Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SIULAI 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻĒSELA 4-6
“ʻOua Te Mou Kaunoa ʻi he Ngāue”
ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?
13 Ko e ngāue ke toe langa ʻo e temipalé naʻe tapui. Neongo ia, ko e ongo tangata naʻe fakanofo ke takimuʻá—ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sīsuá (Siosiua) mo e Kōvana ko Seluipēpelí—‘naʻe kamata ke na toe langa ʻa e fale ʻo e ʻOtuá.’ (ʻĒsela 5:1, 2) Ko e fili ko iá naʻe hā ngali taʻefakapotopoto nai ki he kau Siu ʻe niʻihi. Ko e ngāue ki hono langa ʻo e temipalé heʻikai lava ke fūfuuʻi ia mei he filí, ʻa ia te nau feinga ʻaki honau kotoá ke taʻofi. Ko e ongo tangata fua fatongiá, ʻa Siosiua mo Seluipēpeli, naʻá na fiemaʻu ha fakapapauʻiʻanga ʻokú na maʻu ʻa e poupou ʻa Sihová. Naʻá na maʻu ia. Anga-fēfē?
w86 2/1 29, puha ¶2-3
Fofonga ʻo Sihová “Nae i he Kau Mātua”
ʻI he foki ʻa e toenga ʻo e kau Siu mei Pāpiloné naʻe hoko atu ai ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 16 naʻe ʻikai toe fai ha ngāue. Naʻe ueʻi ʻe he palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ʻa e kau Siú mei he ʻikai mahuʻingaʻiá, pea naʻe toe hoko atu ʻa e ngāue ki hono toe langa ʻo e temipale ʻo Sihová. ʻIkai fuoloa mei ai, ko e ngāué ni naʻe vave hono toe fakafepakiʻi ʻe he kau maʻu mafai Pēsiá. “Ko hai naʻá ne ʻoatu ʻa e tuʻutuʻuni ke mou langa ʻa e fale ko ení?” ko e ʻeke ia ʻa e kau fakafepakí.—‘Ēsela 5:1-3.
Ko e tali ki he fakafehuʻi ko ení naʻe mahuʻinga. Kapau naʻe manavahē ʻa e kau mātuʻá, ʻe taʻofi fakafokifā leva hono toe langa ʻa e temipalé. Kapau naʻe fakafepaki ʻa e kau mātuʻá ki he kau maʻu mafai ko iá, ʻe tapui leva ʻa e ngāué. Ko ia, ko e kau mātuʻá (ʻikai ha toe veiveiua naʻe tataki ʻe Kōvana Seluipēpeli mo e Taulaʻeiki Lahi ko Siosiua) naʻa nau tali fakapotopoto kae ola lelei. Naʻa nau fakamanatu ki he kau maʻu mafaí ʻa e tuʻutuʻuni fakatuʻi ki muʻa ʻa Kōlesi ki he kau Siú ke hoko atu ʻa e ngāue ko ení. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaupito toe liliu ʻa e lao kuo tohí ʻi he founga ngāue Faka-Pēsiá ko e kau maʻu mafaí naʻa nau fili fakapotopoto ke fakaʻehiʻehi mei hono fakafepakiʻi ʻa e tuʻutuʻuni fakatuʻí. Naʻe fakaʻatā ʻa e ngāué ni ke hokohoko atu ʻo aʻu ki hono toe fakangofua ki mui ʻe Tuʻi Talaiasi ʻa e ngāué ke hoko atu!—ʻĒsela 5:11-17; 6:6-12.
ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?
7 Naʻe ʻi ai ha liliu naʻe ʻoatu ai ha nonga ki he kau langa ʻo e temipalé. Ko e hā ʻa e liliu ko iá? ʻI he 520 K.M., naʻe pule ai ha tuʻi foʻou ki Pēsia, ko Talaiasi I. ʻI he taʻu hono ua ʻene pulé, naʻá ne ʻiloʻi naʻe taʻefakalao hono tapui ʻa e langa ʻo e temipalé. Naʻe ʻoatu leva ʻe Talaiasi ʻa e ngofua ke fakakakato ʻa e ngāué. (ʻĒsela 6:1-3) Ko e ongoongo ko iá naʻe fakaʻohovale ki he taha kotoa—ka naʻe ʻi ai mo e toe ngaahi meʻa lahi ange. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he tuʻí ki he kakai naʻe nofo takatakaí ke ʻoua te nau toe fakahohaʻasi ʻa e ngāue langá pea ke nau ʻoatu ʻa e paʻanga mo e naunau ke poupou ki he ngāué! (ʻĒsela 6:7-12) Ko hono olá, naʻe fakakakato ʻe he kau Siú ʻa e langa ʻo e temipalé ʻi he hili pē ha taʻu nai ʻe fā mei ai, ʻi he 515 K.M.—ʻĒsela 6:15.
ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?
16 Ko e founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e fakahinohinó ʻoku fakafou ʻi he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻomai nai ʻe he tamaioʻeikí ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato. Ko e fakatātaá, te tau maʻu nai ha fakahinohino pau ʻo fakataumuʻa ke teuʻi kitautolu ki ha fakatamaki fakanatula ʻa ia ʻoku tau pehē heʻikai nai ke hoko ia ʻi hotau feituʻú. Pe te tau ongoʻi nai ʻoku fuʻu hohaʻa tōtuʻa ʻa e tamaioʻeikí ʻi he tō ha mahaki fakaʻauha. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ongoʻi ko e ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomaí ʻoku ʻikai ʻaonga? ʻE lava ke tau fakakaukau ki he founga naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he talangofua ki he fekau naʻe ʻomai fakafou ʻia Siosiua mo Seluipēpelí. ʻE lava foki ke tau fakakaukau ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu kehe naʻa tau lau. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e fakahinohino ʻoku hā ngali ʻikai ʻaonga mei he vakai ʻa e tangatá ka naʻe iku atu ʻo fakahaofi ai ʻa e moʻuí.—Fkm. 7:7; 8:10.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w93 6/15 32 ¶3-5
ʻE Lava Ke Ke Falala ki he Tohi Tapú?
Naʻe ngaohi ʻa e foʻi koiní ʻi Tāsusi, ko ha kolo ʻi he tafaʻaki fakatongahahake ʻo Toake ʻi he ʻaho ní. Naʻe ngaohi ʻa e foʻi koiní lolotonga ʻa e pule ʻa e kōvana Pēsia ko Masaiasí ʻi he senituli hono fā K.M. ʻOku lave ai kiate ia ko e kōvana ʻo e vahefonua ʻi he “Tuʻa Vaitafé,” ʻa ia ko e Vaitafe ʻIufaletesí.
Ka ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e kupuʻi lea ko iá? Koeʻuhí te ke maʻu ʻa e hingoa tatau ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻOku hā ʻi he ʻĒsela 5:6–6:13 ha fetohiʻaki ʻa e tuʻi Pēsia ko Talaiasí mo ha kōvana ko hono hingoá ko Tatenai. Naʻe fekauʻaki eni mo hono toe langa ʻe he kau Siú honau temipale ʻi Selusalemá. Ko ʻĒselá ko ha tokotaha hiki-tatau pōtoʻi ia ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá, pea te ke ʻamanekina ia ke tonu mātē ʻa e meʻa naʻá ne hikí. Te ke sio ʻi he ʻĒsela 5:6 mo e 6:13 naʻá ne ui ʻa Tatenai “ko e kōvana ʻo e vahefonua ʻi he Tuʻa Vaitafé.”
Naʻe hiki eni ʻe ʻĒsela ʻi he 460 K.M. nai, ko e taʻu nai ia ʻe 100 ki muʻa ke ngaohi ʻa e foʻi koini ko ení. ʻE pehē nai ʻe he kakai ʻe niʻihi ko e hingoa ko eni ʻo ha ʻōfisa ʻi he kuonga muʻá ʻoku ʻikai fuʻu loko mahuʻinga. Ka ʻo kapau ʻoku lava ke ke falala ki he kau hiki-tohi ʻo e Tohi Tapú naʻa mo e fanga kiʻi fakaikiiki peheé, ʻikai ʻoku totonu ke fakalahi ai hoʻo falala pau ki ha meʻa pē naʻa nau hiki?
SIULAI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻĒSELA 7-8
“Ko e Tōʻonga ʻa ʻĒselá Naʻe Fakalāngilangiʻi Ai ʻa Sihova”
Akó—Fakafiemālie mo Fakafiefia
8 ʻIo, ko ʻetau ʻofa ki he Folofola ʻa Sihová ʻoku totonu ke haʻu ia mei hotau lotó, ko e nofoʻanga ʻo e ongoʻí. ʻOku totonu ke tau fiefia ʻi he nōfoʻi ʻi he ngaahi kupu pau kuo tau toki ʻosi laú. ʻOku totonu ke tau fifili ki he ngaahi fakakaukau loloto fakalaumālié, hoko ʻo ngāueʻaki kinautolu, pea fakalaulauloto kiate kinautolu. ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e fakakaukau mo e lotu fakalongolongo. Hangē ko ʻĒselá, ʻoku fiemaʻu ke tau teuʻi hotau lotó ki hono lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tohi ʻo fekauʻaki mo ia: “Kuo tuku ʻe Esela ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako ki Isileli hono tuʻutuʻuni mo e konisitutone.” (ʻĒsela 7:10) Fakatokangaʻi ʻa e taumuʻa liunga tolu ʻo e teuʻi ʻe ʻĒsela ʻa hono lotó: ke ako, ke ngāueʻaki fakafoʻituitui, pea ke akoʻaki. ʻOku totonu ke tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá.
Tohi Tohitapu Fika 13—1 Kalonikali
5 Naʻe ʻikai ha toe taha ʻe taau lahi ange ʻia ʻĒsela ke ne hanga ʻo fakatahatahaʻi ʻa e hisitōlia falalaʻanga mo totonu ko ení. “He kuo tuku ʻe Esela ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako ki Isileli hono tuʻutuʻuni mo e konisitutone.” (ʻĒsela 7:10) Naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe he pule Pēsia ʻo e māmaní ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻia ʻĒselá peá ne fakanofo ia ki he ngaahi mafai fakasivile lahi ʻi he vahefonua puleʻi mei muli ko ia ʻo Siutá. (ʻĒsela 7:12-26) ʻI heʻene maʻu ko ia ʻa e mafai fakaʻotuá mo e mafai fakapuleʻangá, naʻe malava ai ʻa ʻĒsela ke ne fakatahatahaʻi mai ʻa ʻene fakamatalá mei he ngaahi tohi fakamoʻoni lelei taha naʻe ala maʻú.
it-1 1158 ¶4
Anga-Fakatōkilalo
ʻOmai ʻa e Tataki Totonú. Ko e tokotaha ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne maʻu ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe ʻĒsela ha fatongia mafatukituki ko hono tataki mei Pāpilone ki Selusalema ha kau tangata laka hake ʻi he toko 1,500, tuku kehe ʻa e kau taulaʻeikí, kau Netinimí, pea mo e kakai fefiné mo e fānaú. Tānaki atu ki aí, naʻa nau ʻave ʻa e koula mo e siliva lahi fau ke teuteuʻiʻaki ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fiemaʻu ke maluʻi kinautolu ʻi he hala fonongá, ka naʻe ʻikai ke kole ʻe ʻĒsela ia ki he tuʻi ʻo Pēsiá ha kau tau ke fakafeʻao kinautolu ʻo fakahaaʻi ai ha falala ki he mālohi ʻo e tangatá. Tuku kehe ia, naʻá ne ʻosi fakahaaʻi ange ki muʻa ki he tuʻí: “Ko e nima ʻo homau ʻOtuá ʻoku kau mo e faʻahinga kotoa ʻoku kumi kiate iá.” Ko ia ai naʻá ne fanongonongo ha ʻaukai, koeʻuhi ke fakavaivaiʻi ʻe he kakaí kinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihová. Naʻa nau fai ha kole ki he ʻOtuá, pea naʻá ne fanongo pea ʻoange kiate kinautolu ha maluʻi mei he ngaahi ʻoho ʻa e filí ʻi he halá koeʻuhi ke nau lavaʻi ʻa e fononga fakatuʻutāmakí. (ʻĒsela 8:1-14, 21-32) Lolotonga ʻa e nofo pōpula ʻa e palōfita ko Tanielá ʻi Pāpiloné, naʻe leleiʻia lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate ia ʻo ne fekauʻi atu ha ʻāngelo mo ha vīsone kiate ia, koeʻuhí naʻe fakavaivaiʻi ʻe Taniela ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene kumi ki ha tataki mo e mahino.—Tan. 10:12.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Eselá
7:28–8:20—Ko e hā naʻe toumoua ai ʻa e kau Siu tokolahi ʻi Pāpiloné ke nau ʻalu ki Selusalema mo ʻĒselá? Neongo ko e taʻu laka hake he 60 naʻe mahili atu talu mei he toe foki ʻa e ʻuluaki kulupu ʻo e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá, ko Selusalemá naʻe nofoʻi tokosiʻi pē ia. Ko e toe foki ki Selusalemá naʻe ʻuhinga iá ko hono toe langa ha moʻui foʻou ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa mo fakatuʻutāmaki. Ko e Selusalema ʻo e ʻaho ko iá naʻe ʻikai te ne ʻomai ha ngaahi ʻamanaki manumanumelie fakamatelie ki he kau Siu ko ia naʻa nau tuʻumālie nai ʻi Pāpiloné. Ko e meʻa ke ʻoua ʻe ngaló ko e fononga fakatuʻutāmakí. Ko e kau fokí naʻe pau ke nau maʻu ha tui mālohi kia Sihova, faivelenga ki he lotu moʻoní, pea mo e loto-toʻa ke faiʻaki ʻa e hikí. Naʻa mo ʻĒsela naʻá ne fakaivimālohiʻi ia ʻo fakatatau ki he ʻiate ia ʻa e toʻukupu ʻo Sihová. ʻI he fakalototoʻa ʻa ʻĒselá, ko e fāmili ʻe 1,500—ko honau tokolahí nai ko e kakai ʻe toko 6,000—naʻa nau tali ia. Hili hono fai ʻe ʻĒsela ha toe ngaahi ngāué, naʻe tali ia ʻe he kau Līvai ʻe toko 38 mo e kau Netinimi ʻe toko 220.
SIULAI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻĒSELA 9-10
“Ko e Nunuʻa Fakamamahi ʻo e Talangataʻá”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Eselá
9:1, 2—Ko ha fakamanamana mafatukituki fēfē ʻa e femaliʻaki mo e kakai ʻo e fonuá? Ko e fonua naʻe toe fakafoʻoú naʻe pau ke hoko ko e maluʻanga ia ʻo e lotu ʻa Sihová kae ʻoua leva ke hoko mai ʻa e Mīsaiá. Ko e femaliʻaki mo e kakai kehé ko ha fakamanamana moʻoni ia ki he lotu moʻoní. Koeʻuhi ko e fokotuʻu ʻe he niʻihi ha ngaahi fepikitaki fakaemali mo e kakai lotu ʻaitolí, ʻe lava ʻo faifai atu pē ʻo fakatatau nai ai ʻa e puleʻangá fakakātoa ki he ngaahi puleʻanga panganí. Naʻe mei lava ke mole ʻosi ai ʻa e lotu maʻá mei he funga ʻo e māmaní. Ko hai leva ʻe hoko mai ki ai ʻa e Mīsaiá? ʻOku ʻikai ha ofo naʻe moʻutāfuʻua ʻa ʻĒsela ʻi he sio ki he meʻa naʻe hokó!
w09 10/1 10 ¶6
Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Meiate Kitautolú?
Ko ʻetau loto-lelei ke talangofuá ʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki. Naʻe tohi ʻe Mōsese: “Tauhi ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni . . . ʻoku ou fekauʻi atu kiate koe he ʻaho ní ki ha lelei pē maʻau.” (Teutalōnome 10:13) ʻIo, ko e ngaahi fekau kotoa pē ʻoku ʻomai ʻe Sihová pe ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú ko e lelei pē maʻatautolu. ʻOku moʻoni eni he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) Ko ia ai, kuó ne tokonaki mai pē ʻa e ngaahi fekau ʻa ia te tau maʻu ʻaonga tuʻuloa mei ai. (ʻAisea 48:17) Ko ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová te ne fakahaofi ai kitautolu mei he ngaahi palopalema lahi ʻi he taimí ni pea taki atu ai ki he ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ʻi he kahaʻú fakafou ʻi hono Puleʻangá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Eselá
10:3, 44—Ko e hā naʻe tukuange ai ʻa e fānaú fakataha mo e ngaahi uaifí? Kapau naʻe nofo ʻa e fānaú, ngalingali ʻe fakautuutu ai ʻa e toe foki ʻa e ngaahi uaifi kuo tukuangé koeʻuhi ko e fānaú. ʻIkai ngata aí, ko e fānau īkí ʻoku fiemaʻu lahi ki ai ʻa e tokangaekina ʻe heʻenau faʻeé.
SIULAI 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 1-2
“Naʻá Ku Lotu Leva ʻi he Taimi ko Iá”
Tauhi Maʻu Pē ʻa Sihova ʻi Hoʻo Fakakaukaú
5 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ai ke tau lotu fakavavevave ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Tuʻi ʻAtasease ʻo Pēsiá naʻe mata mamahi ʻa ʻene tokotaha ngaohi inu ko Nehemaiá. “ʻOku sio ki he ha hoʻo kole?” ko e ʻeke ia ʻa e tuʻí. “Pea [fai leva ʻe Nehemaia ʻene] lotu ki he ʻOtua ʻo Langi.” Naʻe pau ke lotu nounou ʻa Nehemaia ʻi he lotu ʻa ia ʻoku hangehangē naʻe fai fakalongolongo. Neongo ia, naʻe tali ʻe he ʻOtuá, he naʻe tokoniʻi ʻe he tuʻí ʻa Nehemaia ke ne toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. (Lau ʻa e Nehemaia 2:1-8.) ʻIo, ʻoku lava ke ola lelei naʻa mo ha lotu nounou fakalongolongo.
Fakahoko Fakatuʻupakē
ʻI hono fiemaʻu koe ki ha ngaahi fakamatala ʻi he taimi pē ko iá fekauʻaki mo hoʻo tuí, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ʻai ke ola lelei hoʻo ngaahi fakamatalá? Faʻifaʻitaki kia Nehemaia, ʻa ia naʻá ne lotu fakalongolongo ki muʻa ke ne tali ha fehuʻi naʻe fai ange ʻe Tuʻi ʻAtasease. (Nehe. 2:4) Hokó, fokotuʻutuʻu vave ha ʻautilaine ʻi he ʻatamaí. Ko e ngaahi sitepu tefitó ʻe fakahokohoko nai ia ʻi he foungá ni: (1) Fili ha poini ʻe taha pe ua ʻoku totonu ke fakakau ʻi he fakamatalá (te ke fili nai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi poini ʻoku maʻu ʻi he Reasoning From the Scriptures). (2) Fakapapauʻi ʻa e ngaahi konga Tohitapu te ke ngāueʻaki ke poupouʻi ʻa e ngaahi poini ko iá. (3) Palani ʻa e founga ke kamata pōtoʻi ai hoʻo fakamatalá koeʻuhi ke loto-lelei ai ʻa e tokotaha fehuʻí ke fanongo. Pea kamata leva ke talanoa.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w86 2/15 25
Ikuna ʻa e Lotu Moʻoní
ʻIkai, koeʻuhi ko e tuʻunga maumau naʻe ʻi ai ʻa Selusalemá naʻe ʻosi hoko ia ko e kaveinga ʻo e ngaahi lotu ʻa Nehemaiá ʻi he “ʻaho mo e pō” ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa. (Nehe. 1:4, 6) ʻI he maʻu ʻe Nehemaia ʻa e faingamālie ke tala ange kia Tuʻi ʻAtasease ʻene holi ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá, naʻá ne toe lotu ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa angaʻakí. Ko e ola ʻo e tali lotu ʻa Sihová ko ha tuʻutuʻuni ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo e koló.
Lēsoni Kiate Kitautolu: Naʻe hanga ʻa Nehemaia kia Sihova ki ha tataki. ʻI he fehangahangai mo ha fili mātuʻaki mahuʻinga, ko kitautolu foki ʻoku totonu ke tau “kītaki ʻi he lotu” pea ngāue ʻo fehoanaki mo e tataki ʻa Sihová.—Loma 12:12.
SIULAI 31–ʻAOKOSI 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 3-4
“ʻOku Māʻulalo Kiate Koe ʻa e Ngāue Fakaesinó?”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá
3:5, 27. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ko e ngāue-nima ʻoku fai ʻi he ngaahi meʻa ʻo e lotu moʻoní ʻoku māʻulalo ai ʻa hotau tuʻungá, ʻo hangē ko ia ko e “houʻeiki” ʻo e kau Tekoá. ʻI hono kehé, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki he kau Tekoa lāuvalé ʻa ia naʻa nau loto-lelei ke ngāueʻaki kinautolú.
Ko e Hā ʻE Fakatupunga Koe ʻe Sihova Ke Ke Hoko ki Aí?
11 ʻI he laui senituli ki mui ai, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí naʻa nau kau ʻi he faʻahinga naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke nau toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 2:20; 3:12) Neongo ko Salumí ko ha ʻeiki, ko hono ngaahi ʻofefiné naʻa nau loto-lelei ke fai ʻa e ngāue faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ko iá. (Nehe. 4:15-18) He kehe ē ko kinautolu mei he kau tangata Tēkoa tuʻu-ki-muʻá, ʻa ia “naʻe ʻikai te nau fie fakatōkilalo ke kau” ʻi he ngāué! (Nehe. 3:5) Sioloto atu ki he fiefia ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Salumí ʻi he kakato ʻa hono langa ʻo e ʻaá ʻi he ʻaho pē ʻe 52! (Nehe. 6:15) ʻI he ʻahó ni, ko e fanga tuofāfine loto-leleí ʻoku nau fiefia ke tokoni ki hono fai ha ngāue makehe ʻi he ngāue toputapú—ʻa hono langa mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fale ʻoku fakatapui kia Sihová. Ko ʻenau pōtoʻí, loto-vēkeveké mo e mateakí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he lavameʻa ʻa e ngāue ko ení.
Fakatupulekina ha Vakai Hangē ko Kalaisí ki he Tuʻunga-Lahí
16 Ko e kau Kalisitiane kotoa pē, kei siʻi mo e taʻumotuʻa, ʻoku totonu ke nau feinga ke fakatupulekina ʻa e vakai ki he tuʻunga-lahí hangē ko Kalaisí. ʻI he fakatahaʻangá, kuo pau ke fakahoko ai ha ngaahi ngafa kehekehe. ʻOua ʻaupito ʻe loto-mamahi ʻi hano kole atu ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku hā ngali māʻulalo nai. (1 Sāmiuela 25:41; 2 Tuʻi 3:11) Ngaahi mātuʻa, ʻoku mou fakalototoʻaʻi hoʻomou fānaú mo e kau taʻu hongofulu tupú ke nau ngāue fiefia ʻi ha faʻahinga ngāue pē ʻoku vaheʻi mai ke nau fai, tatau pē ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ʻi ha ʻasemipilī, pe ʻi ha feituʻu fakataha-lahi? ʻOku nau sio atu kiate koe ʻokú ke fakahoko ha ngaahi ngafa māʻulalo? Ko ha tokoua ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne ngāue he taimí ni ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻokú ne manatuʻi lelei ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻene ongo mātuʻá. Naʻá ne pehē: “Ko e founga naʻá na vakai ʻaki ki he ngāue ko hono fakamaʻa ʻa e Fale Fakatahaʻangá pe ko ha faiʻanga fakataha-lahi naʻe fakahā mai ai kiate au naʻá na lau ia ko e meʻa mahuʻinga. Naʻá na faʻa pole ke fakahoko ha ngaahi ngafa ki ha lelei maʻá e fakatahaʻangá pe fetokouaʻakí, tatau ai pē pe naʻe hā ngali fēfē ʻa e ngaahi ngafa fakatamaioʻeiki ko iá. Naʻe tokoniʻi au ʻe he fakakaukau ko iá ke u tali loto-lelei ha faʻahinga ngāue pē heni ʻi Pēteli.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá
4:17, 18 (PM)—Naʻe lava fēfē ʻo fai ʻe ha tangata ʻa e ngāue ʻo hono toe langá ʻaki ʻa e nima pē ʻe tahá? Ki he kau fua kavengá ʻe ʻikai ko ha palopalema ʻeni ia. ʻI hono tuku pē ʻa e kavengá ki honau ʻulú pe umá, naʻe lavangofua pē ke nau fakapalanisi ia ʻaki ʻa e nima ʻe taha “bea buke mahafu tau aki ae nima e taha.” Ko e kau langa ʻa ia ne nau fiemaʻu fakatouʻosi ʻa e ongo nimá ke faiʻaki ʻenau ngāué “naa nau laga be o taki taha maʻu hono heleta kuo nonoo i hono vakavaka.” Naʻa nau mateuteu ke tau ʻo ka ʻoho ʻa e filí.
ʻAOKOSI 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 5-7
“Naʻe Loto ʻa Nehemaia ke Ngāue, Kae ʻIkai ke Ngāue Ange Kiate Ia”
Kau Poupou ʻo e Lotu Moʻoní—Taimi Ki Muʻá mo e Taimí Ni
Naʻe foaki ʻe Nehemaia ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono taimí mo ʻene pōtoʻi fokotuʻutuʻú. Naʻá ne toe ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi meʻa fakamatelié ke poupouʻi ʻaki ʻa e lotu moʻoní. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa ʻene paʻangá tonu ke toe fakatau mai ʻaki hono fanga tokoua Siú mei he nofo pōpulá. Naʻá ne foaki ʻa e paʻanga noó ʻo ʻikai ha totongi tupu. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne “hilifaki kavenga” ki he kau Siú ʻaki hano kounaʻi ha vāhenga ʻi he tuʻunga ko e kōvaná, ʻa ia ko e meʻa naʻe ʻi ai ʻene totonu ki ai. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻatā maʻu pē hono falé ke fafangaʻi ai “ha toko teau ma nimangofulu . . . tuku kehe ʻa kinautolu naʻe hili mai mei he hiteni takatakai.” ʻI he ʻaho taki taha naʻá ne tokonaki ai ʻa e “pulu ʻe taha, mo e sipi fili ʻe ono; naʻe ngaohi mai mo e fanga moa” ki heʻene kau fakaafé. Tānaki atu ki ai, tuʻo taha ʻi he ʻaho ʻe hongofulu kotoa pē naʻá ne ʻoange ai kia kinautolu “ʻa e faʻahinga uaine kehekehe ke lahi”—ʻi he fakamole kotoa pē ʻaʻana.—Nehemaia 5:8, 10, 14-18.
“Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”
16 ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e nima ʻo Nehemaiá mo e kau Siú. Naʻa nau fakakakato ʻa e ʻā ʻo Selusalemá ʻi he ʻaho pē ʻe 52! (Nehe. 2:18; 6:15, 16) Naʻe ʻikai ke mamata pē ʻa Nehemaia kae fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngāué. Naʻá ne tokoni ki hono toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 5:16) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa tokolahi kia Nehemaia ʻi he taimi ʻoku nau tokoni ai ki he ngaahi ngāue langá pe fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku toe fakaivimālohiʻi ʻe he kau tangata anga-ʻofa ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku ‘tateme honau lotó’ pe loto-hohaʻá ʻaki ʻenau ʻaʻahi kia kinautolu pea ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú.—Lau ʻa e ʻAisea 35:3, 4.
ʻE Anga-Fēfē Hono Manatuʻi Koe ʻe Sihová?
ʻI he faitatau maʻu pē, ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko e “manatuʻi” ʻoku ʻuhingá ko hono fai ha ngāue pau. Ko e fakatātaá, ʻi he hili ʻa e lōmekina ʻo e foʻi māmaní ʻe he ngaahi vai lōmakí ʻi he ʻaho ʻe 150, “naʻe manatu ʻa e ʻOtua kia Noa . . ., pea naʻe fakaangi ʻe he ʻOtua ha matangi ki he funga fonua, pea taumatala ai ʻa e vai.” (Sēnesi 8:1) ʻI he ngaahi senituli ki mui aí, ko Samisoni, ʻa ia naʻe fakakuihi pea haʻi sēini ʻe he kau Filisitiá, naʻá ne lotu: “Atonai Sihova e, manatuʻi au; ʻio, fakamalohiʻi au, Elohimi e, ʻa e ta tuʻo taha ko eni.” Naʻe manatuʻi ʻe Sihova ʻa Samisoni ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e mālohi kehe ange koeʻuhí ke ne malava ʻo sāuni maʻana ki he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. (Fakamaau 16:28-30) Ka kia Nehemaiá, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi feingá, pea naʻe toe fakafoki mai ʻa e lotu moʻoní ki Selusalema.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“Ikuna ʻa e Kovi ʻAki ʻa e Lelei”
15 Tolú, naʻe ngāueʻaki ʻe he ngaahi fili ʻo Nehemaiá ha tokotaha lavaki, ko e ʻIsileli ko Semaia, ke feinga ke ʻai ʻa Nehemaia ke ne maumauʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Semaia kia Nehemaia: “Ta fetaulaki ki he fale ʻo Elohimi, ki he loto Temipale, pea ta tapuni ʻa e ngaahi matapa ʻo e Temipale: he ʻoku nau haʻu ke fakapoongi koe.” Naʻe tala ange ʻe Semaia ʻoku teu ke fakapoongi ʻa Nehemaia ka ʻe lava ke fakahaofi ʻene moʻuí ʻaki ʻene toitoi ʻi he temipalé. Kae kehe, ko Nehemaiá naʻe ʻikai ko ha taulaʻeiki. Te ne angahala ia ʻi haʻane toitoi ʻi he fale ʻo e ʻOtuá. Te ne maumauʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá ʻi haʻane feinga ke fakahaofi ʻene moʻuí? Naʻe tali ange ʻe Nehemaia: “Pea ko hai ha taha hange ko au te ne hu ki he Temipale, ʻo moʻui? ʻE ʻikai te u hu.” Ko e hā ne ʻikai tō ai ʻa Nehemaia ʻi he tauhele naʻe teu kiate iá? Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi neongo ko Semaiá ko ha kaungā ʻIsileli, “ʻoku ʻikai ko e ʻOtua kuo fekau ia.” Ko hono moʻoní, heʻikai ʻaupito faleʻi ia ʻe ha palōfita moʻoni ke ne maumauʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻe toe hoko ai pē, naʻe ʻikai tuku ʻe Nehemaia ke ikunaʻi ia ʻe he kau fakafepaki koví. Taimi nounou mei ai naʻe lava ai ke ne pehē: “Naʻe fakaʻosi ʻa e ʻa ʻi hono ʻaho uofulu ma nima ʻo Eluli: ko hono ʻaho nimangofulu ma ua ia.”—Nehemaia 6:10-15; Nōmipa 1:51; 18:7.
ʻAOKOSI 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 8-9
“Ko e Fiefia Meia Sihová ʻa Homou Maluʻangá”
Ngaahi Lēsoni mei ha Lotu ʻOsi Teuteuʻi Lelei
2 Ko ha māhina ki muʻa ʻi he fakataha makehe ko iá, ko e toki ʻosi pē ia ʻa hono toe langa ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 6:15) Naʻa nau fakakakato ʻa e ngāué ʻi he ʻaho pē ʻe 52. ʻI he ʻuluaki ʻaho leva ʻo e māhina hono hokó, ʻa Tīsili, naʻa nau fakatahataha fakataha ʻi ha feituʻu tefito ki he kakaí ke nau fanongo kia ʻĒsela mo e kau Līvai kehé ʻi heʻenau lau mo fakamatalaʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. (Fakatātā 1) Ko e ngaahi fāmilí kotoa, kau ai ʻa e fānaú, naʻa nau tuʻu pea fanongo mei he hopo ʻa e laʻaá ʻo aʻu ki he hoʻataá. Ko e kau ʻIsileli ko iá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia kia kitautolu he ʻaho ní. Neongo ʻoku tau maʻu nai ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha Fale Fakatahaʻanga fakafiemālie, ʻoku tau kamata nai he taimi ʻe niʻihi ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kehe lolotonga ʻa e fakatahá. Ka ko e kau ʻIsileli ko iá naʻa nau fanongo lelei, fakakaukau ki he meʻa naʻa nau fanongo ki aí, pea aʻu ʻo nau kamata tangi ʻi heʻenau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke nau talangofua ki he Lao ʻa e ʻOtuá.—Nehe. 8:1-9.
Te Mou “Aeva i he Laumalie”?
9 Ko e fiefiá ko ha tuʻunga ia ʻo e nēkeneka lahi. Ko Sihová ko e “ʻOtua fiefia.” (1 Tīmote 1:11, NW; Sāme 104:31) ʻOku fiefia ʻa e ʻAló ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. (Sāme 40:8; Hepelū 10:7-9) Pea “koe fiefia a Jihova ko [hotau] malohi.”—Nehemaia 8:10, PM.
10 Ko e fiefia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fiemālie lahi ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo fakaʻotuá naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, mamahí pe fakatangá. He fiefia moʻoni ē ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe he “ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”! (Palōveepi 2:1-5) Ko hotau vahaʻangatae fiefia mo e ʻOtuá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻilo totonu mo e tui kiate ia pea ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (1 Sione 2:1, 2) Ko e hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga moʻoni pē tahá ko ha toe matavai ia ʻo e fiefiá. (Sēfanaia 3:9; Hākeai 2:7) Ko ʻetau ʻamanaki ki he Puleʻangá mo e monū maʻongoʻonga ko hono talaki ʻa e ongoongo leleí ʻokú ne ʻai ai kitautolu ke tau fiefia. (Mātiu 6:9, 10; 24:14) ʻOku pehē mo e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki maʻongoʻonga pehē, ʻoku totonu ai ke tau “fiefia pe.”—Teutalonome 16:15.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 145 ¶2
Faka-Alamea
Hili ha laui taʻu mei he foki ʻa e kau Siú mei honau ʻave fakamālohi ki Pāpiloné, naʻe lau ʻe ʻĒsela ko e taulaʻeikí ʻa e tohi ʻo e Laó ki he kau Siu naʻe fakatahataha ʻi Selusalemá, pea naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he kau Līvai ʻe niʻihi ki he kakaí, ʻoku pehē ai ʻi he Nehemaia 8:8: “Naʻe hokohoko atu ʻenau lau leʻo-lahi ʻa e tohí, ʻa e Lao ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻo fakamatalaʻi māʻalaʻala ia mo fakahaaʻi ʻa hono ʻuhingá; ko ia naʻa nau tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe laú.” Ko e fakamatalaʻi māʻalaʻala pe fakaʻuhinga ko ení naʻe kau nai ki ai hono toe fakamatalaʻi ke faingofua mei he faka-Hepeluú ki he faka-Alameá, ngalingali ko e lea faka-Alameá naʻe ohi ia ʻe he kau Hepeluú lolotonga ʻenau ʻi Pāpiloné. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko hono toe fakamatalaʻi māʻalaʻalá naʻe malava ai ki he kau Siú, naʻa mo e faʻahinga naʻa nau mahinoʻi ʻa e faka-Hepeluú, ʻo makupusi ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo e meʻa naʻe laú.
ʻAOKOSI 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 10-11
“Naʻa Nau Fai ʻa e Ngaahi Feilaulau Fakafoʻituitui Maʻa Sihova”
Ko ha Selusalema Faitatau mo Hono Hingoá
13 Ko e “kovinanite pau” naʻe silaʻi ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá ne teuʻi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ki he ʻaho ʻo hono huufi ʻo e ʻā ʻo Selusalemá. Ka naʻe kei fiemaʻu ʻa e meʻa fakavavevave ʻe taha. ʻI hono takatakaiʻi ʻi he taimi ko iá ʻe ha fuʻu ʻā lahi naʻe matapā 12, naʻe fiemaʻu ki Selusalema ha kakai tokolahi ange. Neongo naʻe nofo ai ha kau ʻIsileli ʻe niʻihi, “ko e kolo naʻe hope ki hé mo é, pea fuʻu lahi; pea ko e kakai naʻe tātātelau.” (Nehemaia 7:4) Ke solova ʻa e palopalemá ni, ko e kakaí naʻa nau “fai ae talotalo . . . ke omi ae tagata e taha mei he toko hogofulu ke nofo i Jelusalema.” Ko e tali loto-lelei ki he fokotuʻutuʻú ni naʻá ne ueʻi ʻa e kakaí ke nau tāpuakiʻi “ae kau tagata kotoabe, aia nae atu fiemalie be akinautolu ke nofo ʻi Jelusalema.” (Nehemaia 11:1, 2, PM) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ia ki he kau lotu moʻoni he ʻaho ní ʻa ia ʻoku fakaʻatā kinautolu ʻi honau tuʻungá ke hiki ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu lahi ange ki he tokoni faka-Kalisitiane matuʻotuʻá!
w86 2/15 26
Ikuna ʻa e Lotu Moʻoní
Ko hono liʻaki ʻa e ngaahi koloa tukufakaholó pea hiki ki Selusalemá naʻe mei iku nai ia ki he fakamole mo e ngaahi tuʻunga ʻikai lelei. Ko e faʻahinga naʻe nofo ʻi he kolo ko iá naʻa nau tuʻu laveangofua nai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki kehekehe. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé, naʻe vakai ʻa e niʻihi kehé ki he faʻahinga naʻe loto-leleí ʻoku nau tuha mo e fakahīkihiki pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau lotu kia Sihova ke tāpuakiʻi kinautolu.
Ko e Faitōnungá ʻOku Taki Atu ki he Hōifua ʻa e ʻOtuá
15 ʻI he taimi naʻa tau fakatapui ai ʻetau moʻuí kia Sihová, naʻa tau fuakava te tau fai hono finangaló ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó. Naʻa tau ʻiloʻi heʻikai ke faingofua maʻu pē ke tauhi ki he palōmesi ko iá. Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ʻi he taimi ʻoku kole mai ai ke tau fai ha ngāue ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ai? Kapau te tau ikuʻi ʻetau ngaahi ongoʻí pea loto-lelei ke talangofua ki he ʻOtuá, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau faitōnunga ki heʻetau palōmesí. ʻE hoko nai ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻi heʻetau ngaahi feilaulaú, ka ʻoku lahi ange maʻu pē ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. (Mal. 3:10) Ka naʻe fēfē ʻa e ʻofefine ʻo Sēfitá? Naʻe fēfē ʻene fakafeangai ki he palōmesi naʻe fai ʻe heʻene tamaí?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nehemaiá
10:34—Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻa e kakaí ke nau tokonaki ʻa e fefié? Ko e foaki fefié naʻe ʻikai tuʻutuʻuniʻi ia ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Naʻe kamata ʻa e fiemaʻu ko ʻení koeʻuhí pē ko hono fiemaʻú. Naʻe fiemaʻu lahi ʻa e fefié koeʻuhi ke tutuʻaki ʻa e feilaulau ʻi he ʻōlitá. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau Netinimi tokolahi feʻunga, ʻa ia naʻa nau ngāue ko e kau sevāniti ʻikai ko e ʻIsilelí. Ko ia ai, naʻe fai ʻa e talotalo ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha fefie lahi feʻunga ʻe tokonaki hokohoko mai.
ʻAOKOSI 28–SEPITEMA 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NEHEMAIA 12-13
“Mateaki kia Sihova ʻi Hono Fili ʻa e Kaungāmeʻá”
it-1 95 ¶5
ʻĀmoni, Kau
Hili hono kapusi ʻa Tōpaia mei he temipalé, naʻe lau pea ngāueʻaki ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻi he Teutalōnome 23:3-6 ʻa ia naʻe tapui ai ʻa e kau ʻĀmoní mo e kau Mōapé mei he hū ki he fakatahaʻanga ʻo ʻIsilelí. (Nehe. 13:1-3) Ko e fakangatangata ko ení, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi he taʻu nai ʻe 1,000 ki muʻa koeʻuhi ko e fakafisi ʻa e kau ʻĀmoní mo e kau Mōapé ke tokoni ki he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau fakaofiofi atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻoku ʻuhingá ko e kakai ko ení heʻikai malava ke nau hoko ko ha tangataʻifonua ʻi he puleʻanga ʻo ʻIsilelí pea maʻu ʻa e ngaahi totonu mo e ngaahi monū ʻoku haʻu fakataha mo iá. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ko e kau ʻĀmoní mo e kau Mōapé naʻe ʻikai malava ke nau feohi pe nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻIsilelí pea hoko ʻo maʻu ʻaonga ai mei he ngaahi tāpuaki fakaʻotua naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fakamoʻoniʻi eni ʻi hono fakakau ʻa Seleki, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻi he kau ʻeikitau ʻa Tēvitá, pea pehē foki ki he lēkooti fekauʻaki mo Lute ko e fefine Mōapé.—Lute 1:4, 16-18.
Kuo Fakatoputapuʻi Kimoutolu
5 Lau ʻa e Nehemaia 13:4-9. ʻOku ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tākiekina kovi ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke taʻetoputapu, pe taʻemaʻa. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu fekauʻaki mo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí mo ha tangata ko Topaia, ʻa ia ko ha tokotaha ʻĀmoni ngalingali naʻe ngāue ki he tuʻi Pēsiá. Naʻe feinga ʻa Topaia mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke ʻai ʻa Nehemaia ke taʻofi ʻene toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 2:10) Naʻe fepaki ia mo e Lao ʻa e ʻOtuá ke fakaʻatā ʻa e kau ʻĀmoní ke nau haʻu ki ha feituʻu ʻo e temipalé. (Teu. 23:3) Ko ia ko e hā ʻe ʻoange ai ʻe he taulaʻeiki lahí ki ha tangata pehē hangē ko Topaiá ha feituʻu ʻi ha loki ʻi he temipalé?
6 ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe tolu: ʻUluakí, ko ʻEliasipí ko ha kaungāmeʻa ʻo Topaia. Uá, Ko Topaia mo hono fohá ʻa Sihohanani naʻá na mali ki he ongo fefine Siu, pea naʻe leaʻaki ʻe he kau Siu tokolahi ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo Topaia. (Nehe. 6:17-19) Tolú, ko Topaiá ko ha kaungāmeʻa ofi ia ʻo Sanipalate, ko e kōvana ʻo Samēliá, ʻa ia ko ha mēmipa ia ʻo e fāmili ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí. Ko e ʻofefine ʻo Sanipalaté naʻe mali ia mo e taha ʻo e ngaahi mokopuna ʻo ʻEliasipí. (Nehe. 13:28) Ko e ngaahi fehokotakinga kotoa ko ení ʻokú ne fakamatalaʻi nai ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe ʻEliasipi ʻa Topaia ke ne tala ange kiate ia ʻa e meʻa ke faí neongo ko Topaiá naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli pea naʻe fakafepaki ki he ngāue ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe fakahāhā ʻe Nehemaia ʻa e mateaki kia Sihova ʻaki hono laku ki tuʻa ʻa e ngaʻotoʻota kotoa ʻa Topaiá mei he lokí.
Ko e Fekuki mo Hono Poleʻi ʻo e Mateakí
6 Kapau ʻoku tau mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá, te tau fakaʻehiʻehi mei he fakakaungāmeʻa mo e faʻahinga kotoa ko hono ngaahi filí. Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻA e koto tono tangata, ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko e takaua mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua? ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku loto ke takaua mo mamani ʻoku ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtua.” (Sēmisi 4:4) ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e mateaki naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Tuʻi Tēvitá ʻi heʻene pehē: “ʻO ʻikai koā ke u fehiʻa kiate kinautolu na ʻa ia ʻoku nau fehiʻa kiate koe, ʻe Sihova? ʻO u mamahi kiate kinautolu ʻoku tuʻu ki he ʻAfiona? Ko e fehiʻa ʻoku ou ongoʻi ki he faʻahinga ko é ko e fehiʻa matemate: ʻoku ou lau kinautolu ko hoku ngaahi fili pe.” (Sāme 139:21, 22) ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau feohi mo ha kau angahala loto-lelei pē ki ai, he ʻoku ʻikai ha meʻa te tau fai tatau ai mo kinautolu. ʻIkai ʻe maluʻi kitautolu ʻe he mateaki ki he ʻOtuá ke ʻoua ʻe feohi mo ha ngaahi fili pehē ʻo Sihova, tatau ai pē ʻi he fehāʻaki fakasino, pe fakafou mai ʻi he televīsoné?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 452 ¶9
Mūsika
Naʻe fai ʻa e vakai ki he hiva ʻi he temipalé naʻe mātuʻaki mahuʻinga. ʻOku hā mahino eni mei he lahi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku lave fekauʻaki mo e kau hivá pea pehē ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko kinautolú naʻe fakaʻataʻatā mei he ngaahi ngafa kehe ʻoku anga-maheni ki he kau Līvai kehé, kae lava ke nau līʻoa kakato ki heʻenau ngāué. (1 Kal. 9:33) Ko ʻenau hokohoko atu ko ia ʻi he tuʻunga ko ha kulupu makehe ʻo e kau Līvaí ʻoku fakamamafaʻi ia ʻaki hono lisi kehe kinautolu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga naʻe foki mei Pāpiloné. (ʻĒsela 2:40, 41) Naʻa mo e mafai ʻo e tuʻi Pēsia ko ʻAtaseasé (Longimanisi), naʻe ʻikai fakaʻatā kinautolu fakataha mo e ngaahi kulupu makehe kehé ke nau totongi ha “faʻahinga tukuhau” pea naʻe kaunga lelei ia kiate kinautolu. (ʻĒsela 7:24) Ki mui aí, naʻe tuʻutuʻuni ʻa e tuʻí kuo pau ke ʻi ai “ha tokonaki pau maʻá e kau hivá ʻo fakatatau ki heʻenau fiemaʻú ʻi he ʻaho taki taha.” Neongo ʻoku lave ki heni ko e tuʻutuʻuni ʻa ʻAtasease, ʻoku ngalingali naʻe ʻoatu ia ʻe ʻĒsela ʻo makatuʻunga ʻi he mafai naʻe ʻoange kiate ia ʻe ʻAtaseasé. (Nehe. 11:23; ʻĒsela 7:18-26) Ko ia ai, ʻoku lava ke mahinoʻi, neongo ko e kau hivá kotoa ko e kau Līvai, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú kiate kinautolu ko ha kulupu makehe, ʻa ia ko e “kau hivá, pea mo e kau Līvaí.”—Nehe. 7:1; 13:10.