānití pea ʻoku fiemaʻu ki he sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi. (ʻEf. 5:22-24; Fil. 4:5) ʻOku feinga hono husepānití ke taʻofi ia mei he ngāue fakamalangá, pe ʻokú ne fiemaʻu pē ke ʻi ai hano taimi mo ia ʻi he ʻaho ko iá? ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻa ia ʻoku fakaʻatuʻi pea fakahōifuaʻi ai iá
SUNE 26–SIULAI 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻĒSELA 1-3
“Fakaʻatā ʻa Sihova Ke Ne Ngāueʻaki Koe”
ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?
NAʻE fiefia lahi ʻa e kau Siú. Ko Sihova ko e ʻOtuá naʻá ne ‘ueʻi ʻa e laumālie ʻo Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá’ ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsileli naʻe laui hongofuluʻi taʻu ʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Naʻe fai ʻe he tuʻí ha fanongonongo ke toe foki ʻa e kau Siú ki honau fonuá “pea toe langa ʻa e fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” (ʻĒsela 1:1, 3) He tuʻutuʻuni fakafiefia ē ko ia! Naʻe ʻuhinga iá ko e lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻe toe fakafoki ki he fonua naʻá ne foaki ki hono kakaí.
Maluʻi Koe ʻe he Ngaahi Saliote mo ha Kalauni
2 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sākalaia ko e kau Siu naʻa nau toe foki ki Selusalemá ko e kau lotu kia Sihova. Ko kinautolu ia ʻa e faʻahinga ‘naʻe ueʻi ʻe he ʻOtua moʻoní ʻa honau laumālié’ ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí mo ʻenau ngaahi pisinisi ʻi Pāpiloné. (ʻĒsela 1:2, 3, 5) Naʻa nau mavahe mei ha feituʻu naʻa nau ʻiloʻi lelei ʻo hiki ki ha fonua ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻe teʻeki ai ʻaupito ke nau sio ai. Ko hono toe langa ʻa e temipale ʻo Sihová naʻe mātuʻaki mahuʻinga ki he kau Siu ko iá ʻo nau loto-lelei ai ke fai ha fononga fakatuʻutāmaki ʻi ha kilomita nai ʻe 1,600 (maile ʻe 1,000) ʻi ha fonua tokakovi.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Eselá
1:3-6. ʻI he hangē ko e niʻihi ʻo e kau ʻIsileli ʻa ia naʻa nau nofo ai pē ʻi Pāpiloné, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku ʻikai lava ke nau fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató pe ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Neongo ia, ʻoku nau poupouʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau malavá pea fai ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki ki hono fakalahi ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá.