Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SEPITEMA 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 79-81
Fakahāhā ʻa e ʻOfa ki he Huafa Lāngilangiʻia ʻo Sihová
Huhuʻí—Ko ha “Foaki Haohaoa” mei he Tamaí
5 ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻi he huafa ʻo Sihová? ʻAki hotau ʻulungāngá. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau māʻoniʻoni. (Lau ʻa e 1 Pita 1:15, 16.) ʻOku ʻuhinga ení ke tau lotu kiate ia pē pea talangofua kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Naʻa mo e taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻi he founga ʻoku akoʻi mai ʻe Sihová. ʻI he moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki hono huafá. (Māt. 5:14-16) ʻOku tau fakamoʻoniʻi ai ko e ngaahi lao ʻa Sihová ʻoku lelei pea ko Sētané ko ha tokotaha loi. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa, ko ia te tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. ʻI he taimi ʻoku tau fai pehē aí, ʻoku tau fakatomala pea fai hotau lelei tahá ke tuku hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke fakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová.—Saame 79:9.
Loma 10:13—“Ui ki he Huafa oe Eiki”
ʻI he Tohi Tapú, ko e kupuʻi lea “ui ki he huafa ʻo Sihová” ʻoku ʻuhinga ia ki ha meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi pē ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ngāueʻaki iá. (Saame 116:12-14) ʻOku kau ki ai ʻa e falala ki he ʻOtuá mo hanga kiate ia ki ha tokoni.—Saame 20:7; 99:6.
Naʻe mahuʻinga ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá kia Sīsū Kalaisi. Ko e ʻuluaki lea ʻi heʻene sīpinga lotú: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá,” pe ʻai ke toputapu. (Mātiu 6:9) Naʻe toe fakahaaʻi ʻe Sīsū kuo pau ke tau hoko ʻo ʻilo, talangofua, pea ʻofa ʻi he Tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e hingoa ko iá ʻo kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 17:3, 6, 26.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 111
Siosifa
Tuʻunga Māʻolunga ʻo e Hingoa ʻo Siosifá. ʻI he vakai ki he tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻo Siosifa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé, naʻe feʻungamālie ʻa hono ngāueʻaki hono hingoá ke uiʻaki ʻa e ngaahi matakali kotoa ʻo ʻIsilelí (Saame 80:1) pe faʻahinga naʻa nau kau ki he puleʻanga fakatokelaú. (Saame 78:67; ʻĒm. 5:6, 15; 6:6) ʻOku toe hā foki hono hingoá ʻi he kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻI he vīsone fakaekikite ʻa ʻIsikelí, ko e tofiʻa ʻo Siosifá ʻoku konga ʻe ua (ʻIsi. 47:13), ko e taha ʻi he ngaahi matapā ʻo e kolo “ʻOku ʻi Ai ʻa Sihova” ʻoku uiʻaki ia ʻa e hingoa ʻo Siosifá (ʻIsi. 48:32, 35), pea ʻi he lave ki hono toe fakafāʻūtahaʻi ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻoku lave ai kia Siosifa ko e ʻeiki ʻo e konga ʻe taha ʻo e puleʻangá pea ko Siuta ko e ʻeiki ia ʻo e konga ʻe tahá. (ʻIsi. 37:15-26) Naʻe fakahaaʻi ʻi he kikite ʻa ʻOpataiá ʻe kau ʻa e “fale ʻo Siosifá” ʻi hono fakaʻauha ʻa e “fale ʻo ʻĪsoá” (ʻOpa. 18), pea naʻe tuhu leva ʻa e kikite ʻa Sākalaiá ki hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa e “fale ʻo Siosifá.” (Sāk. 10:6) Naʻe hā ʻa Siosifa ko e taha ʻi he ngaahi matakali ʻo ʻIsileli fakalaumālié kae ʻikai ko ʻIfalemi.—Fkh. 7:8.
Ko e moʻoni ko ia ʻo e hā ʻa Siosifa ʻi he Fakahā 7:8 ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e kikite ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne maté ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki ʻIsileli fakalaumālie. Ko ia ai, ʻoku hā mahino ko e Tokotaha Mālohi ʻo Sēkopé, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻá ne ʻomai ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tauhi-Sipi Lelei ʻa ia naʻá ne tuku atu ʻene moʻuí koeʻuhi “ko e fanga sipí.” (Sione 10:11-16) Ko Sīsū Kalaisi foki ʻa e maka-tuliki fakavaʻe ʻo e temipale ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku langaʻaki ʻa e ʻIsileli fakalaumālié. (ʻEf. 2:20-22; 1 Pita 2:4-6) Pea ko e Tauhi-Sipi mo e Maka ko ení ʻoku kau ia mo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú.—Sione 1:1-3; Ngā. 7:56; Hep. 10:12; fakafehoanaki mo e Sēn. 49:24, 25.
SEPITEMA 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 82-84
Houngaʻia ʻi he Ngaahi Monū ʻOkú Ke Maʻú
Lēsoni mei he Fanga Manupuna ʻo e ʻAtaá
Ko e faʻahinga naʻa nau nofo ʻi Selusalemá naʻa nau ʻiloʻi lelei ʻa e pekepeká, ʻa ia naʻa nau angaʻaki hono langa honau ngaahi punungá ʻi he matatulutulu ʻo ha fale. Ko e niʻihi naʻa nau ngaahi honau punungá ʻi he temipale ʻo Solomoné. Ngalingali naʻe ʻai ʻe he fanga pekepeká honau punungá ʻi he temipalé ʻi he taʻu taki taha ʻa ia ʻoku lava ai ke tauhi honau fāngangá ʻo ʻikai fakahohaʻasi.
Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 84—ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Kolá, naʻá ne ngāue ʻi he temipalé ʻi he uike ʻe taha ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē—naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi pununga ko ení. Naʻá ne maʻu ʻa e holi tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he pekepeká ke ʻi ai hano ʻapi tuʻuloa ʻi he fale ʻo Sihová, naʻá ne kalanga: “ʻE Sihova Mohu-hosite, hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa ho ngaahi nofoʻanga! ʻOku holi hoku laumalie, ʻio ʻoku ne pongia he fiemaʻu ʻa e ngaahi lotoʻā ʻo Sihova . . . Seuke, kuo maʻu fale ai ʻe he kiʻi manupuna, mo e pekepeka hano pununga; pea kuo ne tuku ki ai hono fānganga, ʻo ofi ki ho ngaahi feilaulauʻanga, ʻEiki Sapaoti, ʻa hoku Tuʻi mo hoku ʻOtua.” (Saame 84:1-3) ʻOku tau maʻu mo ʻetau fānaú ha holi mo ha houngaʻia meimei tatau ke kau tuʻumaʻu ʻi he fakatahataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?—Saame 26:8, 12.
Fakakaukau Lelei ki he Meʻa ʻOkú Ke ʻAmanekiná, pea Fiefia
Ko e hoholo ke motuʻá pe mahamahakí ʻe lava ke ne fakangatangata ʻa e meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kapau ko ha mātuʻa koe, te ke ongoʻi nai ʻoku siʻi ʻa hoʻo maʻu ʻaonga mei he ako fakafoʻituituí pe ngaahi fakataha faka-Kalisitiané koeʻuhi ko hoʻo fakamoleki ʻa e taimi mo e ivi lahi ʻi he fānau īkí. Kae kehe, ʻikai ko e tokangataha ki ho ngaahi ngataʻangá ʻe lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ne taʻofi ai koe mei he sio ki he meʻa ʻoku kei malava ke ke faí?
ʻI he taʻu ʻe laui afe kuohilí, naʻe fakahāhā ai ʻe ha tokotaha Līvai ha holi ki ha meʻa naʻe taʻemalava ke ne fakalato. Naʻá ne maʻu ʻa e monū ke ngāue ʻi he temipalé he uike ʻe ua ʻi he taʻu kotoa pē. Kae kehe, naʻá ne fakahāhā ʻa e holi ʻoku taau ke fakaongoongolelei ke nofo tuʻuloa ʻo ofi ki he ʻōlitá. (Sāme 84:1-3) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e tangata faitōnunga ko ʻení ke ne fiemālié? Naʻá ne ʻiloʻi naʻa mo e ʻaho ʻe taha ʻi he loto-ʻā ʻo e temipalé ko ha monū laulōtaha ia. (Sāme 84:4, 5, 10) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ʻikai ke nōfoʻi ki hotau ngaahi ngataʻangá, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻiloʻi pea houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku lava ke tau faí.
ʻOku Fakamahuʻingaʻi Koe ʻe Sihova ko Ho ʻOtuá!
12 Kapau ʻokú ke fekuki mo ha mahamahaki, fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. Kōlenga kiate ia ki ha tokoni koeʻuhi ke lava ʻo ke fakatupulekina ha vakai totonu ki ho tuʻungá. Ngāueʻaki leva ʻa e Tohi Tapú ke kumi ki he ngaahi folofola lelei ʻa Sihova kuó ne tuku tauhi maʻaú. Tokangataha ki he ngaahi veesi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi hono fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻene kau sevānití. ʻI hoʻo fai peheé, te ke sio ai ko Sihová ʻoku anga-lelei ki he faʻahinga kotoa ʻoku tauhi faitōnunga kiate iá.—Saame 84:11.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 816
Tama Tamai-Mate
Koeʻuhi naʻe faingofua ke tukunoaʻi ʻa e faʻahinga ko eni naʻe mamahi mo ʻikai lava ʻo maluʻi kinautolú, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kupuʻi lea “tama tamai-maté” ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e lahi ʻo e māʻoniʻoni ʻa ʻIsilelí pe ko ʻenau aafe mei he māʻoniʻoní. ʻI he fiefia ʻa e puleʻangá ʻi ha tuʻunga lelei fakalaumālie, naʻe tokangaʻi ai ʻa e tama tamai-maté. ʻI he taimi naʻe pikoʻi ai ʻa e fakamaau totonú ʻi he fonuá, naʻe liʻekina ʻa e tama tamai-maté, pea ko ha fakaʻilonga eni ʻoku fakameleʻi ʻa e fonuá. (Saame 82:3; 94:6; ʻAi. 1:17, 23; Sel. 7:5-7; 22:3; ʻIsi. 22:7; Sāk. 7:9-11; Mal. 3:5) Naʻe fakamalaʻiaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga naʻa nau fakafeʻātungiaʻi ʻa e tama tamai-maté. (Teu. 27:19; ʻAi. 10:1, 2) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ko e Tokotaha Huhuʻi (Pal. 23:10, 11), Tokoni (Saame 10:14), mo e Tamai (Saame 68:5) ki he faʻahinga peheé. Ko ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e fakamāú maʻa kinautolú (Teu. 10:17, 18), fakahāhā ʻa e mēsí kiate kinautolú (Hōs. 14:3), ʻoange ʻa e fakafiemālié (Saame 146:9), pea tauhi kinautolu ke nau moʻuí.—Sel. 49:11.
Ko e taha ʻo e meʻa ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e Kalisitiane moʻoní ko ʻenau tokanga ki he faʻahinga ʻoku mamahi ʻi ha mate ha husepāniti pe mātuʻa. ʻOku tohi ʻa e ākonga ko Sēmisí ki he kau Kalisitiané: “Ko e founga lotu ʻoku maʻa mo taʻeʻuliʻi ʻi he anga ʻo e vakai ʻa hotau ʻOtuá mo e Tamaí ʻa eni: Ke tokangaʻi ʻa e kau paeá mo e kau uitoú ʻi heʻenau faingataʻaʻiá, pea ke te tauhi kita ke taʻehaʻila mei he māmaní.”—Sēm. 1:27.
SEPITEMA 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 85-87
Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Lotú ke Kātaki
ʻOkú Ke Tapua Atu ʻa e Lāngilangi ʻo Sihová?
10 Ke tapua atu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá, ʻoku toe fiemaʻu ke tau “kītaki ʻi he lotu.” (Loma 12:12) ʻE lava pea ʻoku totonu ke tau lotu ke hanga ʻe Sihova ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi kiate ia ʻi ha founga fakahōifua. Ke aʻusia iá, ʻe lava ke tau kole fakalelei kiate ia ki hono laumālie māʻoniʻoní, ki ha tui lahi ange, ki ha malava ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, pea mo ha malava ke “tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.” (2 Tīm. 2:15; Māt. 6:13; Luke 11:13; 17:5) Hangē pē ko ha fakafalala ʻa ha kiʻi tama ki heʻene tamaí, ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fakafalala ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova. Kapau ʻoku tau kole kiate ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ke toe kakato ange kiate ia, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e falala-pau te ne fai pehē. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau ongoʻi ʻoku tau fakahohaʻasi ia! Ka, ʻi he lotú tau fakahīkihikiʻi ia, fakamālō kiate ia, kumi ki heʻene tatakí tautefito ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he ʻahiʻahí ai pea kole ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi kiate ia ʻi he ngaahi founga te tau fakalāngilangiʻi ai hono huafa māʻoniʻoní.—Saame 86:12; Sēm. 1:5-7.
Founga ʻOku Tali Ai ʻe Sihova ʻEtau Lotú
17 Lau ʻa e Saame 86:6, 7. Naʻe fakapapauʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá naʻe fanongo mai ʻa Sihova mo tali ʻene ngaahi lotú. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e falala pau tatau. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení ʻoku fakapapauʻi mai ai ko Sihova ʻokú ne foaki mai ʻa e poto mo e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke kātaki aí. Te ne ngāueʻaki nai hotau fāmili fakalaumālié pe naʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kiate ia ʻi he lolotonga ní ke tokoniʻi kitautolu ʻi he founga ʻe niʻihi.
18 Neongo heʻikai nai ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻoku tau ʻamanekiná, ʻoku tau ʻiloʻi te ne tali ia. Te ne tokonaki ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú pea ʻi he taimi tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ai iá. Ko ia hokohoko atu ke lotu ʻi he tui, ʻo falala pau ko Sihova te ne tokangaʻi koe ʻi he taimí ni pea te ne “fakatōliʻa ʻa e holi ʻa e meʻamoʻui kotoa” ʻi he māmani foʻou ka hoko maí.—Saame 145:16.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 1058 ¶5
Ko e Lotó
Ngāue Fakataha mo “ha Loto Kakato.” Ko e mafú kuo pau ke kakato ia kae lava ke ngāue lelei, ka ko e lotó ʻoku lava ke māvahevahe. Naʻe lotu ʻa Tēvita: “Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá,” ʻo ʻuhingá ko e loto ʻo ha tokotaha ʻe lava ke māvahevahe ʻi he fekauʻaki mo ʻene manavaʻofá mo e manavaheé. (Saame 86:11) Ko ha tokotaha pehē ʻokú ne ‘lotolotoua’ nai—ʻo māmāfana pē ʻene tauhi ki he ʻOtuá. (Saame 119:113; Fkh. 3:16) ʻE lava foki ke maʻu ʻe ha tokotaha ha “loto-lōua” (fakafoʻilea, ʻaki ha loto mo ha toe loto), ʻo feinga ke tauhi ha ʻeiki ʻe toko ua, pe lea kākā ʻaki ha meʻa lolotonga iá ʻokú ne fakakaukau ki ha meʻa kehe. (1 Kal. 12:33; Saame 12:2, fkm. ʻi lalo) Naʻe fakahalaiaʻi lahi ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga lotolotoua mālualoi peheé.—Māt. 15:7, 8.
SEPITEMA 23-29
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 88-89
Pule ʻa Sihová ʻOku Lelei Tahá
Poupou ki he Tuʻunga-Hau ʻo Sihová!
5 Fakakaukau angé fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻe taha ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ʻi ha founga totonu haohaoa. ʻOkú ne tala mai: “Ko au Sihova, ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki, fakamaau totonu, mo e māʻoniʻoni ʻi he māmaní, he ko e ngaahi meʻa eni ʻoku ou leleiʻia aí.” (Sel. 9:24) ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sihova ha ngaahi lao fakaetangata ke tokoni kiate ia ʻi heʻene fili ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI hono kehé, ʻokú ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he meʻa ʻoku totonú. Pea makatuʻunga ʻi heʻene fakamaau totonu haohaoá tonu, ʻoku foaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lao ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú ʻa e fakavaʻe ʻo ho taloní.” Ko ia ai, ko e lao kotoa pē, tefitoʻi moʻoni, mo e tuʻutuʻuni ʻoku haʻu meia Sihová ʻoku totonu. (Saame 89:14; 119:128) ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha Pule faitotonu. Neongo ia, ko Sētane tonu ʻoku ʻikai lava ke ne ʻomai ha fakamaau totonu ki he māmaní.
Poupou ki he Tuʻunga-Hau ʻo Sihová!
10 Ko e pule ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke fefeka. ʻI heʻene peheé, ko e faʻahinga ʻoku talangofua kiate iá ʻoku nau ongoʻi tauʻatāina mo fiefia. (2 Kol. 3:17) Naʻe pehē ʻe Tēvita fekauʻaki mo Sihova: “ʻOku ʻi hono ʻaó ʻa e lāngilangi mo e nāunauʻia; ʻoku ʻi hono ʻafioʻangá ʻa e mālohi mo e fiefia.” (1 Kal. 16:7, 27) Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko ʻĒtaní: “Fiefia ē ko e kakai ʻoku nau ʻilo ʻa e kaila fiefiá. ʻE Sihova, ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he maama ʻo ho fofongá. ʻOku nau fiefia ʻi ho huafá ʻi he ʻahó kotoa, pea ʻi hoʻo māʻoniʻoní ʻoku hakeakiʻi ai kinautolu.”—Saame 89:15, 16.
11 Ko e lahi ange ʻetau fakalaulauloto ki he lelei ʻo Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau tuipau ko ʻene pulé ʻoku lelei tahá. ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Ko ha ʻaho ʻe taha ʻi ho ongo lotoʻaá ʻoku lelei ange ia ʻi ha ʻaho ʻe taha afe ʻi ha feituʻu kehe pē!” (Saame 84:10) Naʻe ngaohi mo fakatupu kitautolu ʻe Sihova, ko ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa tofu pē te ne ʻai ke tau fiefiá. ʻOkú ne foaki nima-homo kiate kitautolu ʻo laka mamaʻo ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau fiemaʻú. Ko ha meʻa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau fai ko e lelei pē ia maʻatautolu. Tatau ai pē pe kuo pau ke tau fai ha ngaahi feilaulau, te tau fiefia maʻu pē kapau te tau talangofua kia Sihova.—Lau ʻa e ʻAisea 48:17.
Maʻu ha Tui Taʻeueʻia ki he Puleʻangá
14 Naʻe fai ʻe Sihova ha talaʻofa kia Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ko e talaʻofa ko iá ʻoku ui ko e fuakava ʻia Tēvita. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 7:12, 16.) Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko e Mīsaiá ʻe hoko ko e taha ʻo e hako ʻo Tēvitá. (Luke 1:30-33) ʻI he founga ko ení, naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakamatala papau lahi ange fekauʻaki mo e laine fakafāmili ʻo e Mīsaiá. Naʻe pehē ʻe Sihova ko e hako ko eni ʻo Tēvitá te ne maʻu ʻa e “totonu” ke hoko ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga Faka-Mīsaiá. (ʻIsi. 21:25-27) Ko e tuʻunga-tuʻi ʻo Tēvitá ʻe pule ʻo taʻengata koeʻuhí ko Sīsū, ʻa e hako ʻo Tēvitá, “ʻe taʻengata, pea ko hono taloni ʻe feʻao mo au ʻo hange ko e laʻa.” (Saame 89:34-37) ʻE lava ke tau tuipau ko e pule ʻa e Mīsaiá heʻikai ʻaupito fakameleʻi pea ko e ngaahi ʻaonga ʻe haʻu mei he pule ko ení ʻe taʻengata!
Makakoloa Fakalaumālie
“Ko Koe Toko Taha Pē ʻOku Mateakí”
4 Ko e “mateakí” ʻi hono ngāueʻaki ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ko e ʻofa ʻoku pipiki anga-ʻofa ki ha meʻa pea ʻoku ʻikai ke mavahe ia kae ʻoua kuo fakahoko ʻene taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻOku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku kau ki hení ʻi he faitōnungá. ʻOku moʻoni ʻeni koeʻuhi ʻe faitōnunga pē nai ha taha ia koeʻuhi ko e ongoʻi ko ha fatongia. ʻI hono kehé, ʻoku makatuʻunga ʻa e mateakí ia ʻi he ʻofa. ʻIkai ngata aí, ko e foʻi lea “faitōnungá” ʻoku lava ke ngāueʻaki ia ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻui. Ko e fakatātaá, naʻe ui ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e māhiná “ko ha fakamoʻoni faitōnunga ʻi he langí” koeʻuhi ko ʻene hā maʻu pē he poʻulí. (Saame 89:37, NW) Ka heʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻa e māhiná ia ʻoku mateaki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e mateakí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofá—ʻa e meʻa ʻoku ʻikai malava ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻuí ke fakahāhaá.
5 ʻI hono ʻuhinga Fakatohitapú, ko e mateakí ʻoku māfana. Ko hono fakahāʻí tonu ʻoku hā mei ai ʻa e ʻi ai ha vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa e ʻulungaanga ko iá pea mo e tokotaha ʻoku fakahāhaaʻi ia ki aí. ʻOku ʻikai ke feliliuaki ʻa e mateaki peheé. ʻOku ʻikai ke hangē ia ko e ngaahi peau ʻo e tahí ʻa ia ʻoku puhi takai holo ʻe he ngaahi matangi feliliuakí. ʻI hono kehé, ko e mateakí, pe ʻofa mateakí, ʻokú ne maʻu ʻa e tuʻunga tuʻumaʻu mo e mālohi ke ne ikuʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga lahi tahá.
SEPITEMA 30–ʻOKATOPA 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 90-91
Ke Lōloa Hoʻo Moʻuí, Falala kia Sihova
Fekumi ki ha Moʻui Fuoloa Ange
ʻOku ʻikai ke tui tatau ʻa e kau faisaienisi kotoa ko e faitoʻo ki he taʻumotuʻá ʻoku lava ke ne fakalōloa ʻa e moʻui ʻa e tangatá ʻo fakalaka atu ia ʻi he lōloa ʻo ʻetau taʻumotuʻa ʻi he ʻaho ní. Ko e moʻoni, ko e lōloa ʻo ʻetau moʻuí kuo māmālie ʻene ʻalu ke toe nounou angé talu mei he senituli 19. Ka ʻoku fekauʻaki eni mo e tuʻunga maʻá, ngaahi lavameʻa ʻi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi mahaki pipihí, pea mo hono ngāueʻaki ʻo e faitoʻo tāmate siemú (antibiotics). ʻOku tui ʻa e kau faisaienisi ʻoku nau ako ki he ngaahi kēnisí ko e fuoloa ʻo e moʻui ʻa e tangatá ʻe tatau ai pē.
Fakafuofua ki he taʻu ʻe 3,500 kuohilí, naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha hiki Tohi Tapu ko Mōsesé: “Ko e lōloa ʻo ʻemau moʻuí ko e taʻu ʻe 70, pe 80 kapau ʻokú te mātuʻaki mālohi. Ka ʻoku fonu ia ʻi he faingataʻa mo e mamahi; ʻoku puli vave ia, pea ʻoku mau puna atu.” (Saame 90:10) Neongo ʻa e feinga ʻa e tangatá ke fakalōloa ʻetau moʻuí, ʻe kei tatau pē ʻa e moʻuí mo ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsesé.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e vaná mo e kalasi ʻe taha ʻo e fingotá (quahog clam) ʻoku lava ke nau moʻui atu ʻi ha taʻu ʻe 200 tupu, ko e ʻuluʻakau lalahi ʻaupitó ʻoku lava ke nau moʻui ʻi ha laui afeʻi taʻu. ʻI heʻetau fakahoa atu ʻetau moʻuí mo e taha ʻo e ngaahi meʻamoʻui ko ení, ʻoku tau fifili nai, ‘Ko ʻetau moʻuí ʻoku taʻu pē ʻe 70 pe 80?’
wp19.1 5, puha
Ko Hai ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá?
Ko e fehuʻi ia ʻoku faʻa fifili ki ai ʻa e tokolahi. Mahalo pē ʻokú ke pehē mo koe. ʻE lava ke tau fakalea ia ʻo pehē: Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuniveesi pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí ʻoku pau naʻe fakatupu pe ʻi ai hano tokotaha-fakatupu, naʻe tupu ʻa e ʻOtuá mei fē?
ʻOku loto-tatau ʻa e kau faisaienisí ko e ʻuniveesi fakamatelié naʻe ʻi ai hono kamataʻanga. ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi fakakaukau ko ení, ko e ʻuluaki veesi ʻi he Tohi Tapú ʻoku pehē ai: “ʻI he kamataʻangá naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo e māmaní.”—Sēnesi 1:1.
Ko e ʻunivēsí heʻikai lava ke ne fakatupu ʻe ia ia; heʻikai lava ke hokonoa mai pē ia. Heʻikai lava ke tupu ha meʻa mei he halaʻataá. Kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ki muʻa ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻunivēsí, heʻikai ke ʻi ai ha ʻuniveesi ʻi he ʻahó ni. Kuo pau naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa ia ki muʻa ʻa ia naʻá ne fakatupunga ke ʻi ai ʻa e ʻunivēsí. Ko Sihova ko e ʻOtuá, ko hono mālohi taʻengatá mo ʻene hoko ko e meʻamoʻui laumālie potó, ʻa e ʻUluaki Tokotaha naʻá ne Fakatupunga iá.—Sione 4:24.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá: “Ki muʻa ke fanauʻi ʻa e ngaahi moʻungá pe ʻi hoʻo ʻomai ʻa e māmaní mo e fonua mahú, mei he taʻengata ki he taʻengata, ko koe ʻa e ʻOtuá.” (Saame 90:2) Ko ia ai, ko e ʻOtuá tonu kuó ne ʻi ai maʻu pē. Ko ia, “ʻi he kamataʻangá” naʻá ne fakatupu ʻa e ʻuniveesi fakamatelié.—Fakahā 4:11.
Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻOfá ke Ikuʻi ʻa e Manavaheé
16 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku tau koloaʻaki ʻetau moʻuí. Kae kehe, ʻokú ne taukaveʻi te tau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú—naʻa mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová—ke fakatolonga ʻetau moʻuí. (Siope 2:4, 5) He maʻuhala ē ko Sētane! Neongo ia, koeʻuhi ko Sētane “ʻokú ne malava ke fakatupunga ʻa e maté,” ʻokú ne feinga ke ngāueʻaki ʻetau manavahē fakanatula ki he maté ke ʻai ai ke tau liʻaki ʻa Sihova. (Hep. 2:14, 15) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e kau fakafofonga ʻo Sētané ʻoku nau fakamanamanaʻi ke tāmateʻi ʻa e kau lotu ʻa Sihová kapau heʻikai ke nau siʻaki ʻenau tuí. ʻI ha ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku ngāueʻaki nai ʻe Sētane ha tuʻunga fakafaitoʻo ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻetau moʻuí ke ʻai kitautolu ke tau fakangaloku. Ko e kau toketaá pe ngaahi mēmipa taʻetui ʻo e fāmilí te nau tenge nai kitautolu ke tali ha huhu toto, ʻa ia ʻe maumauʻi ai ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Pe ʻe feinga nai ha taha ke fakalotoʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki ha founga fakafaitoʻo kehe ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
17 Neongo ʻoku ʻikai ke tau fie mate, ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova heʻikai tuku ʻene ʻofa ʻiate kitautolú kapau ʻe mole ʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Loma 8:37-39.) ʻI he taimi ʻoku mate ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová, ʻokú ne tauhi kinautolu ʻi heʻene manatú, ʻo hangē pē ʻoku nau kei moʻuí. (Luke 20:37, 38) ʻOkú ne holi ke toe fokotuʻu mai kinautolu. (Siope 14:15) Kuo totongi ʻe Sihova ha mahuʻinga lahi koeʻuhi ke tau “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova mo ʻene tokanga mai kiate kitautolú. Ko ia ʻi he ʻikai ke liʻaki ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau puke ai pe fakamanamanaʻi ʻe he maté, ʻoku tau hanga kiate ia ki ha fakafiemālie, poto mo e mālohi. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe fai ʻe Valérie mo hono husepānití.—Saame 41:3.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku ʻI Ai Hao ʻĀngelo Tauhi?
ʻOKU ʻikai ke akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻoku ʻi ai ha ʻāngelo tauhi ʻo e tokotaha taki taha. Ko e moʻoni, naʻe tuʻo taha ʻa e pehē ʻe Sīsū: “Vakai ke ʻoua naʻa mou taʻetokaʻi ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni, he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ko ʻenau kau ʻāngelo ʻi hēvaní ʻoku nau mamata maʻu pē ki he fofonga ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní.” (Mātiu 18:10) Kae kehe, ʻi he ʻikai ke fakahuʻunga ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha ʻāngelo tauhi ʻo e tokotaha taki taha, naʻe pehē pē ʻe Sīsū ia ʻoku mahuʻingaʻia moʻoni ʻa e kau ʻāngeló ʻi he tokotaha taki taha ʻo ʻene kau ākongá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fai taʻefakapotopoto mo taʻetokanga ʻe he kau lotu moʻoní ha meʻa fakatuʻutāmaki, ʻi he fakakaukau ʻe maluʻi kinautolu ʻe he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.
ʻOku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai tokoni ʻa e kau ʻāngeló ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá? ʻIkai. (Saame 91:11) ʻOku fakapapauʻi mālohi ʻe he niʻihi kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ha maluʻi mo ha tataki fakaeʻāngelo kiate kinautolu. Ko Kenneth, naʻe lave ki ai ʻi he kupu kamatá, ʻokú ne maʻu ʻa e ongoʻi tatau. Neongo heʻikai lava ke tau fakamatematē ai, ʻokú ne tonu nai. Kuo faʻa sio ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fakamoʻoni ʻo e tokoni fakaeʻāngeló ʻi heʻenau fai ʻa e ngāue fakamalangá. Kae kehe, koeʻuhi ʻoku taʻehāmai ʻa e kau ʻāngeló, heʻikai lava ke tau tala ʻa e lahi ʻo e ngāueʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻi he tafaʻaki kehekehe. Ka neongo ia, heʻikai hala ke tau fakamālō ki he Māfimafi-Aoniú ki ha tokoni pē kuó ne tokonaki mai nai.—Kolose 3:15; Sēmisi 1:17, 18.
ʻOKATOPA 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 92-95
Ko e Tauhi kia Sihová ʻa e Founga Moʻui Lelei Tahá!
Toʻutupu, ʻOku Mou Tokangataha ki he Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié?
5 Ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié ko e fakamālōʻiaʻi ʻa Sihova ʻi heʻene ʻofá mo e meʻa kuó ne fai maʻatautolú. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi-saame ʻe taha: “ʻOku lelei ke fakamālō kia Sihova . . . He kuó ke ʻai au ke u fiefia, ʻe Sihova, koeʻuhí ko hoʻo ngaahi ngāué; koeʻuhi ko e ngaahi ngāue ʻa ho nimá ʻoku ou kaila fiefia.” (Saame 92:1, 4) Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē kuo foaki atu ʻe Sihová: Ko hoʻo moʻuí, ko hoʻo tuí, ko e Tohi Tapú, ko e fakatahaʻangá, mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisí. ʻI hoʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ʻokú ke fakahaaʻi ai kia Sihova ʻokú ke fakamālō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ení, pea ʻoku ʻai ai koe ke ke ofi ange kiate ia.
Ko Hai ʻOkú Ne Fakafuo Hoʻo Fakakaukaú?
8 ʻI he hangē ko ha mātuʻa leleí, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke maʻu ʻe heʻene fānaú ʻa e moʻui fakafiemālie taha ʻoku ala lavá. (ʻAi. 48:17, 18) Ko ia ʻokú ne akoʻi mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito fekauʻaki mo e ʻulungaanga tāú mo e founga ʻoku totonu ke tau fakafeangaiʻaki ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne fakaafeʻi mai ke tau ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi heʻene foungá pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá. ʻOku ʻikai ke fuʻu fakataputapui eni. ʻI hono kehé, ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau poto ange pea tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei ange. (Saame 92:5; Pal. 2:1-5; ʻAi. 55:9) ʻE kei lava pē ke tau maʻu ha ngaahi saiʻia fakafoʻituitui, ka te tau fai ha ngaahi fili ʻa ia te ne ʻai kitautolu ke tau fiefia. (Saame 1:2, 3) ʻI heʻetau maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, te tau maʻu ʻaonga ai ʻi he ngaahi founga lahi!
ʻOku Fakamahuʻingaʻi Koe ʻe Sihova ko Ho ʻOtuá!
18 ʻI he fakaʻaʻau ke tau taʻumotuʻa angé, ʻoku lava ke tau tuipau ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngāue ʻa Sihova ke tau fai. (Saame 92:12-15) Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū tatau ai pē pe ʻoku fakangatangata fēfē ʻetau malavá pe ʻoku hā ngali siʻisiʻi fēfē ʻetau ngaahi feingá kiate kitautolu, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ha meʻa pē ʻoku tau fai ʻi heʻene ngāué. (Luke 21:2-4) Ko ia tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke ke faí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke lea fekauʻaki mo Sihova, lotu maʻa ho fanga tokouá, pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nofoʻaki faitōnunga. ʻOku lau koe ʻe Sihova ko hono kaungāngāue, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e meʻa ʻokú ke lavaʻí, ka koeʻuhí ko hoʻo loto-lelei ke talangofua kiate iá.—1 Kol. 3:5-9.
Makakoloa Fakalaumālie
‘ʻOi He Lahi Ē ko e Poto ʻo e ʻOtuá!’
18 Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e laulōtaha ʻa e poto ʻo Sihová: “ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua! hono ʻikai taʻemahakulea ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo taʻemafakatotoloa hono ngaahi founga!” (Loma 11:33) ʻI hono kamata ʻaki ʻa e vēsí ʻa e lea ofo ko e “ʻOiau,” naʻe fakahāhaaʻi ai ʻe Paula ʻa e ongoʻi mālohi—ʻi he tuʻunga ko ʻení, ko e fakatumutumu loloto. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻá ne fili ki he “kilukilua” ʻoku fehokotaki vāofi ia mo e foʻi lea ki he “luo taʻehanotakelé.” Ko ia ai, naʻe langaʻi ʻe heʻene ngaahi leá ha fakatātā fakaefakakaukau mahino. ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he poto ʻo Sihová, ʻoku hangē ia ko haʻatau sio fakamamaʻu hifo ki ha luo taʻehanotakele taʻefakangatangata, ko ha feituʻu mātuʻaki loloto fau, fuʻu lahi faufau ʻo ʻikai ʻaupito ai ke tau malava ke makupusi hono lahí, taʻekau ki ai ʻa hono fakamatalaʻi pe mapeʻi fakaikiiki ia. (Sāme 92:5) ʻIkai ko ha fakakaukau fakatupu anga-fakatōkilalo ia?
ʻOKATOPA 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 96-99
“Fanongonongo ʻa e Ongoongo Lelei”!
w11-E 3/1 6 ¶1-2
Ko e Hā ʻa e Ongoongo Lelei?
ʻOKU fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau malangaʻi ʻa e ‘ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá’ ʻaki ʻa e talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia, ʻo fakamatalaʻi ko e Puleʻangá ko e founga-pule pē ia ʻi māmani ʻi he kahaʻú ʻe pule ki he māmaní ʻi he māʻoniʻoni. Kae kehe, ko e kupuʻi lea “ongoongo lelei” ʻoku lava ke toe ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi founga kehe ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu ai ha fakamatala ki he ‘ongoongo lelei ʻo e fakamoʻuí’ (Saame 96:2); “ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá” (Loma 15:16); pea mo e “ongoongo lelei ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.”—Maʻake 1:1.
Ko hono fakakātoá, ko e ongoongo leleí ʻoku kau ki ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi moʻoni naʻe lave ki ai ʻa Sīsuú pea mo ia naʻe hiki ʻe heʻene kau ākongá. Ki muʻa ke ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ange ki heʻene kau muimuí: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní, pea akoʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fekau atu kiate kimoutolú.” (Mātiu 28:19, 20) Ko ia ko e ngāue ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai ko hono fakahaaʻi pē ʻa e Puleʻangá ki he niʻihi kehé; ka kuo pau foki ke nau feinga ke ngaohi ākonga.
Ko e Hā ʻE Hoko ʻi he ʻAho Fakamāú?
Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakatātā ʻi he toʻomataʻú, ʻoku sioloto atu ʻa e kakai tokolahi ko e ʻAho Fakamāú ʻe ʻomai ai ʻa e kakai ʻe laui piliona ki he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue ki muʻá—ko e niʻihi ke fakapaleʻi ʻaki ʻa e moʻui ʻi hēvani, ko e niʻihi kehé ʻe fakamamahiʻi ʻi heli. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e taumuʻa ʻo e ʻAho Fakamāú ke fakahaofi ʻa e kakaí mei he fakamaau taʻetotonú. (Saame 96:13) Kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke ne hoko ko e Fakamaau ʻa ia te ne fakafoki mai ʻa e fakamaau totonú ki he faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e ʻAisea 11:1-5; Ngāue 17:31.
Melino ʻi he Taʻu ʻe Afe—Pea Fakalaka Atu Ai!
18 Ko e vahaʻangatae fekoekoeʻi ko iá naʻe fakaheleleuʻi ʻi he taimi naʻe tākiekina ai ʻe Sētane ʻa e tangatá, ke nau angatuʻu ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Kae kehe, talu mei he 1914, kuo fou ʻa e Puleʻanga Faka-Mīsaiá ʻi he ngaahi sitepu fakalakalaka ke toe fakafoki ʻa e fāʻūtaha mo e feongoongoi ko iá. (ʻEf. 1:9, 10) Lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Afé, ko e ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku lolotonga “taʻehāmaí” ʻe ʻomi ia ke hā mai. Pea hoko mai leva ʻa e “ngataʻangá,” ʻa ia, ko e ngata ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí. Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻe hokó? Neongo kuo ʻoange “ʻa e mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani,” ko Sīsuú ʻoku ʻikai ke sio tuʻunga. Kuo ʻikai haʻane fakataumuʻa ke faʻao ʻa e tuʻunga ʻo Sihová. Kuó ne anga-fakatōkilalo ʻo “tuku atu ʻa e Puleʻangá ki hono ʻOtuá mo e Tamaí.” Te ne ngāueʻaki hono tuʻunga mo e mafai makehé “ke lāngilangiʻia ai ʻa e ʻOtuá.”—Māt. 28:18; Fil. 2:9-11.
19 ʻI he taimi ko iá, ko e kakai ʻi he māmaní ʻo e Puleʻangá ʻe ʻosi ʻomai kinautolu ki he haohaoá. Te nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e anga-fakatōkilalo ʻa Sīsuú pea ʻiloʻi loto-lelei ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Te nau maʻu ʻa e faingamālie ke fakahāhā ʻenau holi ke fai peheé ʻaki ʻenau paasi lavameʻa ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosí. (Fkh. 20:7-10) Hili iá, ko e kau angatuʻú kotoa—ʻa e tangata mo e ʻāngelo—ʻe toʻo atu ʻo taʻengata. He taimi fakafiefia mo hākailangitau ē ʻe hokó! Ko e fāmili fakaeʻunivēsí fakalūkufua te nau fakahīkihikiʻi fiefia ʻa Sihova, ʻa ia te ne hoko ko e “ngaahi meʻa kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē.”—Lau ʻa e Saame 99:1-3.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 994
Hiva
Ko e kupuʻi lea “hiva foʻou” ʻoku ʻikai ngata pē ʻene hā ʻi he Sāmé ka ʻoku toe hā ia ʻi he tohi ʻa ʻAiseá mo e ʻapositolo ko Sioné. (Saame 33:3; 40:3; 96:1; 98:1; 144:9; 149:1; ʻAi. 42:10; Fkh. 5:9; 14:3) Ko hono sivisiviʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku toutou hā ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e kupuʻi lea “hiva foʻou” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe hivaʻi ia koeʻuhí ko ha fokotuʻutuʻu foʻou ʻi he tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo Sihová. Hangē ko ia ʻoku fanongonongo fiefia ʻi he Saame 96:10: “Kuo Tuʻi ʻa Sihova.” Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou ʻi he tuʻunga-tuʻi ʻa Sihová, pehē foki ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni ki hēvani mo māmaní, ʻoku hā ngali ko e kaveinga ia ʻo e “hiva foʻou” ko ení.—Saame 96:11-13; 98:9; ʻAi. 42:10, 13.
ʻOKATOPA 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 100-102
Tali ʻa e ʻOfa Mateaki ʻa Sihová
Papitaiso—Founga ke Mateuteu Aí
18 Ko hoʻo ʻofa kia Sihová ko ha ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ia, ko e lelei taha ia ʻokú ke maʻú. (Lau ʻa e Palōveepi 3:3-6.) Ko e ʻofa mālohi ki he ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. ʻOku faʻa lave ʻa e Tohi Tapú ki he ʻofa mateaki ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití. Ko ha haʻi mālohi eni ʻoku ʻikai ʻaupito ke ngata pea ʻikai ʻaupito ke tuku. (Saame 100:5) Naʻe ngaohi koe ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. (Sēn. 1:26) ʻE lava fēfē ke ke tapua atu ʻa e faʻahinga ʻofa ko iá?
19 Kamata ʻaki ʻa e houngaʻiá. (1 Tes. 5:18) ʻI he ʻaho taki taha, ʻeke hifo kiate koe, ‘Kuo anga-fēfē hono fakahāhā mai ʻe Sihova ʻene ʻofá kiate aú?’ Fakapapauʻi leva ke fakamālō kia Sihova ʻi hoʻo ngaahi lotú, ʻo lave ki he ngaahi meʻa pau kuó ne fai maʻaú. Vakai ki heʻene ngaahi ngāue anga-ʻofá ʻi ha tuʻunga fakafoʻituitui, naʻá ne fakahoko ia maʻau tonu, ʻo hangē pē ko hono ʻiloʻi eni ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo Sihova. (Lau ʻa e Kalētia 2:20.) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou loto ke fakahāhā foki kiate ia ʻeku ʻofá?’ Ko e ʻofa kia Sihová te ne tokoniʻi koe ke hanganaki talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauelé pea ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. Te ne ueʻi koe ke pipiki ki hoʻo taimi-tēpile fakalaumālié, ʻo fakahāhā maʻu pē hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamaí ʻi he ʻaho taki taha.
“Tauhi Maʻu Hoʻomou Fakakaukau Leleí, Faʻa Leʻo!”
10 Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe niʻihi kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ko e fakamalingá, inu tōtuʻá, kai fakaputá, lea fakalotomamahí, pehē foki ki he mamata ʻi he fakafiefia fakamālohí, ʻata fakalieliá mo e ngaahi alā meʻa pehē. (Saame 101:3) Ko hotau filí, ʻa e Tēvoló, ʻokú ne fakasio maʻu pē ki ha faingamālie ke maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. (1 Pita 5:8) Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tō ʻe Sētane ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó ʻa e tenga ʻo e meheká, taʻefaitotonú, mānumanú, tāufehiʻá, hīkisiá mo e ʻitá. (Kal. 5:19-21) ʻI he kamatá, ko e ngaahi hehema ko ení heʻikai nai ke fuʻu mālohi. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau fai leva ha meʻa ke taʻakifuʻu kinautolu, ʻe hokohoko atu ʻenau tupu ʻo hangē ko ha ʻakau kona pea fakatupu maumau.—Sēm. 1:14, 15.
Te Ke Tokanga ki he Ngaahi Fakatokanga Mahino ʻa Sihová?
7 Ko e hā ʻoku kau ʻi he fakaʻehiʻehi mei he kau akonaki loí? ʻOku ʻikai te tau tali kinautolu ki hotau ʻū ʻapí pe fakafeʻiloaki kia kinautolu. ʻOku tau toe fakafisi foki ke lau ʻenau ʻū tohí, sio he ʻū polokalama televīsone ʻoku nau kau mai aí, sivisiviʻi ʻenau ʻū Uepisaití, pe tānaki atu haʻatau ʻū lau ki heʻenau ʻū tohinoa ʻi he ʻInitanetí. Ko e hā ʻoku tau fai ai ha tuʻu mālohi peheé? Koeʻuhí ko e ʻofá. ʻOku tau ʻofa ki he “ʻOtua moʻoniā,” ko ia ʻoku ʻikai ke tau mahuʻingaʻia he ʻū akonaki mioʻi ʻoku fepaki mo ʻene Folofola ʻo e moʻoní. (Sāme 31:5; Sione 17:17) ʻOku tau toe ʻofa foki ki he kautaha ʻa Sihová, ʻa ia kuo fakafou mai ai hono akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi moʻoni fakaueʻiloto—kau ai e huafa ʻo Sihová mo hono ʻuhingá, taumuʻa e ʻOtuá ki he māmaní, ko e tuʻunga e kau maté, mo e ʻamanaki e toetuʻú. ʻE lava ke ke manatuʻi e anga hoʻo ongoʻí he taimi naʻá ke fuofua ako ai e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga kehé? Ko e hā leva, te ke fakaʻatā ai koe ke fakakonahi ʻe ha taha te ne lauʻikoviʻi e kautaha ko ia naʻá ke ako mei ai e ngaahi moʻoni ko ení?—Sione 6:66-69.
8 Neongo ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe leaʻaki nai ʻe he kau akonaki loí, ʻe ʻikai ke tau muimui kia kinautolu! Ko e hā ke ʻalu ai ki ha ngaahi vaitupu pakupaku peheé ke hoko pē ʻo kākaaʻi ai mo siva e ʻamanakí? Ko hono kehé, tau fakapapauʻi ke nofo mateaki ai pē kia Sihova pea ki he kautaha kuo ʻi ai hono lēkooti fuoloa hono fakafiemālieʻi ʻetau fieinuá ʻaki e vai maʻa mo fakaivifoʻou ʻo e moʻoni mei he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá.—ʻAi. 55:1-3; Mt. 24:45-47.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 596
Pelikani
ʻI he taimi ʻoku fonu ai ʻa e ngutu ʻo e pelikaní ʻi he meʻakaí ʻokú ne puna maʻu pē ki ha feituʻu lōngonoa, ʻa ia te ne peluki hifo ai hono kiá ʻo tangutu taʻengaue, pea ʻi he sio atu mei he mamaʻó ʻoku lava ke maʻuhala heni ʻa e tokolahi ʻo pehē ko ha fuʻu maka hinehina ia. ʻOku tangutu taʻengaue ʻa e manupuná ʻi ha ngaahi houa, pea ʻoku feʻungamālie ia mo e meʻa naʻe lave ki ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻi heʻene fakatātaaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene mamahí: “ʻOku ou tatau mo e pelikani ʻo e toafá.” (Saame 102:6) ʻI hení ko e “toafá” ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ia ki ha feituʻu maomaonganoa, ka ʻoku ʻuhinga iá ki ha feituʻu ʻoku ʻikai ke nofoʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ngalingali ko ha feituʻu ano. Lolotonga ʻa e ngaahi faʻahitaʻu ʻe niʻihi, ko e ngaahi feituʻu ano ʻi he fakatokelau ʻo e Teleʻa Sioataní naʻe kei hoko pē ia ko e ʻapi ʻo e fanga pelikaní. Ko e kalasi ʻe tolu ʻo e pelikaní ʻoku maʻu ia ʻi ʻIsileli. Ko e pelikani anga-maheni tahá ko e pelikani hinehiná (Pelecanus onocrotalus); ko e pelikani fio silivá (Pelecanus crispus) mo e pelikani fio pingikií (Pelecanus rufescens) ʻoku tātātaha ke fai ha sio ki ai.
ʻOku saiʻia ʻa e pelikaní ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ke ngoueʻí, ʻa ia heʻikai lava ke fakahohaʻasi ʻe he tangatá. ʻI he feituʻu ko ení ʻokú ne faʻu ai hono punungá, fakatō ai hono fuá pea foki ki ai ʻi he hili ʻene maʻu ha meʻakaí. Koeʻuhi ko ʻenau saiʻia ʻi he feituʻu lōngonoa ko ení, ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e manupuna ko ení ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha tuʻunga mātuʻaki maomaonganoa. Ke fakaʻilongaʻi ʻa e teu fakaʻauha ʻo ʻĪtomí, naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻe maʻu ʻe he pelikaní ʻa e fonuá. (ʻAi. 34:11) Naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaia ʻe nofo ʻa e pelikaní ʻi he ngaahi ʻuluʻi-pou ʻo Ninivé, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fokotuʻunga maumau mo e maomaonganoa ʻa e feituʻú.—Sēf. 2:13, 14.
ʻOKATOPA 28–NŌVEMA 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 103-104
ʻOkú Ne Manatu “ko e Efu Pē Kitautolu”
Faʻifaʻitaki kia Sihova—Hoko ʻo Fakaʻatuʻi
5 Ko e anga-fakatōkilalo mo e manavaʻofa ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ia ke hoko ʻo fakaʻatuʻí. Ko e fakatātaá, ko e anga-fakatōkilalo ʻa Sihová naʻe hā mahino ʻi he teu ke ne fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanu ʻo Sōtomá. Fakafou ʻi ha ongo ʻāngelo, naʻe fakahinohino ʻe Sihova kia Lote māʻoniʻoni ke ne hola ki he feituʻu moʻungaʻiá. Naʻe ilifia ʻa Lote ke ʻalu ki ai. Ko ia naʻá ne kōlenga ke fakaʻatā ia mo hono fāmilí ke nau kumi hūfanga ʻi Soa, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe fakaʻauha. Naʻe mei fekauʻi ʻe Sihova ʻa Lote ke muimui pē ki Heʻene fakahinohinó. ʻI hono kehé, naʻá ne tali ʻa e kole ʻa Loté, neongo naʻe ʻuhinga iá ke fakahaofi ʻa Soa. (Sēn. 19:18-22) ʻI he laui senituli ki mui ai, naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e manavaʻofá ki he kakai ʻo Ninivé. Naʻá ne fekauʻi atu ʻa e palōfita ko Sioná ke ne fanongonongo ʻa e fakaʻauha naʻe teu ke hoko ki he koló mo hono kakai fulikivanú. Ka ʻi he fakatomala ʻa e kau Ninivé, naʻe fakaʻofaʻia ʻa Sihova ʻiate kinautolu pea fakahaofi ʻa e koló.—Siona 3:1, 10; 4:10, 11.
Falala kia Sihova, Hangē ko Samisoní
16 Neongo naʻe hokosia ʻe Samisoni ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ʻene fehālaakí, naʻe ʻikai ke tuku ai ʻene feinga ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Neongo kapau te tau fai ha fehālaaki pea fiemaʻu ha fakatonutonu pe mole ai ha monū, kuo pau ke ʻoua te tau foʻi. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu. (Saame 103:8-10) Neongo ʻetau ngaahi fehālaakí, ʻe lava pē ke tau kei ʻaonga kia Sihova, ʻo hangē pē ko Samisoní.
17 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha tokoua kei siʻi ko Michael. Naʻá ne femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí, ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau pea tāimuʻa tuʻumaʻu. Ka ko e meʻa fakamamahí, naʻá ne fai ha fehālaaki, ʻa ia naʻe iku atu ai ki he mole ʻa hono ngaahi monū ʻi he fakatahaʻangá. “ʻI he aʻu mai ki he tuʻunga ko ení,” ko ʻene leá ia, “naʻe lele ʻi matangi ʻeku ngāue kia Sihová. Pea fakafokifā pē, ne u ongoʻi ʻo hangē ia ʻoku ou tau ʻi ha fuʻu holisi pilikí. Naʻe ʻikai ʻaupito te u fakakaukau ʻe liʻaki au ʻe Sihova, ka naʻá ku fifili pe ʻe faifai ange ʻo toe lelei hoku vahaʻangatae mo iá pe ʻe toe malava ke u ngāue kakato kiate ia ʻi he fakatahaʻangá ʻo hangē ki muʻá.”
18 ʻOku tuha ʻa Michael ke fakaongoongoleleiʻi he naʻe ʻikai ke ne foʻi. ʻOkú ne toe pehē: “Naʻá ku tokangataha ki hono fakaleleiʻi hoku vahaʻangatae mo Sihová ʻaki hono fakaava maʻu pē hoku lotó kiate ia ʻi he lotu, ako mo e fakalaulauloto.” ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe toe maʻu ʻe Michael ha tuʻunga lelei ʻi he fakatahaʻangá. ʻOkú ne ngāue he taimí ni ko ha mātuʻa pea hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. ʻOkú ne fakamatala: “Ko e poupou mo e fakalototoʻa naʻá ku maʻú, tautefito mei he kau mātuʻá, naʻá ne tokoniʻi au ke ʻiloʻi ʻoku kei ʻofa pē ʻa Sihova ʻiate au. ʻOku lava ke u toe ngāue ʻi he fakatahaʻangá mo ha konisēnisi maʻa. Ko e hokosia ko ení kuó ne akoʻi mai ko Sihova te ne fakamolemoleʻi ha taha pē ʻoku fakatomala moʻoni.” ʻOku lava ke tau falala pau ʻe ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova pea tāpuakiʻi foki kitautolu neongo kapau kuo tau fai ha ngaahi fehālaaki, kehe pē ke tau fai ʻa e kotoa te tau malavá ke fakatonutonu hotau ʻalungá pea hokohoko atu ke falala kiate ia.—Saame 86:5; Pal. 28:13.
ʻE Lava Ke Ke Aʻusia Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié
2 Kapau ʻoku lolotonga ʻi ai haʻo taumuʻa ʻoku teʻeki ai ke ke aʻusia, hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ke taʻelavameʻa. Naʻa mo hono aʻusia ha taumuʻa faingofua ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ngāue mālohi. Ko hoʻo kei loto ko ia ke aʻusia hoʻo taumuʻá ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ke koloaʻaki ho vahaʻangatae mo Sihová pea loto ke foaki kiate ia ho lelei tahá. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate koe ʻi he meʻa ʻoku lava ke ke foakí. (Saame 103:14; Mai. 6:8) Ko ia ko hoʻo taumuʻá ʻoku totonu ke hoko ʻo fakaʻatuʻi, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe ho tuʻungá. Kapau ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke aʻusia iá? Tau lāulea angé ki ha ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi.
Makakoloa Fakalaumālie
Mālohi Fakaefakatupu —“ʻA e Tokotaha-Ngaohi ʻo e Langí mo e Māmaní”
18 Ko e hā ʻoku tau ako mei hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohi fakaefakatupú? ʻOku tau ofoofo ʻi he kehekehe ʻo e fakatupú. Naʻe kalanga ʻa e tokotaha-tohi-saame ʻe taha: “Hono ʻikai ko e fuʻufuʻunga meʻa hoʻo ngaahi ngaue, ʻe Sihova! . . . ʻoku fonu ʻa mamani ʻi hoʻo koloa.” (Sāme 104:24) He moʻoni ē! Kuo fakapapauʻi lelei ʻe he kau faipaiolosií ʻoku laka hake ʻi he taha milioná ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻi he māmaní; ka, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukaú ʻi he pehē naʻa ʻoku aʻu ki he 10 milioná, 30 milioná, pe lahi ange. ʻE ʻilo nai ʻe ha tokotaha ʻaati fakaetangata ʻe ʻosi ʻene malava fakaefakatupu meʻá ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻI hono kehé, ko e malava fakaefakatupu ʻa Sihová—ʻa hono mālohi ke ʻilo foʻou mo fakatupu foʻou pea mo ʻai ke kehekehe ha ngaahi meʻá—ʻoku hā mahino ʻa e ʻikai ke ala ʻosí.