Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
NŌVEMA 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 105
“ʻOkú Ne Manatua ʻEne Fuakavá ʻo Taʻengata”
ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakaivimālohiʻi ʻEtau Tui ki he Talaʻofa ʻa Sihova ki ha Māmani Foʻoú?
11 Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa hā ngali taʻemalava naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻi he kuohilí. Naʻá ne fakapapauʻi kia ʻĒpalahame mo Sela te na maʻu ha foha ʻi heʻena taʻumotuʻá. (Sēn. 17:15-17) Naʻá ne toe tala foki kia ʻĒpalahame ko hono hakó ʻe foaki ki ai ʻa e fonua ʻo Kēnaní. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi naʻe nofo pōpula ai ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipité, kuo pau pē naʻe hā ngali ko e talaʻofa ko iá heʻikai ʻaupito ke hoko moʻoni. Ka naʻe hoko ia. Ki mui ai, naʻe fanongonongo ʻe Sihova ko e fefine taʻumotuʻa ko ʻIlisapesí te ne maʻu ha tama. Naʻá ne toe tala ange kia Mele, ko ha tāupoʻou, te ne fanauʻi ʻa hono ʻAló tonu, ʻa ia ko ʻene hoko maí naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻi he laui afeʻi taʻu ki muʻa ange ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení—ko ha toe talaʻofa ia naʻe fakahoko!—Sēn. 3:15.
12 ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he mālohi ʻo Sihova ke ne ʻomai ʻa e māmani foʻoú ʻaki ʻa e fakakaukauloto ki he lēkooti ʻo e ngaahi talaʻofa ʻokú ne fai mo fakahokó. (Lau ʻa e Siosiua 23:14; ʻAisea 55:10, 11.) ʻOku ʻai ai ke tau mateuteu lelei ange ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ko e māmani foʻou kuo talaʻofá ʻoku ʻikai ko ha misi, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻānaua pē. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi langi foʻoú mo e māmani foʻoú naʻe fanongonongo tonu ʻe Sihova: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni.”—Fkh. 21:1, 5.
it-2-E 1201 ¶2
Folofolá
Ko e fakatupú, ʻa e meʻamoʻui mo e meʻa mate, ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku lava ke ne ngāueʻaki ia ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá. (Saame 103:20; 148:8) Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku falalaʻanga; ʻokú Ne manatuʻi foki ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne talaʻofá. (Teu. 9:5; Saame 105:42-45) Hangē ko ia kuó ne folofolaʻakí, ko ʻene folofolá “ʻoku tolonga ʻo taʻengata”; heʻikai ke foki mai ia kae ʻoua kuo fakahoko ʻene taumuʻá.—ʻAi. 40:8; 55:10, 11; 1 Pita 1:25.
Makakoloa Fakalaumālie
w86-E 11/1 19 ¶15
Kau Talavou—Ko Ho Fatongia ʻi ha Fāmili Fiefia mo Fāʻūtaha
15 “Naʻa nau haʻi hono [Siosifa] vaʻé ʻaki ʻa e meʻa-haʻi, naʻe fakamaʻu hono kiá ki he ukamea; ʻo aʻu ki he taimi naʻe hoko moʻoni ai ʻa ʻene folofolá, ko e folofola ʻa Sihová ʻa e meʻa naʻá ne sivi iá.” (Saame 105:17-19) ʻI he taʻu ʻe 13, naʻe faingataʻaʻia ʻa Siosifa ko ha pōpula ʻo aʻu ki he taimi naʻe hoko moʻoni ai ʻa e talaʻofa ʻa Sihová. Koeʻuhí ko e hokosia ko ení naʻe sivi ai ia. Neongo naʻe ʻikai ke fakatupunga ʻe Sihova ʻa e ngaahi faingataʻá, naʻá ne fakaʻatā ia ʻi ha taumuʻa. ʻE tuku ʻe Siosifa ʻene ʻamanakí ki he “Folofola ʻa Sihová” neongo ʻa e faingataʻá? Te ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei hangē ko e kātaki, anga-fakatōkilalo, mālohi fakalaumālie, mo e tuipau ke fakahokoʻaki ha vāhenga-ngāue faingataʻa? Naʻe hoko ʻa Siosifa ʻo hangē ko ha koula naʻe sivi ʻi he afí—naʻá ne maʻa pea toe mahuʻinga ange ki he ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ia ʻi ha founga fakaofo ʻi he hili iá.—Sēnesi 41:14, 38-41, 46; 42:6, 9.
NŌVEMA 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 106
“Naʻe Ngalo ʻIate Kinautolu ʻa e ʻOtua ko Honau Fakamoʻuí”
“Ko Hai ʻOku Kau mo Sihová?”
13 Naʻe manavahē ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fakahāhā fakaofo ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻa Mōsese ki Moʻunga Sainai. (ʻEki. 20:18-21) Ka naʻe hili mei ai ha taimi, mo e ʻikai pē ke foki hifo ʻa Mōsese ki he ʻapitangá. Naʻe hā ngali ʻe nofo ai pē ʻa e kakaí ʻi he toafá ʻo ʻikai ʻi ai honau takí. Ko e hā naʻa nau faí? Mahalo pē naʻe falala tōtuʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki ha taki fakaetangata, ʻa Mōsese. Naʻa nau hohaʻa ai ʻo nau tala ange kia ʻĒlone: “Ngaohi maʻatautolu ha ʻotua ʻa ia te ne ʻalu muʻomuʻa ʻiate kitautolu, koeʻuhí ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi pe ko e hā kuo hoko ki he Mōsese ko ení, ʻa e tangata ko ia naʻá ne taki mai kitautolu mei he fonua ko ʻIsipité.”—ʻEki. 32:1, 2.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Tolu mo Hono Fā ʻo e Tohi Sāmé
106:36, 37. Ko e ongo vēsí ni ʻoku fakafekauʻaki ai ʻa e lotu ʻaitolí mo e fai feilaulau ki he fanga tēmenioó. ʻOku fakahaaʻi heni ko ha tokotaha ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ʻaitolí, te ne hoko nai ʻo ʻi he malumalu ʻo e tākiekina fakatēmenioó. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú: “Taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.”—1 Sione 5:21.
NŌVEMA 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 107-108
“Fakamālō kia Sihova, he ʻOku Lelei Ia”
Ke Fakahīkihikiʻi ʻe he Fakatahaʻangá ʻa Sihova
2 Ko e fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko ha kulupu fakasōsiale noa pē. ʻOku ʻikai ko ha feohiʻanga fakakolo pe ko ha kalapu ʻoku fakatahataha ki ai ʻa e kakai ʻoku nau maʻu ha puipuituʻa tatau pe mahuʻingaʻia tatau ʻi ha sipoti pe ʻi ha vaʻinga. ʻI hono kehé, ko e fokotuʻutuʻu ʻa e fakatahaʻangá ʻoku tautefito ia ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Kuo fuoloa ʻene pehē mai, hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tohi Sāmé. ʻI he Sāme 35:18, ʻoku tau lau ai: “Kau fakafetaʻi atu ʻi he fakataha[ʻanga] lahi: te u fakamālō ki he ʻAfiona ʻi he lotolotonga ʻo ha fuʻu kakai.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe he Sāme 107:31, 32: “ʻE, ke nau fakafetaʻi kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa, mo ʻene ngaahi ngaue fakaofo maʻa e hakoʻi tangata! Pea ke nau fakahikihikiʻi ia ʻi he fakataha[ʻanga] ʻa e kakai.”
Fakafetaʻi kia Sihova pea Faitāpuekina
4 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke nofoʻaki houngaʻia ai kia Sihová. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau sio ki he ngaahi founga kuo tāpuakiʻi fakafoʻituitui ai kitautolu ʻe Sihová. Pea ʻoku fiemaʻu leva ke tau fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e anga hono fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolú. ʻI he taimi naʻe fai pehē ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, naʻá ne ofo ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻe fai ʻe Sihova maʻaná.—Lau ʻa e Saame 40:5, PM; 107:43.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 420 ¶4
Mōape
Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Tēvita ko e tuʻí, naʻe ʻi ai foki ha tau ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli mo Mōapé. Naʻe fakavaivaiʻi fakaʻaufuli ʻa e kau Mōapé pea naʻa nau totongi tukuhau kia Tēvita. ʻI he hili ʻa e taú naʻe tāmateʻi ʻa e vahe tolu ʻe ua ʻo e kau tangata tau ʻo Mōapé. ʻOku hā ngali naʻe ʻai kinautolu ʻe Tēvita ke nau tākoto fakaʻotu ʻi he kelekelé pea fua ʻa e ʻotú ke fakapapauʻi ʻa e vahe tolu ʻe ua ke tāmateʻí mo e vahe tolu ʻe taha ke tuku ke moʻuí. (2 Sām. 8:2, 11, 12; 1 Kal. 18:2, 11) Ngalingali ʻi he faitau ko ení, naʻe “taaʻi ʻa e ongo foha ʻo ʻAlieli ʻo Mōapé” ʻe Penaia ko e foha ʻo Sihoiatá. (2 Sām. 23:20; 1 Kal. 11:22) Ko hono ikunaʻi ʻe Tēvita ʻa e kau Mōapé naʻe fakahoko ai ʻa e kikite naʻe leaʻaki ʻe Pēlami laka hake ʻi he taʻu ʻe 400 ki muʻa aí: “ʻE haʻu ha fetuʻu meia Sēkope, pea ʻe ʻalu hake ha sēpita mei ʻIsileli. Pea te ne mātuʻaki maumauʻi ʻa e laʻe ʻo Mōapé pea mo e ngeʻesi-ʻulu ʻo e ngaahi foha faifakaʻauhá kotoa.” (Nōm. 24:17) ʻI he fekauʻaki mo e ikuna ko ení, naʻe lave ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo Mōape ko e ‘pēsoni fanofano’ ʻa e ʻOtuá.—Saame 60:8; 108:9.
NŌVEMA 25–TĪSEMA 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 109-112
Poupouʻi ʻa Sīsū ko e Tuʻí!
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Nima ʻo e Tohi Sāmé
110:1, 2—Ko e hā naʻe fai ʻe he “ʻEiki [ʻa Tēvitá],” ʻa Sīsū Kalaisi, lolotonga ʻene nofo ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá? Hili pē hono fokotuʻu hake iá, naʻe ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvani ʻo tatali ai ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá kae ʻoua kuo aʻu ki he 1914, ke ne kamata pule ai ko e Tuʻí. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe pule hifo ai ʻa Sīsū ki hono kau muimui paní, ʻo tataki kinautolu ʻi heʻenau ngāue fakamalangá mo e ngāue ngaohi-ākongá pea pehē foki ki hono teuʻi kinautolu ke nau pule fakataha mo ia ʻi hono Puleʻangá.—Mātiu 24:14; 28:18-20; Luke 22:28-30.
Ko e Kau Faitau Fakafepaki ki he ʻOtuá ʻe ʻIkai Te Nau Ikuna!
3 Kuo ʻohofi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová talu mei he konga ki muʻa ʻo e senituli hono 20. ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e kau tangata ʻoku taumuʻa fulikivanú kuo nau kumi ke taʻofi—ʻio, ʻo fakasīlongoʻi—ʻa hono talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo fakaʻaiʻai kinautolu ʻe hotau Fili lahi, ko e Tēvoló, ʻa ia “ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” (1 Pita 5:8) Hili e ngata “ʻa e ngaahi kuonga ʻo e Senitaile” ʻi he 1914, naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló ke hoko ko e Tuʻi foʻou ʻo e māmaní, fakataha mo e fekau: “ʻI he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili, pule pe koe.” (Luke 21:24; Sāme 110:2) ʻI hono ngāueʻi ʻa hono mafaí, naʻe tuli hifo ʻe Kalaisi ʻa Sētane mei hēvani pea fakangatangata ia ʻi he feituʻu ʻo e māmaní. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻoku nounou ʻa hono taimí, ʻoku tuku atu ai ʻe he Tēvoló ʻa ʻene ʻitá ki he kau Kalisitiane paní mo honau ngaahi takangá. (Fakahā 12:9, 17) Ko e hā kuo hoko ko e ngaahi ola ʻo e ngaahi toutou ʻoho ʻa e kau faitau ko eni ki he ʻOtuá?
Hoko ʻo Fakalakalaka—Fai ha Laka ki Muʻa
Ko e enginaki ke ngāueʻaki ho tufakangá ʻoku fakahuʻunga ai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e tomuʻá. ʻOkú ke tamuʻomuʻa ke ngāue mo e niʻihi kehé ʻi he malaʻe fakafaifekaú? ʻOkú ke kumi ki ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻa ē ʻoku nau foʻoú, kei siʻí, pe mahamahakí? ʻOkú ke pole ke fakamaʻa ʻa e Fale Fakatahaʻangá pe tokoni ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻi he ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ʻasemipilií? ʻE lava ke ke kau fakataimi ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻa tokoni? ʻOkú ke malava ke ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pe fai ha tokoni ʻi ha fakatahaʻanga ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú? Kapau ko ha tokoua koe, ʻokú ke kakapa atu ke aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga taau Fakatohitapu ki he kau sevāniti fakafaifekaú mo e kau mātuʻá? Ko hoʻo loto-lelei ke fai ha tokoni mo tali ʻa e fatongiá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e laka ki muʻá.—Sāme 110:3.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 524 ¶2
Fuakava
Ko e Fuakava ke Hoko ko ha Taulaʻeiki Hangē ko Melekisētekí. ʻOku fakahaaʻi ʻa e fuakava ko ení ʻi he Saame 110:4, pea ʻoku ngāueʻaki ia ʻe he tokotaha-tohi ʻo e tohi Hepeluú kia Kalaisi, ʻi he Hepelū 7:1-3, 15-17. Ko ha fuakava ia naʻe fakahoko ʻi he vahaʻa pē ʻo Sihova mo Sīsū Kalaisí. ʻOku hā mahino naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene fakahoko mo hono kau muimuí ha fuakava ki ha Puleʻanga. (Luke 22:29) Fakafou ʻi he fuakava ʻa Sihová, ʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e ʻAlo fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ko ha taulaʻeiki ʻi he ʻalunga ʻo Melekisētekí. Naʻe hoko ʻa Melekisēteki ko ha tuʻi mo ha taulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tuʻunga ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahi, ʻo ʻikai ʻi he māmaní ka ʻi hēvani. Naʻe fakanofo ia ki he tuʻunga ko ení hili ʻene ʻalu hake ki hēvaní. (Hep. 6:20; 7:26, 28; 8:1) ʻOku hokohoko atu hono fakahoko ʻa e fuakavá, koeʻuhí ʻe pule ʻa Sīsū ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki Lahi ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Sihová ʻo taʻengata.—Hep. 7:3.
TĪSEMA 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 113-118
Ko e Hā Te Tau Totongi kia Sihová?
Ke Langa Hake ʻAki ʻa e ʻOfá
13 Mei he ngaahi lea ʻa Sīsuú, ʻoku hā mahino ai ko e meʻa ʻuluaki mo muʻomuʻa tahá ko e totonu ko ia ke tau ʻofa kia Sihová. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fanauʻi kitautolu fakataha mo ha ʻofa kakato kuo fakatupu kia Sihova. Ko e meʻa ia kuo pau ke tau fakatupulekina. ʻI he taimi naʻa tau ʻuluaki fanongo ai fekauʻaki mo iá, naʻe tohoakiʻi ai kitautolu kiate ia ʻe he meʻa naʻa tau fanongoá. ʻI ha tuʻunga māmālie, naʻa tau ako ai ki he founga ʻo ʻene teuteu ʻa e foʻi māmaní maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēnesi 2:5-23) Naʻa tau ako ki he founga ʻo ʻene feangainga mo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo ʻikai liʻaki kitautolu ʻi he taimi naʻe ʻuluaki hū ai ʻa e angahalá ki he fāmili fakaetangatá, kae fou ʻi ha ngaahi sitepu ke huhuʻi kitautolu. (Sēnesi 3:1-5, 15) Naʻá ne feangainga anga-ʻofa mo e faʻahinga ko ia naʻe loto-tōnungá, pea faifai pē ʻo ne tokonaki mai ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. (Sione 3:16, 36) Ko e ʻilo fakautuutu ko ení naʻá ne ʻai ke tupulaki ʻa ʻetau houngaʻia kia Sihová. (Aisea 25:1) Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita naʻá ne ʻofa kia Sihová koeʻuhi ko ʻEne tokanga anga-ʻofá. (Sāme 116:1-9) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu, tataki kitautolu, fakaivimālohiʻi kitautolu, pea fakalototoʻaʻi kitautolu. Ko e lahi ange ʻo ʻetau ako ʻo fekauʻaki mo iá, ko e hoko ia ʻo toe loloto ange ʻa ʻetau ʻofá.—Sāme 31:23; Sēfanaia 3:17; Loma 8:28.
Tali Houngaʻia Foaki ʻAufuatō
Naʻe fifili ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita?” (Sāme 116:12) Ko e hā e ngaahi ʻaonga naʻá ne maʻú? Naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻe Sihova lolotonga ha vahaʻa taimi ʻo e “faingataʻaʻia mo e mamahi.” ʻIkai ngata aí, naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “hamusi [hono] laumalie mei he mate.” ʻI he taimi ko ení, naʻá ne loto ai ke “totongi” ʻi ha founga kia Sihova. Ko e hā naʻe lava ke fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé? Naʻá ne pehē: “Te u fakaai ʻeku ngaahi tukumoʻui kia Sihova.” (Sāme 116:3, 4, 8, 10-14) Naʻá ne fakapapauʻi ke tauhi ʻa e ngaahi palōmesi loto-moʻoni naʻá ne fai kia Sihová pea ke fakahoko ʻa hono ngaahi fatongia kotoa kiate iá.
ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e muimui ʻi ha ʻalunga moʻui talangofua ʻi he taimi kotoa pē ki he ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, fakapapauʻi ko hoʻo lotu kia Sihová ʻoku kei hoko ai pē ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí pea ʻokú ke tuku ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tataki koe ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. (Koh. 12:13; Kal. 5:16-18) Ko ia ai, ko hono moʻoní, heʻikai ʻaupito lava ke ke totongi kakato kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne fai maʻaú. Neongo ia, ʻoku ‘fiefia e loto ʻo Sihová’ ʻi he mahino ʻokú ke foaki ʻaufuatō atu koe ʻi heʻene ngāué. (Pal. 27:11) Ko ha monū fisifisimuʻa moʻoni ē ke fakafiefiaʻi ʻa Sihova ʻi he founga ko ení!
Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó
9 Lēsoni hono uá: ʻOku tau tauhi kia Sihova koeʻuhi ʻoku tau houngaʻia ʻiate ia. Ke fakamamafaʻi ení, tau lāulea angé ki he ngaahi feilaulau feʻinasiʻakí, ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e lotu moʻoní ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. ʻI he tohi ʻa Livitikó, ʻoku tau ako ai ko ha ʻIsileli ʻe lava ke ne fai ha feilaulau feʻinasiʻaki “ko ha fakahāhaaʻi ʻo e fakafetaʻi.” (Liv. 7:11-13, 16-18) Naʻá ne fai ʻa e feilaulau ko ení, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe pau ke ne fai pehē, ka koeʻuhí naʻá ne loto ki ai. Ko ia ko ha feilaulau loto-tauʻatāina ia ʻa ia naʻe fai ʻe he tokotahá koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e feilaulaú, ko hono fāmilí, mo e kau taulaʻeikí te nau kai ʻa e kakanoʻi-manu ʻo e manu naʻe feilaulaú. Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi konga pau ʻo e feilaulau monumanú naʻe ʻohake ia kia Sihova toko taha pē. Ko e hā ia?
10 Lēsoni hono tolú: Koeʻuhi ko e ʻofá, ʻoku tau foaki ai hotau lelei tahá kia Sihova. Naʻe vakai ʻa Sihova ki he ngakó ko e konga lelei taha ia ʻo ha monumanu. Naʻá ne toe fakahaaʻi papau ko e ngaahi ʻōkani mahuʻingá, kau ai ʻa e ongo kofuuá, naʻe mahuʻinga makehe. (Lau ʻa e Livitiko 3:6, 12, 14-16.) Ko ia naʻe tautefito ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi he foaki loto-tauʻatāina hake ʻe ha ʻIsileli ʻa e ngaahi ʻōkani mahuʻingá mo e ngakó kiate ia. Ko e ʻIsileli naʻá ne fai ha feilaulau pehē naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene holi loloto ke foaki hono lelei tahá ki he ʻOtuá. ʻI ha founga meimei tatau, naʻe foaki loto-lelei ʻe Sīsū hono lelei tahá kia Sihova ʻaki ʻene tauhi ʻaufuatō kiate Ia koeʻuhi ko ʻene ʻofa ʻiate Iá. (Sione 14:31) Kia Sīsū, ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko hono mamaná ia; naʻá ne ʻofa loloto ʻi he lao ʻa e ʻOtuá. (Saame 40:8) Kuo pau pē naʻe leleiʻia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki he tauhi mātuʻaki loto-lelei ange ʻa Sīsū kiate iá!
11 Hangē ko e ngaahi feilaulau feʻinasiʻaki ko iá, ko ʻetau ngāue kia Sihová ko ha fakahāhā loto-tauʻatāina ia ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo iá. ʻOku tau foaki kia Sihova hotau lelei tahá, pea ʻoku tau fai pehē koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Kuo pau pē ʻoku leleiʻia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki he laui miliona ʻo e kau lotu loto-lelei ʻoku nau tauhi kiate ia koeʻuhi ko ʻenau ʻofa loloto kiate ia mo ʻene ngaahi foungá! ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono manatuʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he vakai hifo mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi tōʻongá kae pehē foki ki heʻetau ngaahi fakaueʻilotó. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke taʻumotuʻa pea ʻikai lava ke fai ʻa e meʻa lahi ʻokú ke loto ki aí, fakapapauʻi ʻoku vakai hifo ʻa Sihova ia ʻo fakalaka atu ʻi ho ngaahi ngataʻangá. ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku siʻisiʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí, ka ʻoku vakai hifo ʻa Sihova ia ki he ʻofa ʻi ho loto fatú ʻa ia ʻokú ne ueʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻokú ke malava ke faí. ʻOkú ne hōifua ke tali ʻa e lelei taha ʻoku lava ke ke foaki kiate iá.
Makakoloa Fakalaumālie
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa e pekia ʻa hono ʻofaʻanga [“kau mateakí,” NW]. (Saame 116:15) Ko e moʻui ʻa e tokotaha lotu moʻoni kotoa pē ʻa Sihova ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kiate ia. Kae kehe, ʻoku hulu atu ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi lea naʻe toki lave ki ai ʻi he Saame 116 ʻi he mate pē ʻa ha taha.
ʻI hono fai ha malanga fakamanatu ʻo ha Kalisitiane, ʻoku ʻikai feʻunga ia ke ngāueʻaki ʻa e Saame 116:15 ki he tokotaha maté, neongo kuó ne mate ko ha sevāniti mateaki ʻa Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e fakamatala ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lahi ange. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku lau ʻe he ʻOtuá ʻa e mate ʻa e kulupu fakakātoa ʻo ʻene kau mateakí ko ha fuʻu mole lahi ʻaupito ia kiate ia ke fakaʻatā ke hoko.—Sio ki he Saame 72:14; 116:8.
TĪSEMA 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 119:1-56
“ʻE Lava Fēfē ke Tauhi ʻe ha Talavou ke Maʻa ʻa Hono Halá?”
w87-E 11/1 18 ¶10
ʻOkú Ke Nofoʻaki Maʻa ʻi he Tafaʻaki Kotoa Pē?
10 ʻI he ʻEfesō 5:5 naʻe fakatokanga ai ʻa Paula: “He ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e meʻá ni, ʻo mahino kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha tokotaha fehokotaki fakasino taʻetaau pe ko ha tokotaha taʻemaʻa pe ko ha tokotaha mānumanu, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko ha tokotaha tauhi ʻaitoli, ʻe ʻi ai hano tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e Kalaisí mo e ʻOtuá.” Neongo ia, ʻoku valokiʻi pe tuʻusi ʻa e laui afe ʻi he taʻu taki taha koeʻuhí ko e fehokotaki fakasino taʻetāú—ʻa ia ko e ‘faiangahala ki he sinó.’ (1 Kolinitō 6:18) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko ʻa e meʻa ko iá koeʻuhí pē ko e ʻikai ke “hanganaki leʻohi ia ʻo fakatatau [ki he Folofola ʻa e ʻOtuá].” (Saame 119:9) Ko e fakatātaá, ʻoku tuku hifo ʻe he fanga tokoua tokolahi honau tuʻunga fakaeʻulungāngá ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi mālōloó. Lolotonga ʻenau fakaliʻeliʻaki ʻa e feohi mo e fanga tokouá ʻoku nau feohi mo e kakai ʻi he māmaní. ʻOku nau fakaʻuhinga ko e ‘kakai lelei’ pē eni, pea ʻoku kau ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi mo kinautolu ʻi he ngaahi ngāue ʻoku ala fehuʻia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kuo hoko ʻa e niʻihi ʻo feohi vāofi lahi ange mo honau ngaahi kaungāngāué. Naʻe feohi vāofi ha mātuʻa Kalisitiane ʻe taha mo ha fefine ʻi he ngāueʻangá pea naʻe iku atu ai ki haʻane liʻaki hono fāmilí pea ʻalu ia ʻo nofo mo e fefiné! Ko e olá naʻe tuʻusi ai ia. He moʻoni ē ko e ngaahi lea ʻi he Folofolá, “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí”!—1 Kolinitō 15:33.
‘Ko Hoku Fiefiaʻangá Foki ʻa Hoʻo Ngaahi Fakamanatú’
ʻOKU ʻomai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻa e ngaahi fakamanatu ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi tenge ʻo e ngaahi taimi faingataʻá ni. ʻOku ʻomai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakamanatú ni ʻi he lolotonga ʻo ha lau Tohi Tapu fakafoʻituitui, lolotonga iá ʻoku ʻomai ʻa e niʻihi ia ʻi he fakamatala pe ko e ngaahi tali ʻoku fai ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau lau pe fanongo ai ʻi he ngaahi taimi pehení ʻoku ʻikai foʻou ia kiate kitautolu. ʻOku ngalingali kuo tau ʻosi lāulea kitautolu ia ki he fakamatala meimei tatau ʻi ha taimi ki muʻa. Kae kehe, koeʻuhi ko ʻetau hehema ke loto-ngalongaló, ʻoku fiemaʻu hokohoko ai ke fakafoʻou ʻetau ngaahi manatú ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa, ngaahi lao mo e ngaahi fakahinohino ʻa Sihová. ʻOku totonu ke tau houngaʻia ʻi he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová. ʻOku nau fakafoʻou hotau lotó ʻaki hono tokoniʻi kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi ʻuhinga ʻokú ne ueʻi ai kitautolu ke tau muia ha ʻalunga moʻui fakaʻotuá. Ko ia ai, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé kia Sihova: “Ko hoku fiefiaʻanga foki ʻa hoʻo ʻu fakamoʻoni na [pe ngaahi fakamanatú].”—Sāme 119:24.
Hanga Kehe Mei He Muná!
2 Kae kehe, ko e meʻa ʻoku tau sio ki aí, ʻoku toe lava ke hoko ai ʻa e fakatuʻutāmaki kia kitautolu. Ko e fehokotakinga ʻi heʻetau sió mo hotau ʻatamaí ʻoku fuʻu mālohi ia he ko e meʻa ʻoku tau sioʻaki hotau matá ʻoku lava ke ne kamataʻi pe fakalahi ʻa e taumuʻa pea mo e holi ʻi hotau lotó. Pea koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ololalo mo fakatōliʻa-kita kuo puleʻi ʻe Sētane ko e Tēvoló, ʻoku nafuiʻaki kitautolu ʻa e ngaahi ʻata mo e fakamatala fakangalilelei ʻa ia ʻoku lavangofua ke takiheeʻi ai kitautolu—neongo kapau ʻoku tau kiʻi hila fakavave pē ki ai. (1 Sione 5:19) ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he kōlenga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ʻOtuá: “Leʻei hoku mata ke ʻoua te na sio ki he muna, pea fakaakeake au ʻi he ʻalunga ʻo e ʻAfiona.”—Sāme 119:37.
Makakoloa Fakalaumālie
Falala ki he Folofola ʻa Sihová
2 Ko ha poini tefito ʻo e Sāme 119 ko e mahuʻinga ʻo e folofola pe pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Mahalo ʻi he tuʻunga ko ha tokoni ke manatuʻí, naʻe faʻu ai ʻeni ʻe he tokotaha-tohí ko ha hiva fakaʻalafapeti. ʻOku fakatefito ʻa hono ngaahi veesi ʻe 176 ʻi he ngaahi mataʻitohi hokohoko ʻo e ʻalafapeti faka-Hepeluú. ʻI he muʻaki tatau faka-Hepeluú, ko e ngaahi veesi fakaehiva taki taha ʻe 22 ʻo e sāmé naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi laine ʻe 8 naʻe kamataʻaki ʻa e mataʻitohi tatau pē. ʻOku lave ʻa e sāmé ni ki he folofola, lao, ngaahi fakamanatu, ngaahi founga, ngaahi enginaki, ngaahi tuʻutuʻuni, ngaahi fekau, ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau, ngaahi lea pea mo e ngaahi lao. ʻI he kupu ko ʻení pea mo hono hokó, ʻe lāulea ai ki he Sāme 119 ʻo fakatatau ki ha liliu tonu ʻo e konga tohi Tohi Tapu faka-Hepeluú. Ko e fakakaukauloto atu ki he ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuohilí mo e lolotongá ʻoku totonu ke ne fakalahi ʻetau mahino ki he hiva fakamānavaʻi fakaʻotuá ni pea fakatupulekina ai ʻetau houngaʻia ki he Folofola tohi ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú.
TĪSEMA 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 119:57-120
Founga ke Kātekina Ai ʻa e Faingataʻá
“ʻOi ʻEku ʻOfa ki Hoʻo Lao Na!”
2 ʻE lava ke ke ʻeke hifo kiate koe, “Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ko ha matavai ia ʻo e fakanonga mo e fakafiemālie ki he tokotaha-tohi-sāmé?” Ko e meʻa naʻá ne fakaivia iá ko ʻene tuipau naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate iá. ʻI he ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokonaki ʻofa ʻo e lao ʻa e ʻOtuá naʻá ne ʻai ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke ne fiefia, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe fakatupunga ʻe hono kau fakafepakí. Naʻá ne lāuʻilo naʻe fakafeangai faitotonu ʻa Sihova kiate ia. ʻIkai ko ia pē, ko hono ngāueʻaki ʻa e tataki ʻa e lao ʻa e ʻOtuá naʻá ne ʻai ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke ne poto ange ʻi hono ngaahi filí pea aʻu ʻo fakatolonga ai ʻene moʻuí. Ko e talangofua ko ia ki he laó naʻá ne ʻai ai ia ke ne maʻu ʻa e nonga mo ha konisēnisi maʻa.—Sāme 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.
ʻOkú Ke ʻOfa ʻAupito ʻi he Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová?
3 Ko e ngaahi fakamanatu ʻa e ʻOtuá naʻe mahuʻinga lahi ia ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Naʻa ku fai vave, ʻo ʻikai te u uatei ke tauhi hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni. Naʻe takai au ʻaki ʻa e kafa ʻa e kau angahala; ka talaʻehai naʻe ngalo ʻiate au hoʻo lao na.” (Sāme 119:60, 61) ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fakamanatu ʻa Sihová kiate kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e fakatangá koeʻuhi ʻoku tau loto-falala ʻoku malava ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ke ne tuʻusi ʻa e ngaahi kafa taʻofi ʻoku noʻo ʻaki kitautolu ʻe he ngaahi filí. ʻI he taimi kotofá, te ne fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga peheé koeʻuhi kae lava ke tau fakahoko ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá.—Maake 13:10.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Nima ʻo e Tohi Sāmé
119:71—Ko e hā ʻe lava ke ʻaonga ai ʻa e tofanga ʻi he faingataʻá? ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he faingataʻaʻiá ke tau falala kakato ange kia Sihova, ke tau lotu fakamātoato ange kiate ia, pea ke tau toe tōtōivi ange ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú pea ʻi hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki aí. ʻIkai ngata ai, ko ʻetau tali ki he faingataʻá ʻe lava ke fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi tōnounou ʻa ia ʻe lava ke fakatonutonú. Heʻikai ke ʻai kitautolu ʻe he faingataʻaʻiá ke tau loto-kona kapau te tau fakaʻatā ia ke ne fakatonutonu kitautolu.
“Tangi mo e Faʻahinga ʻOku Tangí”
3 Ko ʻetau Tamai manavaʻofá, ʻa Sihova, ʻa e tokotaha tefito ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fiemaʻú. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3, 4.) Ko e faʻifaʻitakiʻanga lahi taha ia ʻi he kaungāongoʻí, pea ʻokú ne talaʻofa ki hono kakaí: “Ko au ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakafiemālieʻi kimoutolú.”—ʻAi. 51:12; Saame 119:50, 52, 76.
5 ʻOku lava ke tau mātuʻaki fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ko ia ʻoku totonu ke tau ongoʻi tauʻatāina maʻu pē ke lotu kiate ia pea fakahaaʻi ki ai ʻa e lahi ʻo ʻetau mamahí mo e faingataʻaʻiá. He fakafiemālie moʻoni ke ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻetau ongoʻí pea ʻokú ne ʻomai ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fiemaʻú! Ka ʻoku anga-fēfē ʻene fai iá?
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Nima ʻo e Tohi Sāmé
119:96—Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “ngataʻanga ʻo e haohaoa kotoa”? ʻOku lave heni ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo kau ki he haohaoá mei he anga ʻo e vakai ʻa e tangatá. ʻOku ngalingali naʻá ne fakakaukau ko e vakai ʻa e tangatá ki he haohaoá ʻoku fakangatangata. ʻI hono kehé, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakangatangata pehē ia ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e tataki ʻi aí ʻoku ngāueʻaki ia ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí. “Kuo u mamata ki he ngataʻanga ʻo e haohaoa kotoa,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “kae laulahi ange fau ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e ʻAfiona.”
TĪSEMA 23-29
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 119:121-176
Founga ke Fakaʻehiʻehi Ai mei he Loto-Mamahi ʻIkai Fiemaʻú
Tuku ke Akoʻi Ho Konisēnisí ʻe he Lao mo e Tefitoʻi Moʻoni ʻa e ʻOtuá
5 Kapau ʻoku tau loto ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ia pe ʻiloʻi iá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Fehiʻa ki he koví, pea ʻofa ki he leleí.” (ʻĒm. 5:15) Ka ʻe lava fēfē ke tau fai ia? ʻOku fiemaʻu ke tau ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová. Fakakaukau ki ai ʻi he founga ko ení. Sioloto atu ʻoku ʻikai lava ke ke mohe lelei, pea ʻoku fakahinohinoʻi koe ʻe hoʻo toketaá ke ke kai ke lahi ange ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, fakamālohisino lahi ange, pea fai mo e ngaahi liliu kehe ʻi hoʻo founga moʻuí. ʻOkú ke muimui ʻi heʻene faleʻí, pea ʻoku ola lelei! ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e fakahinohino ʻa e toketaá.
6 ʻI ha founga meimei tatau, kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e ngaahi lao ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angahalá pea ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai totonu ke tau loi, kākā, kaihaʻa, fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, fai ʻa e tōʻonga fakamālohi, pe ʻi ai hatau kaunga ki he tōʻonga fakatēmenioó. (Lau ʻa e Palōveepi 6:16-19; Fkh. 21:8) ʻI heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ola lelei ʻoku hoko ʻi he talangofua kia Sihová, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate ia mo ʻene ngaahi laó.
Kau Talavou—Ko e Hā ʻOku Mou Tulitāupau ki Aí?
12 Sinoemeʻa, kuo pau ke ke ako ke fehiʻa, fakaliliʻa, mo tāufehiʻa ki he meʻa ʻoku koví. (Sāme 97:10) ʻOku lava fēfē ke ke fehiʻa ki he meʻa ʻoku ʻuluaki hā ko e maʻuʻanga ʻo e fiefia? ʻAki ha fakakaukau atu ā ki hono ngaahi nunuʻá! “ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāʻusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. He ko ia ʻoku ne to ʻi hono kakano, te ne utu mei he kakano ʻa e ʻauha.” (Kalētia 6:7, 8) ʻI he fakataueleʻi kita ke ʻunua ki he holí, fakakaukau atu ki he nunuʻa lahi angé—ko e hoko ia ke loto-mamahi ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Sāme 78:41.) Fakakaukau atu foki ki he malava ke ke feitama ka ʻoku ʻikai te ke loto ki ai pe ko e maʻu ha mahaki, ʻo hangē ko e ʻEITISÍ. Fakakaukau atu ki he faingataʻaʻia fakaeongo mo e mole ʻo ʻete ongoʻi lelei ʻo kau kiate kitá. ʻE ʻi ai nai mo ha ngaahi nunuʻa ʻe feʻao fuoloa mo kita. Naʻe fakahā moʻoni ʻe ha fefine Kalisitiane: “Ko hoku husepānití mo au naʻá ma fai ʻa e fehokotaki fakasino mo ha niʻihi kehe ki muʻa pea ma toki malí. Neongo ʻokú ma fakatou Kalisitiane ʻi he ʻahó ni, ka ko e tafaʻaki fakaefehokotaki fakasino ʻo ʻema moʻuí ʻi he kuo hilí ko ha tupuʻanga ia ʻo e fekīhiaki mo e fuaʻa ʻi heʻema nofo malí.” Ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e malava ke mole ʻa ho ngaahi monū fakateokalatí pe ko hono kapusi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané! (1 Kolinitō 5:9-13) ʻOku mahuʻinga lahi pehē fau ha faʻahinga fiefia ʻoku lau momeniti pē?
Makakoloa Fakalaumālie
Falala Pau ko e ‘Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Moʻoni’
2 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova, ʻoku tau falala pau ko ia ʻa e “ʻOtua ʻo e moʻoní” pea ʻokú ne fiemaʻu maʻu pē ʻa e lelei tahá maʻa kitautolu. (Saame 31:5; ʻAi. 48:17) ʻOku tau ʻiloʻi ʻe lava ke tau falala ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. ʻOku tau tui ko e ‘uho tonu ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻoni.’ (Lau ʻa e Saame 119:160.) ʻOku tau loto-tatau mo e meʻa naʻe tohi ʻe ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha: “ʻOku ʻikai ha hala ʻe taha pe ko e tō kelekele ha meʻa ʻe taha kuo leaʻaki ʻe he ʻOtuá. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke nau falala ki he meʻa ʻokú ne leaʻakí koeʻuhí ʻoku nau falala ki he ʻOtua naʻá ne leaʻaki iá.”
TĪSEMA 30–SANUALI 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 120-126
Naʻa Nau Tūtuuʻi ʻi he Loʻimataʻia, kae Utu ʻi he Fiefia
He Tāpuaki ē ki he Faʻahinga ʻOku Nau ʻAve ʻa e Lāngilangí ki he ʻOtuá
10 ʻI heʻetau toʻo ʻa e ʻioke ko e tuʻunga-ākongá, ʻoku tau faitau fakafepaki ai kia Sētane. “Tali tekeʻi ʻa e Tevolo, pea te ne hola meiate kimoutolu,” ko e talaʻofa ia ʻi he Sēmisi 4:7. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni iá ʻoku faingofua ke fai pehē. Ko hono tauhi ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e feinga lahi. (Luke 13:24) Ka ʻoku fai mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he Sāme 126:5: “Ko kinautolu ʻoku fai tangi pe ʻenau fakaheka te nau utu mo e hiva fiefia.” ʻIo, ʻoku ʻikai te tau lotu ki ha ʻOtua taʻehoungaʻia. ʻOkú ne “hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia,” pea ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻoange kiate ia ʻa e lāngilangí.—Hepelū 11:6.
ʻE Mālohi Fēfē Hoʻo Tuí?
17 ʻOkú ke mamahi ʻi he mate ha tokotaha ʻofeina? Vaheʻi ʻa e taimi ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻaki hono lau ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ki he faʻahinga naʻe fokotuʻu mei he maté. ʻOkú ke mamahi koeʻuhi ko hano tuʻusi ha mēmipa ʻo e fāmilí? Ako ke fakatuipauʻi koe ko e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e akonakí ko e lelei tahá maʻu pē ia. Tatau ai pē pe ko e hā ha palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia, ngāueʻaki ia ko ha faingamālie ke langa hake hoʻo tuí. Lilingi atu ho lotó kia Sihova. ʻOua ʻe fakamavaheʻi koe, ka ʻi hono kehé nofo ofi ai pē ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Pal. 18:1) Kau ki he ngaahi ngāue te ne tokoniʻi koe ke kātakí, neongo kapau te ke fai ia fakataha mo e tangi. (Saame 126:5, 6) Tauhi maʻu hoʻo taimi-tēpile hono maʻu ʻa e fakatahá, ngāue fakafaifekaú mo e lau Tohi Tapú. Pea nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻaú. ʻI hoʻo vakai ki hono tokoniʻi koe ʻe Sihová, ko hoʻo tui kiate iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange.
Kītaki ʻi he Ngāue Utu-Taʻú!
13 Ki ha fakafiemālie lahi ki he kau ngāue utu-taʻu ʻa e ʻOtuá, pea tautefito ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he fakatangá, ko e ngaahi lea ko ia ʻo e Sāme 126:5, 6: “Ko kinautolu ʻoku tūtuuʻi ʻa e tengá mo e loʻimatá te nau utu mo ha kalanga fiefia. ʻOku ʻalu atu papau ʻa e tokotaha ko iá, naʻa mo ʻene tangí, ʻokú ne toʻo atu ha tangai ʻoku fonu ʻi he tengá, te ne foki papau mai mo ha kalanga fiefia, ʻo toʻo mai ʻene ʻū haʻinga.” Ko e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo fekauʻaki mo e tūtūʻí mo e utú ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e tokanga mo e tāpuaki ʻa Sihova ki he toenga ko ia naʻa nau foki mai mei he nofo pōpula ʻi Pāpilone ʻo e kuonga muʻá. Naʻa nau fiefia ʻaupito ʻi honau tukuangé, ka naʻa nau tangi nai ʻi hono tūtuuʻi ʻa e tenga ʻi he kelekele kakā naʻe ʻikai ke ngāueʻi he lolotonga ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo honau fakahēʻí. Kae kehe, ko e faʻahinga ko ia naʻe hoko atu ʻenau ngāue tūtūʻí mo e ngāue langá naʻa nau maʻu ʻa e fua mo e fiemālie mei heʻenau ngāué.
14 ʻOku tau tō loʻimata nai ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo ha ʻahiʻahi pe ko e taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai pe ko hotau kaungātuí koeʻuhi ko e māʻoniʻoní. (1 Pita 3:14) ʻI heʻetau ngāue utu-taʻú, ʻoku tau ʻuluaki maʻu nai ha taimi faingataʻa koeʻuhi ʻoku hangē ia ʻoku ʻikai ke lavameʻa ʻetau ngaahi feinga ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka ʻo kapau ʻe hokohoko atu pē ʻetau tūtūʻí mo hono fuʻifuʻí, ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá ke tupu, ʻo faʻa mahulu atu ia mei heʻetau ngaahi ʻamanekiná. (1 Kolinitō 3:6) ʻOku fakatātaaʻi lelei ʻeni ʻe he ngaahi ola ʻo ʻetau tufaki ʻa e ngaahi Tohitapú mo e ngaahi tohi Fakatohitapú.
Makakoloa Fakalaumālie
Mālohi Fakaemaluʻi—“Ko e ʻOtuá ko Hotau Hūfangaʻanga”
15 Tau ʻuluaki lāulea angé ki he meʻa fekauʻaki mo e maluʻi fakaesinó. ʻI he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihová, ʻoku malava ke tau ʻamanekina ʻa e maluʻi ko iá ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. Kapau ʻe ʻikai, te tau hoko ai ʻo maʻungofua ʻe Sētane. Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻá ni: ko Sētane, ʻa e “ʻeiki ʻo e maama ko ʻeni,” te ne saiʻia ke toʻo ʻosi ʻa e lotu moʻoní. (Sione 12:31; Fakahā 12:17) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi puleʻanga mālohi taha ʻi he māmaní kuo nau tapui ʻetau ngāue fakamalangá pea kuo nau feinga ke tafiʻi fakaʻaufuli atu kitautolu. Neongo ia, ʻoku kei tuʻumaʻu pē ʻa e kakai ʻa Sihová pea kuo nau kei hokohoko atu pē ke malanga ʻo ʻikai tuku! Ko e hā kuo ʻikai ke malava ai ʻe he ngaahi puleʻanga mālohí ke fakangata ʻa e ngāue ʻa e kiʻi kulupu siʻisiʻi mo hā ngali ʻikai ha maluʻi ko ʻeni ʻo e kau Kalisitiané? Koeʻuhi kuo maluʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki hono ongo kapakau mālohí!—Sāme 17:7, 8.