Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
NŌVEMA 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ HIVA ʻA SOLOMONE 1-2
Ko ha Talanoa ʻo e ʻOfa ʻOku ʻIkai Kaʻangá
ʻOku Malava ʻa e ʻOfa Tuʻuloá?
9 ʻI he ʻahó ni, ki ha husepāniti mo ha uaifi ʻokú na tauhi kia Sihova, ko e nofo malí ʻoku fakalaka ange ia ʻi ha felotoi anga-maheni pē. ʻOkú na feʻofaʻaki moʻoni pea fakahāhā ʻena ʻofá. Ka ʻoku totonu ke fēfē ʻa e ʻofa ko iá? Ko e ʻofa taʻesiokita ia ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke maʻu ki he kakai kotoa pē? (1 Sio. 4:8) Ko e ʻofa fakanatula ia ʻoku tau maʻu ki hotau fāmilí? Ko e vāofi ia ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo kaumeʻa lelei? (Sione 11:3) Pe ko e ʻofa fakaemanako? (Pal. 5:15-20) Ko hono moʻoní, ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻa mali, ʻoku fiemaʻu ke mo fakahāhā ʻa e feʻofaʻaki moʻoni ʻi he kotoa ʻo e ngaahi founga ko ení. ʻI he meʻa ʻokú mo leaʻaki mo faí, ʻe lava ke mo fakapapauʻi hoʻomo feʻofaʻakí pea fiefia ʻi hoʻomo nofo malí. ʻIo, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fai pehē, tatau ai pē pe ʻoku lahi fēfē hoʻo femoʻuekiná. ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi ʻa ē ʻoku fokotuʻutuʻu ai ʻa e nofo malí, heʻikai nai feʻilongaki ʻa e husepānití mo e uaifí ki muʻa ʻi he ʻaho malí. Ko ia ʻi heʻena feʻilongaki angé pea tupulaki ʻena ʻofá, ʻoku fiemaʻu ke na talanoa fekauʻaki mo e feʻofaʻaki ʻokú na maʻú. ʻE ʻai heni kinaua ke na vāofi ange pea fakaivimālohiʻi ʻena nofo malí.
10 ʻI he taimi ʻoku fakahāhā ai ʻe ha ongo meʻa ʻena feʻofaʻakí, ʻokú na fakaivimālohiʻi ai ʻena nofo malí ʻi ha founga kehe. ʻI he hivá, naʻe ʻoange ʻe Tuʻi Solomone ki he taʻahiné ʻa e “teunga-koula, pea fonofono siliva.” Naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e taʻahiné, ʻo pehē naʻá ne “fakaʻofoʻofa hange ko e mahina, ʻasinisini hange ko e laʻa.” (Hiva. 1:9-11; 6:10) Ka naʻe ʻosi maʻu ʻe he taʻahiné ʻa e tokotaha naʻá ne ʻofa moʻoni aí. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke mateaki ai pē ki he tauhi-sipí? Ko e hā naʻá ne fakafiemālieʻi ia ʻi he taimi naʻe ʻikai lava ke na fakataha aí? (Lau ʻa e Hiva ʻa Solomone 1:2, 3.) Naʻá ne manatuʻi ʻa e anga ʻene ongoʻi fiefia ʻi he ngaahi lea ʻofa ʻa e tauhi-sipí. Ko e ngaahi tōʻonga ʻofa ʻa e tauhi-sipí naʻe “ngangatu ange ʻi he uaine” kiate ia, pea ʻi he palasí naʻa nau fakafiemālieʻi ai ia hangē ha “tākai kuo mahua” ʻi hono ʻulú. (Saame 23:5; 104:15) ʻOku mahuʻinga ki ha husepāniti mo ha uaifi ke fakahāhā maʻu pē ʻena feʻofaʻakí koeʻuhí ʻe tokoni ia ke tupulaki ʻena ʻofá. Pea ko ʻena manatu ki he ngaahi tōʻonga ko ení ʻe tokoni ia ke mālohi ai pē ʻena ʻofá.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Malava ʻa e ʻOfa Tuʻuloá?
11 Kapau te ke saiʻia ke mali, ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he taʻahine Sūlemí? Naʻe ʻikai ke ne ʻofa ʻia Tuʻi Solomone pea tala ange papau ki he kau fefine ʻi he palasí: “ʻOua ʻe ueʻi, pe fafangu ʻa ʻofa; kae fai ʻene faʻiteliha.” (Hiva. 2:7; 3:5) Ko ia ʻoku totonu ke kamata ha vahaʻangatae fakaemanako mo ha faʻahinga taha pē? ʻIkai, ʻi hono kehé ʻoku fakapotopoto ke tatali anga-kātaki pea mali mo ha taha ʻe lava ke ke ʻofa moʻoni aí.
NŌVEMA 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ HIVA ʻA SOLOMONE 3-5
Ko e Mahuʻinga ʻo e Fakaʻofoʻofa ʻi Lotó
ʻOku Malava ʻa e ʻOfa Tuʻuloá?
8 Naʻe tauʻaki fakahīkihikiʻi ʻe he tauhi-sipí mo e taʻahiné ʻena matamata leleí, ka naʻe ʻikai ko ia pē. Ko e fakatātaá, naʻe saiʻia ʻa e tauhi-sipí ʻi he founga anga-ʻofa ʻo e talanoa ʻa e taʻahiné ki he kakai kehé. (Lau ʻa e Hiva ʻa Solomone 4:7, 11.) Ko ia naʻe tala ange ʻe he tauhi-sipí kiate ia: “Ko ho loungutu na ʻoku toʻi honi, siʻoku poloʻi, ko e honi mo e huʻakau ʻoku ʻi ho lalo ʻelelo.” Kiate ia, ko e ngaahi lea ʻa e taʻahiné naʻe melie mo lelei ʻo hangē ko e huʻakaú mo e hone ifo tahá. ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe he tauhi-sipí ki he taʻahiné ‘ʻoku ke fufuli pe hoihoifua ʻaupito,’ pea “ʻoku ʻikai hao mele,” naʻe ʻikai ke ne talanoa pē fekauʻaki mo hono fakaʻofoʻofá kae fekauʻaki foki mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá.
Ko ha Vakai Fakaʻotua ki he Maʻa Fakaeʻulungāngá
17 Ko ha tokotaha tauhi anga-tonu hono tolú ko e taʻahine Sūlemí. ʻI heʻene kei siʻi mo fakaʻofoʻofá, naʻá ne tohoakiʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻofa ʻa ha tamasiʻi tauhi-sipi kae toe pehē foki ki he tuʻi koloaʻia ʻo ʻIsilelí, ʻa Solomone. ʻI he kotoa ʻo e foʻi talanoa mālie naʻe fai ʻi he Hiva ʻa Solomoné, naʻe kei nofo anga-maʻa pē ʻa e taʻahine Sūlemí, ʻo ne maʻu ai ʻa e tokaʻi ʻa e faʻahinga naʻe takatakai kiate iá. Ko Solomone, neongo naʻe talitekeʻi ia ʻe he kiʻi taʻahiné, naʻe fakamānavaʻi ia ke ne lēkooti ʻene talanoá. Ko e tauhi-sipi naʻe ʻofa ai ʻa e taʻahiné naʻá ne toe tokaʻi hono ʻulungaanga anga-maʻá. ʻI he tuʻunga ʻe taha naʻá ne fakalaulauloto ai naʻe hangē ʻa e taʻahine Sūlemí ha “ngouetapu kei lokaʻi.” (Hiva ʻa Solomone 4:12) ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e ngaahi ngoue fakaʻofoʻofá naʻe ʻi ai ha faʻahinga kehekehe ʻo e vesitapoló, ngaahi matalaʻiʻakau namu kakalá, mo e ʻuluʻakau lalahí. Ko e ngaahi ngoue peheé naʻe māʻunga ʻaaʻi ia ʻaki ha ʻā ʻakau-moʻui pe ko ha holisi malu pea naʻe malava ke toki hū pē ki ai ʻi ha matapā ʻoku lokaʻi. (Aisea 5:5) Ki he tauhi-sipí, naʻe hangē ʻa e maʻa fakaeʻulungaanga mo e fakaʻofoʻofa ʻo e taʻahine Sūlemí ia ha ngoue fakaʻofoʻofa hāhāmolofia peheé. Naʻá ne anga-maʻa fakaʻaufuli. Ko ʻene ʻofa manakó ʻe toki ʻatā pē ki hano husepāniti he kahaʻú.
g04 12/22 9 ¶2-5
Ko e Faʻahinga Fakaʻofoʻofa ʻOku Lau ʻOku Mahuʻinga Tahá
ʻOku lava ke hanga ʻe he fakaʻofoʻofa ʻi lotó ʻo tohoakiʻi ʻa e niʻihi kehé? Ko Georgina, ʻa ia kuó ne mali ʻi he meimei taʻu ʻe hongofulu, ʻokú ne pehē: “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo tohoakiʻi au ki hoku husepānití koeʻuhí ko ʻene faitotonú mo ʻene loto-moʻoní. Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. Kuó ne hoko ai ʻo fakaʻatuʻi mo anga-ʻofa. ʻOkú ne fakakaukau ki heʻeku ngaahi ongoʻí mo e fakakaukaú ʻi heʻene fai ʻa e ngaahi filí pea ʻoku ʻai ai heni ke u ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi au. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa moʻoni ʻiate au.”
Ko Daniel, ʻa ia naʻe mali ʻi he 1987, ʻokú ne pehē: “ʻOku hoihoifua ʻa hoku uaifí ʻi heʻeku vakaí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻeku talavouʻia ʻiate iá ka ʻoku ʻai ʻe hono ʻulungāngá ke u toe ʻofa lahi ange ʻiate ia. ʻOkú ne fakakaukau maʻu pē fekauʻaki mo e niʻihi kehé pea ʻokú ne tokanga ke ʻai kinautolu ke nau ongoʻi lelei. ʻOkú ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga faka-Kalisitiane. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke u fiefia ʻi he feohi mo iá.”
ʻI he māmani fakaʻalingalelei ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau sio fakalaka atu ʻi he meʻa ʻoku hā ki tuʻá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ko e feinga ki he fōtunga “haohaoá” ʻoku faingataʻa—pe taʻemalava—pea ʻoku siʻi ʻaupito hono ʻaongá. Neongo ia, ʻoku malava ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānako ʻoku taki atu ki he fakaʻofoʻofa moʻoni ʻi lotó. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE kākā nai ʻa e matamataleleí, pea ʻe mole vave nai ʻa e fakaʻofoʻofá, ka ko e fefine ʻoku manavahē kia Sihová ʻe fakahīkihikiʻi.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha fakatokanga: “ʻOku hangē ha mama koula ʻi he ihu ʻo ha puaká ʻa e fefine hoihoifua ʻokú ne talitekeʻi ʻa e fakakaukau leleí.”—Palōveepi 11:22; 31:30.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakamahuʻingaʻi ʻa hono “teuʻi ʻa e tangata fufū ʻo e lotó ʻaki ʻa e teuteu taʻealaʻauha ʻo e laumālie anga-mokomoko mo anga-malū, ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá.” (1 Pita 3:4) Ko e moʻoni, ko e ʻulungaanga fakaʻofoʻofá ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he matamatalelei fakaesinó. Pea ʻoku malava ke fakatupulekina ia ʻe he tokotaha kotoa.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Hiva ʻo e Hivá
2:7; 3:5—Ko e hā ʻoku fai fuakava ai ʻa e kau fefine he lotoʻaá ʻi he “fanga kaseli mo [e] hainiti vao”? ʻOku ʻiloa ʻa e fanga kāselí mo e fanga hainité ʻi heʻenau matamataleleí mo e fakaʻofoʻofá. Ko hono moʻoní, ko e finemui Sūlemí ʻokú ne fuakava mo e kau fefine he lotoʻaá ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku matamatalelei mo fakaʻofoʻofá ke nau fakaʻehiʻehi mei he feinga ke fafangu ʻa ʻene ʻofá.
NŌVEMA 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ HIVA ʻA SOLOMONE 6-8
Hoko ko ha ʻĀ, kae ʻIkai ko ha Matapā
it “Hiva ʻa Solomone, Ko e” ¶11
Hiva ʻa Solomone, Ko e
ʻOku ngalingali naʻe fakaʻatā leva ʻe Solomone ʻa e Sūlemí ke foki ki hono ʻapí. ʻI he sio atu ʻa hono fanga tuongaʻané ki heʻene fakaofiofi maí, naʻa nau ʻeke: “Ko hai eni ʻoku haʻu mei he toafá, ʻokú ne falala atu ki hono ʻofaʻangá?” (Hiva. 8:5a) Naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he fanga tuongaʻane ʻo e Sūlemí naʻe maʻu ʻe honau tuofefiné ha ʻofa taʻeueʻia. ʻI he ngaahi taʻu ki muʻá, naʻe lea ha taha ʻo hono fanga tuongaʻané ʻi heʻene hohaʻa ʻo fekauʻaki mo ia: “ʻOku ʻi ai homau kiʻi tuofefine, pea ʻoku teʻeki ai ke tupu ʻa hono huhú. Ko e hā te mau fai ki homau tuofefiné ʻi he ʻaho ʻe fai mai ai ha lea mali kiate iá?” (8:8) Naʻe tali ange ʻe ha taha ʻo hono fanga tuongaʻané: “Kapau ko ha ʻā ia, te mau langa ʻi hono fungá hano teuteu siliva, ka ʻo kapau ko ha matapā ia, te mau tuki tāpuni ia ʻaki ʻa e lauʻipapa sita.” (8:9) Kae kehe, koeʻuhi naʻe talitekeʻi lavameʻa ʻe he Sūlemí ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakatauelé, ʻo fiemālie pē ʻi heʻene ngoue vainé pea nofoʻaki mateaki ʻi heʻene ʻofa ki hono ʻofaʻangá (8:6, 7, 11, 12), naʻe lava ai ke ne lea: “Ko ha ʻā au, pea ko hoku ongo huhú ʻoku hangē ha ongo tauá. Ko ia ʻi heʻene vakaí kuó u hoko ʻo hangē ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e nongá.”—8:10.
Fēfē ʻa e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?
Kae kehe, ko e nofo anga-maʻá ʻokú ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokoniʻi pē ha talavou ke hao mei he ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmakí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki ha finemui ʻa ia naʻá ne kei nofo anga-maʻa neongo ʻene ʻofa lahi ki hono kaumeʻá. Ko hono olá, naʻe malava ke ne lea laukauʻaki: “Ko au koe a, bea tatau moe fale maoluga a hoku huhu.” Naʻe ʻikai ko ha ‘matapā suingi’ ia naʻe faingofua ʻene ‘ava’ ʻi he malumalu ʻo e tenge taʻetāú. ʻI he tuʻunga fakaeʻulungāangá, naʻá ne tuʻu ʻo hangē ko e ʻā ʻikai ala kakaʻi ʻo ha kolotau, mo hono ngaahi taua ʻikai ala hū ki aí! Naʻe taau ke ui ia “ko e pele” pe tokotaha anga-maʻa pea malava ke leaʻaki ki hono husepāniti ʻi he kahaʻú, “naaku tatau ai i hono ao mo ha taha kuo maʻu ae fiemalie.” Ko ʻene fiemālie ʻaʻaná naʻe tokoni ia ki he fiemālie ʻi hona vahaʻá.—Hiva ʻo e Hiva 6:9, 10; 8:9, 10, PM.
yp2 33
Faʻifaʻitakiʻanga Lelei—Ko e Sūlemí
ʻOku ʻiloʻi ʻe he taʻahine Sūlemí ʻoku fiemaʻu ke ne tauhi maʻu ha fakakaukau totonu ʻi he fekauʻaki mo e ʻofa fakaemanakó. “ʻOku ou ʻai kimoutolu ke mou fuakava,” ko ʻene lea ia ki hono ngaahi kaungāfefiné, “ʻoua ʻe feinga ke fafangu pe langaʻi ʻiate au ʻa e ʻofá kae ʻoua kuó u maʻu ha ongoʻi pehē.” ʻOku ʻiloʻi ʻe he Sūlemí ʻe lava ke hanga ʻe he ngaahi ongoʻí ʻo tākiekina vave ʻa e fakakaukau leleí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻe lava ke tenge ia ʻe he niʻihi kehé ke ne ʻulutukua ki he feinga ʻa ha tokotaha ke ʻevaʻi ia ka ʻoku ʻikai ko e tokotaha totonu ia kiate iá. Naʻa mo ʻene ngaahi ongoʻí tonu ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻene fakafuofua leleí. Ko ia ʻoku hoko ai pē ʻa e Sūlemí ʻo hangē “ko ha ʻā.”—Hiva ʻa Solomone 8:4, 10.
ʻOku matuʻotuʻa ʻa e anga hoʻo vakai ki he ʻofá ʻo hangē ko e Sūlemí? ʻE lava ke ke ngāueʻaki hoʻo fakakaukau leleí kae ʻikai ko e muimui pē ki hoʻo ngaahi ongoʻí? (Palōveepi 2:10, 11) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe feinga nai ʻa e niʻihi kehé ke tenge koe ke ke faikaumeʻa ki muʻa ke ke mateuteu ki ai. ʻE aʻu nai ʻo ke tenge pē ʻe koe ʻa koe. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke sio ki ha tamasiʻi mo ha taʻahine ʻokú na lue hake mo piki nima, ʻokú ke holiholivale ke maʻu ha vahaʻangatae pehē? Meʻa ní te ke fili ha taha ʻoku ʻikai ke mo maʻu ʻa e ngaahi tui Fakatohitapu tatau? Naʻe matuʻotuʻa ʻa e taʻahine Sūlemí ʻi he haʻu ko ia ki he ʻofa fakaemanakó. ʻE lava foki ke ke hoko mo koe ʻo matuʻotuʻa!
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Malava ʻa e ʻOfa Tuʻuloá?
3 Lau ʻa e Hiva ʻa Solomone 8:6. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e ʻofá ko ha “ulo meia Iaa.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo Sihová ko e ʻofa, pea naʻá ne fakatupu kitautolu mo e malava ke faʻifaʻitaki ki heʻene ʻofá. (Sēn. 1:26, 27) Hili hono fakatupu ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻá ne ʻoange kiate ia ha uaifi fakaʻofoʻofa. ʻI he taimi naʻe fuofua sio ai ʻa ʻĀtama kia ʻIví, naʻá ne ongoʻi fiefia ʻaupito ʻo ne fakamatalaʻi ʻa e anga ʻene ongoʻi fekauʻaki mo iá. Naʻe toe ongoʻi ofi ʻaupito ʻa ʻIvi ki hono husepānití. He ko ē, naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻIvi meia ʻĀtama. (Sēn. 2:21-23) Mei he kamataʻangá, naʻe ʻai ʻe Sihova ke malava ʻo maʻu ʻe ha tangata mo ha fefine ʻa e feʻofaʻaki moʻoni mo tuʻuloá.
NŌVEMA 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 1-2
ʻAmanaki ki he Faʻahinga Kuo Nau “Mafasia ʻi he Faihalá”
ip-1 14 ¶8
Ko ha Tamai mo Hono Ngaahi Foha Angatuʻu
8 ʻOku ngāueʻaki ʻe ʻAisea ha ngaahi lea mālohi ʻi he hoko atu ʻene pōpoaki ki he puleʻanga ʻo Siutá: “ʻOiauē ʻa e puleʻanga angahalaʻia, ʻa e kakai kuo nau mafasia ʻi he faihalá, ko ha hako ʻo e kau tangata fulikivanu, ko e fānau faikovi! Kuo nau liʻaki ʻa Sihova; kuo nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; kuo nau sītuʻa meiate ia.” (ʻAisea 1:4) ʻE lava ke tātānaki ʻa e ngaahi ngāue fulikivanú ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku nau hangē ha kavenga fakamafasiá. ʻI he ʻaho ʻo ʻĒpalahamé, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ko e ngaahi angahala ʻa Sōtoma mo Komolá naʻe “fuʻu mamafa.” (Sēnesi 18:20) ʻOku ʻi ai ha meʻa meimei tatau ʻoku hā mahino he taimí ni ʻi he kakai ʻo Siutá, he ʻoku pehē ʻe ʻAisea ʻoku nau “mafasia ʻi he faihalá.” ʻIkai ko ia pē, ʻokú ne ui kinautolu “ko ha hako ʻo e kau tangata fulikivanu, ko e fānau faikovi.” ʻIo, ʻoku hangē ʻa e kau Siuteá ko ha fānau maumau-lao. Kuo nau “sītuʻa,” pe ʻi hono fakalea ʻi he New Revised Standard Version, ʻoku nau “mavahe fakaʻaufuli” mei heʻenau Tamaí.
ip-1 28-29 ¶15-17
“Fakamahino ʻa e Ngaahi Meʻá”
15 Ko e tō ʻo e leʻo ʻo Sihová ʻoku toe māfana mo manavaʻofa ange he taimí ni. “‘Mou omi ke tau fakamahino ʻa e ngaahi meʻá,’ ko e folofola ia ʻa Sihová. ‘Neongo ʻoku hangē hoʻomou angahalá ko ha tupenu kula ʻahoʻahó, ʻe ʻai ia ke hinehina ʻo hangē ko e sinoú; neongo ʻene kulokula ʻo hangē ko e tupenu kulokula mālohí, ʻe hoko ia ʻo hangē ko e fulufuluʻisipí.’” (ʻAisea 1:18) ʻOku faʻa fai ʻa e maʻuhala ki he fakaafe ʻoku ʻomai ʻi he kamataʻanga ʻo e veesi fakaʻofoʻofa ko ení. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻi he The New English Bible, “Mou omi ke tau fakakikihiʻi”—ʻo hangē ia kuo pau ke fai ʻe he ongo faʻahí fakatouʻosi ha ngaahi feilaulau ke aʻu ki ha felotoi. Ka ʻoku ʻikai ke pehē! ʻOku ʻikai ha fehālaaki ʻa Sihova, ʻo tautautefito ki he kotoa ʻene ngaahi feangainga mo e kakai angatuʻu mo mālualoi ko ení. (Teutalōnome 32:4, 5) ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e vēsí ki ha fetukuloloʻaki, ka ʻoku ʻuhinga ia ki hono fokotuʻu ha makatuʻunga ki he fakamaau totonú. ʻOku hangē ia ʻoku poleʻi heni ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ki ha hopo.
16 ʻE fakatupu hohaʻa nai ʻa e fakakaukau ko iá, ka ko Sihova ʻa e Fakamaau faimeesi mo manavaʻofa lahi tahá. Ko e lahi ʻo ʻene fakamolemolé ʻoku taʻealafakatataua. (Saame 86:5) Ko e ngaahi angahala ʻa ʻIsilelí ʻoku hangē ha “tupenu kula ʻahoʻahó” pea ko ia toko taha pē ʻoku lava ke ne fakamaʻa iá, ʻo ʻai ke “hinehina ʻo hangē ko e sinoú.” ʻOku ʻikai ke lava ʻe ha feinga fakaetangata, ko ha faʻahinga ngāue, ko ha ngaahi feilaulau, pe ko ha ngaahi lotu, ʻo toʻo ʻa e toiʻi meʻa ʻo e angahalá. Ko e fakamolemole pē ʻa Sihová ʻe lava ke ne fakamaʻa ʻa e angahalá. ʻOku fakaaʻu atu ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamolemole peheé ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻokú ne fokotuʻú, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e fakatomala loto-moʻoni.
17 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e moʻoni ko ení ʻo hanga ai ʻe Sihova ʻo toe fakahaaʻi ia ʻi ha faʻunga fakaemaau—ko e ngaahi angahala “kulokula mālohí” ʻe hoko ia ʻo hangē ha tupenu foʻou lanu hinehina ʻikai fakalanu. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻiloʻi ko ia moʻoni ʻa e Tokotaha-Fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, naʻa mo e ngaahi angahala mamafá, ʻo kapau ʻokú ne ʻilo ʻoku tau fakatomala loto-moʻoni. Ko e faʻahinga ʻoku faingataʻa ke nau tui ʻoku moʻoni eni ʻi honau tuʻungá, ʻoku lelei ke nau fakakaukau ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga hangē ko Manasé. Naʻá ne faiangahala fakalilifu—ʻi he laui taʻu. Neongo ia, naʻá ne fakatomala pea naʻe fakamolemoleʻi ia. (2 Kalonikali 33:9-16) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova kiate kitautolu kotoa, kau ai ʻa e faʻahinga kuo nau faiangahala mamafá, ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke fuʻu tōmui ke “fakamahino ʻa e ngaahi meʻá” mo ia.
Makakoloa Fakalaumālie
ip-1 39 ¶9
Mahiki Hake ʻa e Fale ʻo Sihová
9 Ko e moʻoni, ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke fakatahataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha moʻunga ʻoku tuʻu ai ha temipale kuo langa ʻaki ha maka. Ko e temipale ʻo Sihova ʻi Selusalemá naʻe fakaʻauha ia ʻe he kau tau Lomá ʻi he70 T.S. ʻIkai ko ia pē, naʻe fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e temipale ʻi Selusalemá mo e tāpanekalé naʻá na tuʻu fakaefakatātā. Naʻá na fakafofongaʻi ha moʻoni fakalaumālie lahi ange, ʻa e “tēniti moʻoní, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe Sihova, ʻo ʻikai ko e tangatá.” (Hepelū 8:2) Ko e tēniti fakalaumālie ko iá ko e fokotuʻutuʻu ia ki he fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí. (Hepelū 9:2-10, 23) ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, “ko e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihová” ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he ʻAisea 2:2 ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e lotu maʻa ʻa Sihova ʻa ia kuo hakeakiʻi ʻi hotau taimí. Ko e faʻahinga ʻoku kau ki he lotu maʻá ʻoku ʻikai ke nau fakatahataha ʻi ha feituʻu pau; ʻoku nau fakatahataha ʻi ha ʻuhinga ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he lotu.
TĪSEMA 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 3-5
Naʻe Maʻu ʻe Sihova ha Totonu Ke Ne ʻAmanekina ha Meʻa Lahi Ange
Kālepí he Taimi ʻo e Tohi Tapú
Naʻe fakatatau ʻe ʻAisea ʻa e “fale ʻo Isileli” ki ha ngoue kālepi ʻa ia naʻe faifai atu pē ʻo fua ko e “kalepi vao,” pe kālepi hūhūkia. (Aisea 5:2, 7) Ko e kālepi vaó ʻoku nau fuoiiki ʻaupito ange ʻi he kālepi ʻoku tauhí pea siʻi ʻaupito ʻa hono kakanó, ʻoku meimei tenga ʻatā pē ʻa e foʻi kālepí ia. ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e kālepi vaó ki he ngaohi uainé pea ki he kaí. Ko ha fakatātā feʻungamālie ia ʻo e puleʻanga tafoki mei he moʻoní ʻa ia ko hono fuá ko e maumau-lao kae ʻikai ko e māʻoniʻoni. Ko e fua taʻeʻaonga ko ení naʻe ʻikai ko e foʻui ia ʻo e Tokotaha-Ngoue kālepí. Kuo fai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne malavá ke ʻai ke fua lahi ʻa e puleʻangá. Naʻá ne ʻeke: “Ko e ha naʻe toe ke fai ki heʻeku ngoue [kālepí] ʻa ia naʻe ʻikai te u fai?”—Aisea 5:4.
Kālepí he Taimi ʻo e Tohi Tapú
Koeʻuhi naʻe taʻefua ʻa e fuʻu kālepi ko ʻIsilelí, naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia kinautolu te ne fakaʻauha ʻa e ʻā maluʻi naʻá ne langa takatakai ʻi hono kakaí. Heʻikai te ne kei ʻauhani ʻa ʻene fuʻu kālepi fakaefakatātaá pe huo ia. Ko e ngaahi ʻuha ʻi he faʻahitaʻu failaú ʻa ia naʻe fakafalala ki ai ʻa e fuʻu ʻakaú ʻe ʻikai hoko mai ia, pea ʻe kāsia ʻa e ngoue kālepí ʻe he ʻakau talatalá mo e vaó.—Aisea 5:5, 6.
Makakoloa Fakalaumālie
ip-1 80 ¶18-19
ʻOiauē ki he Ngoue Kālepi Taʻefaitōnungá!
18 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e fonuá kotoa naʻe ʻa Sihova maʻu pē ia. Naʻe maʻu ʻe he fāmili taki taha ha tofiʻa mei he ʻOtuá, ʻa ia naʻe lava ke nau lisi pe tuku atu ia ki ha taha ke ne ngāueʻaki fakataimi kae ʻikai ʻaupito ke “fakatau ʻosi.” (Livitiko 25:23) Naʻe hanga ʻe he lao ko ení ʻo maluʻi ʻa e ngaahi konga kelekelé mei hano puleʻi tāfataha ʻe ha niʻihi. Naʻe toe maluʻi foki ai ʻa e ngaahi fāmilí mei heʻenau tō ki he masiva ʻangoʻangó. Kae kehe, ko e niʻihi ʻi Siuta naʻa nau mānumanu ʻo maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e kelekelé. Naʻe tohi ʻe Maika: “ʻOku nau holi ki he ngaahi ngoue pea faʻao ia; pea pehē ki he ngaahi fale, pea nau ʻave ia; ʻoku nau kākaaʻi ha tangata ke maʻu hono falé, mo ha tangata ke maʻu hono tofiʻá.” (Maika 2:2) Ka ʻoku fakatokanga mai ʻa e Palōveepi 20:21: “Ko ha tofiʻa naʻe ʻuluaki maʻu ʻi he mānumanú ʻe ʻikai hoko ia ko ha tāpuaki ʻamui.”
19 ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne toʻo mei he kau mānumanu ko ení ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maʻu kākaá. Ko e ngaahi fale ʻoku nau maʻu fakamālohí ʻe “ikai ha taha ʻe nofo ai.” Ko e ngaahi konga kelekele ʻoku nau maʻu mānumanú ʻe fua mai ia ʻo siʻisiʻi ange ʻi he tuʻunga totonú. Ko e founga mo e taimi tofu pē ʻe hoko ai ʻa e mala ko ení ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi. Ngalingali ʻoku ʻuhinga iá, pe ʻi hano konga, ki he ngaahi tuʻunga ʻe fakatupunga ʻe he ʻave fakamālohi ki Pāpilone ʻi he kahaʻú.—ʻAisea 27:10.
TĪSEMA 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 6-8
“Ko Au Eni! Fekauʻi Au!”
ʻOfa ke ʻOatu ʻa e Fakahīkihikí kia Sihova ʻe he Laumālie Ngāue Pole ʻOkú Ke Maʻú!
5 ʻI he kuonga muʻá, naʻe fakaafeʻi ʻe Sihova ʻa e palōfita ko ʻAiseá ke ne fakafofongaʻi ia pea tauhi ange kiate ia ʻi ha founga makehe. (ʻAi. 6:8-10) Naʻe tali loto-lelei ʻe ʻAisea ʻa e fakaafé peá ne pehē: “Ko au eni; fekau au.” ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻa e faingamālie ke nau kau ki heʻene ngāué. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻe laui afe ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau tatau mo ʻAisea. ʻOku nau loto-lelei ke tali ha vāhenga-ngāue ke tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi founga mo e ngaahi feituʻu kehekehe pea fekuki mo e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi pole faingataʻa. Ka ʻe pehē nai ʻe ha taha fekauʻaki mo ia tonu: ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke pole ʻi he ngāue ʻa Sihová, ka ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou fai fakafoʻituituí? Pe te u kau ki ai pe ʻikai, ʻikai ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ʻe fakahoko ʻene ngāué? Kuo faifai ange peá ke ongoʻi pehē?’ Tau lāulea angé ki he founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi he moʻui ʻa e sevāniti ʻe toko ua ʻa Sihova ʻi he kuohilí, ko Tēpola mo Pēlaki ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
ip-1 95 ¶15-16
ʻOku ʻAfio ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi Hono Temipale Tapú
15 ʻOku fakahaaʻi ʻe Sihova he taimí ni ʻa e meʻa ʻe leaʻaki ʻe ʻAiseá pea mo e anga ʻo e fakafeangai ki ai ʻa e kakaí: “ʻAlu, peá ke pehē ki he kakaí ni: ‘Te mou toutou fanongo, ka heʻikai te mou maʻu ha mahino, te mou toutou sio, ka heʻikai te mou maʻu ha ʻilo.’ ʻAi ʻa e loto ʻo e kakaí ni ke ongonoa, ʻai honau telingá ke taʻefiefanongo, pea tāpuni honau matá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau sio ʻaki honau matá pea fanongo ʻaki honau telingá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mahinoʻi ʻe honau lotó pea ke ʻoua naʻa nau tafoki pea fakamoʻui ai kinautolu.” (ʻAisea 6:9, 10) ʻOku ʻuhinga ení ʻe pau kia ʻAisea ke ne anga-fefeka mo taʻefakapotopoto pea fakafepakiʻi ʻa e kau Siú, ʻo ʻai ke nau fakafepaki ai pē kia Sihova? ʻIkai ʻaupito! Ko e kakai tonu eni ʻo ʻAisea pea ʻokú ne kaungāongoʻi kiate kinautolu. Ka ko e ngaahi lea ʻa Sihová ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻe fakafeangai ai ʻa e kakaí ki heʻene pōpoakí, neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e faitōnunga ʻa ʻAisea ʻi hono fakahoko ʻene ngāué.
16 Ko e palopalemá ko e kakaí. ʻE “toutou” lea ʻa ʻAisea kiate kinautolu, ka heʻikai ke nau tali ʻa e pōpoakí pe maʻu ha mahino. Ko e tokolahi tahá te nau loto-fefeka mo taʻefiefanongo, ʻo hangē ia ʻoku nau kui mo tuli fakaʻaufuli. Ko e toutou ʻalu ko ia ʻa ʻAisea kiate kinautolú, te ne fakaʻatā ai ʻa e “kakaí ni” ke nau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke nau loto ke maʻu ʻa e mahinó. Te nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau tāpuni honau ʻatamaí mo e lotó ki he pōpoaki ʻa ʻAiseá—ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. He moʻoni ē ko e tuʻungá ni ʻi he kakai ʻo e ʻaho ní! Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fakafisi ke fanongo ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka hoko maí.
ip-1 99 ¶23
ʻOku ʻAfio ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi Hono Temipale Tapú
23 ʻI he toʻo-lea ʻa Sīsū mei he tohi ʻAiseá, naʻá ne fakahaaʻi ai ko e kikité naʻe ʻi ai hono fakahoko ʻi hono taimí. Hangē ko e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo ʻAiseá, ko e kakaí fakalūkufua naʻa nau loto-fefeka. Naʻe ʻikai ke nau fiefanongo pe tali ʻene pōpoakí pea naʻa nau fehangahangai mo ha fakaʻauha meimei tatau. (Mātiu 23:35-38; 24:1, 2) Naʻe hoko eni ʻi he 70 T.S. ʻi he fakatūʻuta ʻa Seniale Taitusi mo ʻene ngaahi kongakau Lomá ʻi Selusalema pea fakaʻauha ʻa e koló mo hono temipalé. Neongo ia, naʻe fanongo ʻa e niʻihi kia Sīsū pea naʻa nau hoko ko ʻene kau ākonga. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe “fiefia” ʻa e faʻahinga ko ení. (Mātiu 13:16-23, 51) Naʻá ne tala ange kiate kinautolu ʻi heʻenau sio “kuo ʻātakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú,” ʻoku totonu ke nau “kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” (Luke 21:20-22) Ko ia ai, naʻe fakahaofi ʻa e ‘hako māʻoniʻoní’ ʻa e faʻahinga naʻa nau ngāueʻi ʻa e tuí pea naʻe faʻuʻaki ʻa e puleʻanga fakalaumālie ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá.”—Kalētia 6:16.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Aiseá—I
7:3, 4—Ko e hā naʻe fakaaʻu atu ai ʻe Sihova ʻa e fakahaofí ki he tuʻi fulikivanu ko ʻĀhasí? Ko e ongo tuʻi ʻo Sīlia mo ʻIsilelí naʻá na palani ke fakahifo mei he taloní ʻa Tuʻi ʻĀhasi ʻo Siutá pea fokotuʻu ke fetongi ia ʻe ha tokotaha pulekehea, ko e foha ʻo Tapeale—ko ha tangata ʻa ia naʻe ʻikai ko ha hako ia ʻo Tēvita. Ko e faʻufaʻu fulikivanu ko ení naʻe mei uesia ai ʻa e ngāue ʻa e fuakava Puleʻanga mo Tēvitá. Naʻe fakaaʻu atu ʻe Sihova ʻa e fakahaofí kia ʻĀhasi koeʻuhi ke ne kei fakatolonga ʻa e laine ʻa ia ʻe hoko mai ai ʻa e “ʻEiki ʻo e Melino” naʻe talaʻofá.—Aisea 9:6 (9:5, PM).
TĪSEMA 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 9-10
Naʻe Kikiteʻi ha “Maama Lahi”
ip-1 125-126 ¶16-17
Ko e Talaʻofa ki ha ʻEiki ʻo e Melino
16 ʻIo, ko e “taimi ki mui ai” ʻa ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá ko e taimi ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Naʻá ne fakamoleki ʻa e konga lahi taha ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní ʻi Kāleli. Ko e vahefonua ʻo Kālelí naʻe kamata ai ʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻe kamata ai ʻene talaki: “Kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Mātiu 4:17) ʻI Kāleli, naʻe fakahoko ai ʻene malanga ʻoku ʻiloa ko e Malanga ʻi he Moʻungá, fili ʻene kau ʻapositoló, fakahoko ʻene fuofua maná, pea naʻá ne hā ai ki he toko 500 nai ʻo hono kau muimuí hili ʻene toetuʻú. (Mātiu 5:1–7:27; 28:16-20; Maʻake 3:13, 14; Sione 2:8-11; 1 Kolinitō 15:6) ʻI he foungá ni, naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e kikite ʻa ʻAiseá ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi “ʻa e fonua ʻo Sepuloní mo e fonua ʻo Nafitalaí.” Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke fakangatangata ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekaú ki he kakai pē ʻo Kālelí. ʻI hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he fonuá kotoa, naʻe hanga ai ʻe Sīsū ʻo ‘ʻai ke fakaʻapaʻapaʻi’ ʻa e puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí, kau ai ʻa Siuta.
17 Kae fēfē ʻa e “maama lahi” ʻi Kāleli ʻoku lave ki ai ʻa Mātiú? Ko ha toe toʻo-lea foki eni mei he kikite ʻa ʻAiseá. Naʻe tohi ʻe ʻAisea: “Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí kuo nau mamata ki ha maama lahi. Ko e faʻahinga ʻoku nofo ʻi he fonua ʻo e fakapoʻuli matolú, kuo ulo atu ha maama kiate kinautolu.” (ʻAisea 9:2) ʻI he aʻu mai ki he ʻuluaki senituli T.S., ko e maama ʻo e moʻoní naʻe fufū ia ʻe he ngaahi akonaki loi fakapanganí. Naʻe toe fakalahi ʻe he kau taki lotu Siú ʻa e palopalemá ʻaki ʻenau pipiki ki heʻenau ngaahi talatukufakaholo fakalotú ʻo nau ‘fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.’ (Mātiu 15:6) Ko e faʻahinga anga-fakatōkilaló naʻe lōmekina mo fakapuputuʻuʻi, ʻo nau muimui ʻi ha “kau takimuʻa kui.” (Mātiu 23:2-4, 16) ʻI he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa Sīsū ko e Mīsaiá, ko e tokolahi ʻo e kakai anga-fakatōkilaló naʻe fakaʻā honau matá ʻi ha founga fakaofo. (Sione 1:9, 12) Ko e ngāue ʻa Sīsū lolotonga ʻene ʻi he māmaní pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei heʻene feilaulaú ʻoku fakatātaaʻi moʻoni ia ʻi he kikite ʻa ʻAiseá ko ha “maama lahi.”—Sione 8:12.
ip-1 126-128 ¶18-19
Ko e Talaʻofa ki ha ʻEiki ʻo e Melino
18 Ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e māmá naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke nau fiefia ai. Naʻe hoko atu ʻa ʻAisea: “Kuó ke ʻai ke tokolahi ʻa e puleʻangá; kuó ke ʻai ia ke lahi ʻene fiefiá. ʻOku nau fiefia ʻi ho ʻaó ʻo hangē ko e fiefia ʻa e kakaí ʻi he taimi utu-taʻú, ʻo hangē ko e faʻahinga ʻoku nau vahevahe fiefia ʻa e koloa veté.” (ʻAisea 9:3) Koeʻuhi ko e ola ʻo e ngāue fakamalanga ʻa Sīsū mo hono kau muimuí, ko e faʻahinga loto-totonú naʻa nau haʻu, ʻo fakahaaʻi ʻenau holi ke lotu kia Sihova ʻi he laumālie mo e moʻoni. (Sione 4:24) Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe fā, naʻe hoko ha fuʻu tokolahi ko e kau Kalisitiane. Naʻe papitaiso ha toko tolu afe ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S. Taimi nounou mei ai, “ko e tokolahi ʻo e kakai tangatá naʻe toko 5,000 nai.” (Ngāue 2:41; 4:4) ʻI hono tapua faivelenga atu ʻe he kau ākongá ʻa e māmá, “naʻe mātuʻaki tupulekina ai pē ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá ʻi Selusalema; pea ko ha fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeikí naʻa nau hoko ʻo tui.”—Ngāue 6:7.
19 Hangē pē ko ha faʻahinga ʻoku nau fiefia ʻi ha utu-taʻu mahu pe ko ha faʻahinga ʻoku nau fiefia ʻi hono vahevahe ʻa e koloa vete mahuʻingá ʻi he hili ha ikuna kāfakafa, naʻe fiefia ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he tupú. (Ngāue 2:46, 47) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakaulo atu ʻe Sihova ʻa e māmá ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá. (Ngāue 14:27) Ko ia ko e kakai mei he matakali kotoa naʻa nau fiefia ʻi hono fakaava atu kiate kinautolu ʻa e hala ke nau fakaofiofi ai kia Sihová.—Ngāue 13:48.
ip-1 128-129 ¶20-21
Ko e Talaʻofa ki ha ʻEiki ʻo e Melino
20 Ko e ngaahi ola ʻo e ngāue ʻa e Mīsaiá ʻoku tuʻuloa, hangē ko ia ʻoku tau sio ki ai ʻi he ngaahi lea hono hoko ʻa ʻAiseá: “He kuó ke haveki ʻo movete ʻa e ʻioke ʻo ʻenau kavengá, ʻa e vaʻakau naʻe ʻi honau umá, ʻa e tokotoko ʻo e tokotaha taki ngāué, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻo Mitianí.” (ʻAisea 9:4) ʻI he laui senituli ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo ʻAiseá, naʻe faʻufaʻufono ʻa e kau Mitianí mo e kau Mōapé ke fakataueleʻi ʻa ʻIsileli ke nau tō ki he faiangahalá. (Nōmipa 25:1-9, 14-18; 31:15, 16) Ki mui ai, naʻe fakamamahiʻi ʻe he kau Mitianí ʻa e kau ʻIsilelí ʻaki hono ʻohofi mo hamu honau ngaahi koló mo ʻenau ngaahi ngoueʻangá ʻi he taʻu ʻe fitu. (Fakamaau 6:1-6) Ka ʻi he hili iá, naʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakakaʻanga ʻa e kau tau Mitianí fakafou ʻi heʻene sevāniti ko Kitioné. ʻI he hili ko ia ʻa e “ʻaho ʻo Mitianí,” ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe toe faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he nima ʻo e kau Mitianí. (Fakamaau 6:7-16; 8:28) ʻI he kahaʻu vave maí, ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Kitione lahi angé, te ne taaʻi fakaʻosi ʻa e ngaahi fili ʻi onopooni ʻo e kakai ʻa Sihová. (Fakahā 17:14; 19:11-21) Pea “hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻo Mitianí,” ʻe hoko leva ha ikuna kāfakafa mo tuʻuloa, ʻo ʻikai ʻi ha mālohi fakaetangata, ka ʻi he mālohi ʻo Sihová. (Fakamaau 7:2-22) ʻE ʻikai ʻaupito ke toe faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻioke ʻo e fakafeʻātungiá!
21 Ko e ngaahi fakahāhā ʻo e mālohi fakaʻotuá ʻoku ʻikai ko ha fakalāngilangiʻi ia ʻo e taú. Ko Sīsū kuo toetuʻú ko e ʻEiki ia ʻo e Melinó, pea te ne ʻomi ʻa e melino tuʻuloá ʻaki hono fakaʻauha ʻa hono ngaahi filí. ʻOku lave ʻa ʻAisea he taimí ni ki he ngaahi naunau fakakautaú ʻoku fakaʻauha ʻosi ʻaki ʻa e afi: “Ko e sū kotoa pē ʻokú ne luluʻi ʻa e kelekelé ʻi heʻene laká mo e kofu kotoa pē kuo unu ʻi he totó ʻe hoko ia ko e fefie ki he afí.” (ʻAisea 9:5) Ko e ngalulu ʻoku tupu mei he laka ʻa e kau sōtiá heʻikai ke toe ongoʻi. Ko e ngaahi teunga fetotoʻi ʻa e kau toʻa ʻi he taú heʻikai ke toe ʻiloʻiloa. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha tau!—Saame 46:9.
Makakoloa Fakalaumālie
ip-1 130 ¶23-24
Ko e Talaʻofa ki ha ʻEiki ʻo e Melino
23 Ko ha tokotaha faleʻi ko ha tokotaha ia ʻokú ne ʻomai ha faleʻi, pe akonaki. ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ne ʻomai ha ngaahi faleʻi fakaofo. ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú “naʻe fakatumutumu ʻa e fuʻu kakaí ʻi heʻene founga faiakó.” (Mātiu 7:28) Ko ha Tokotaha Faleʻi poto mo kaungāongoʻi ia, pea ʻokú ne mahinoʻi lelei ange ʻa e natula ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ʻene akonakí ʻoku ʻikai ko e valoki pē pe tautea. ʻOku faʻa ʻomai ia fakafou ʻi he fakahinohino mo e faleʻi anga-ʻofa. Ko e faleʻi ʻa Sīsuú ʻoku fakaofo koeʻuhí ʻoku fakapotopoto, haohaoa, mo falalaʻanga maʻu pē. Ko e muimui ki aí ʻoku taki atu ia ki he moʻui taʻengata.—Sione 6:68.
24 Ko e faleʻi ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ke makatuʻunga pē ia ʻi hono potó. ʻI hono kehé, ʻokú ne pehē: “Ko e meʻa ʻoku ou akoʻí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana ia naʻá ne fekau mai aú.” (Sione 7:16) Hangē pē ko e tuʻunga ʻo Solomoné, ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Matavai ʻo e poto ʻo Sīsuú. (1 Tuʻi 3:7-14; Mātiu 12:42) ʻOku totonu ke ueʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻa e kau faiako mo e kau faifaleʻi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ke fakatuʻunga maʻu pē ʻenau fakahinohinó ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.—Palōveepi 21:30.
TĪSEMA 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 11-13
Ko e Hā Naʻe Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Mīsaiá?
ip-1 159 ¶4-5
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
4 ʻI he laui senituli ki muʻa ʻi he taimi ʻo ʻAiseá, ko e kau hiki Tohi Tapu Hepelū kehé naʻa nau tuhu ki he haʻu ʻa e Mīsaiá, ʻa e Taki moʻoni, ʻa ia ʻe fekauʻi ʻe Sihova ki ʻIsilelí. (Sēnesi 49:10; Teutalōnome 18:18; Saame 118:22, 26) ʻI he taimí ni fakafou ʻia ʻAisea, ʻoku toe tānaki mai ʻe Sihova ha fakaikiiki lahi ange. ʻOku tohi ʻe ʻAisea: “ʻE tupu hake ha kiʻi vaʻa mei he tefito ʻo Sesé, pea ko ha huli mei hono ngaahi aká ʻe laku fua mai.” (ʻAisea 11:1; fakafehoanaki mo e Saame 132:11.) Ko e “kiʻi vaʻa” mo e “huli” ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e Mīsaiá te ne haʻu mei he hako ʻo Sesé fakafou ʻi hono foha ko Tēvitá, ʻa ē naʻe pani ʻaki ʻa e lolo ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. (1 Sāmiuela 16:13; Selemaia 23:5; Fakahā 22:16) ʻI he aʻu mai ʻa e Mīsaia moʻoní, ko e “huli” ko eni mei he fale ʻo Tēvitá te ne fakatupu mai ha fua lelei.
5 Ko e Mīsaia naʻe talaʻofá ko Sīsū. Ko e tokotaha-hiki kōsipeli ko Mātiú naʻá ne lave ki he ngaahi lea ʻo e ʻAisea 11:1 ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ko Sīsū, ʻa ia naʻe ui “ko ha Nāsaleti,” naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Koeʻuhi naʻe ʻohake ʻa Sīsū ʻi he kolo ko Nāsaletí, naʻe ui ai ia ko ha Nāsaleti, ko ha hingoa ʻoku ngalingali naʻe felāveʻi mo e foʻi lea faka-Hepelū naʻe ngāueʻaki ʻi he ʻAisea 11:1 ki he “huli.”—Mātiu 2:23, fakamatala ʻi lalo; Luke 2:39, 40.
ip-1 159 ¶6
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
6 ʻE hoko ʻa e Mīsaiá ko ha tokotaha pule fēfē? Te ne hangē ko e ʻAsīlia taʻefieauna mo anga-fakamamahi ʻa ia ʻokú ne fakaʻauha ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻi he fakatokelau ʻo ʻIsilelí? ʻIkai ʻaupito. ʻI he fekauʻaki mo e Mīsaiá, ʻoku pehē ʻe ʻAisea: “Pea ʻe nofo ʻiate ia ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻa e laumālie ʻo e potó mo e mahinó, ʻa e laumālie ʻo e akonakí mo e mālohí, ʻa e laumālie ʻo e ʻiló mo e manavahē kia Sihová. Pea te ne fiefia ʻi he manavahē kia Sihová.” (ʻAisea 11:2, 3a) ʻOku pani ʻa e Mīsaiá, ʻo ʻikai ʻaki ha lolo, kae ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko eni ʻi he papitaiso ʻa Sīsuú, ʻi he sio ʻa Sione Papitaiso ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻalu hifo kia Sīsū ʻi he sino hangē ha lupé. (Luke 3:22) Ko e laumālie ʻo Sihová ʻoku “nofo” ʻia Sīsū, pea ʻokú ne ʻomai ha fakamoʻoni ʻo e meʻá ni ʻi heʻene ngāue ʻi he poto, mahino, akonaki, mālohi, mo e ʻilo. He ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa moʻoni ē ke maʻu ʻe ha pule!
ip-1 160 ¶8
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
8 Ko e hā ʻa e manavahē kia Sihova ʻoku fakahāhā ʻe he Mīsaiá? ʻOku ʻikai ʻaupito ke manavahē ʻa Sīsū ʻi he ʻOtuá, ʻo ilifia naʻa tauteaʻi ia. ʻI hono kehé, ko e Mīsaiá ʻokú ne manavahē anga-ʻapasia ki he ʻOtuá, ko ha fakaʻapaʻapa mo e ʻofa loloto kiate ia. Ko ha tokotaha manavahē-ʻOtua ʻokú ne holi maʻu pē ke “fai . . . ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá,” hangē ko ia ʻoku fai ʻe Sīsuú. (Sione 8:29) ʻOku akoʻi mai ʻe Sīsū fakafou ʻi heʻene leá mo e faʻifaʻitakiʻangá ʻoku ʻikai ha fiefia ʻe toe lahi ange ka ko e moʻui ʻi he ʻaho taki taha ʻaki ʻa e manavahē totonu kia Sihova.
ip-1 160 ¶9
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
9 ʻOku tomuʻa tala ʻe ʻAisea ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Mīsaiá: “Heʻikai te ne faifakamaau ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hā mai ki hono matá, pe valoki ʻo fakatatau pē ki he meʻa ʻoku fanongo ki ai ʻa hono telingá.” (ʻAisea 11:3e) Kapau te ke tuʻu ʻi muʻa ʻi ha fakamaauʻanga lao, ʻikai te ke houngaʻia ka ʻi ai ha fakamaau ʻe pehē? Ko e Mīsaiá ʻi hono tuʻunga ko e Fakamaau ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻikai ke ueʻia ia ʻe he ngaahi fakakikihi taʻemoʻoní, ngaahi founga ngāue olopoto ʻa e fale hopó, talanoa sasalá, pe ngaahi meʻa ʻoku hā ki tuʻá, hangē ko e koloa fakamatelié. ʻOkú ne sio ki he kākaá pea sio fakalaka atu ʻi he fōtunga hā mai ʻikai leleí, ʻo ʻiloʻi ʻa e “tangata fufū ʻo e lotó.” (1 Pita 3:4) Ko e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻa Sīsuú ʻoku hoko ia ko ha sīpinga ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui ke nau fakamāuʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—1 Kolinitō 6:1-4.
ip-1 161 ¶11
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
11 ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ha fakatonutonu, ʻokú ne ʻoatu ia ʻi he founga ʻe ʻaonga lahi taha kiate kinautolú—ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ki he kau mātuʻa Kalisitiané. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻonga fulikivanú ʻoku nau ʻamanekina ha fakamaau kakaha. ʻI he taimi ʻe fakamāuʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá, ko e Mīsaiá te ne “taaʻi ʻa e māmaní” ʻaki hono leʻo faifakamāú, ʻo tuku atu ha tautea ʻo e fakaʻauha ki he kotoa ʻo e fulikivanú. (Saame 2:9; fakafehoanaki mo e Fakahā 19:15.) Faai atu pē, ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai fulikivanu ke nau veuki ʻa e melino ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Saame 37:10, 11) Ko Sīsū, ʻa ia kuo noʻo ʻi hono kongalotó ʻa e māʻoniʻoní mo e faitōnungá, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakahoko eni.—Saame 45:3-7.
Makakoloa Fakalaumālie
ip-1 165-166 ¶16-18
Fakahaofi mo e Fiefia ʻi he Malumalu ʻo e Pule ʻa e Mīsaiá
16 Naʻe fuofua ʻohofi ʻa e lotu maʻá ʻi ʻĪteni ʻi he taimi naʻe tākiekina lavameʻa ai ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangataʻa kia Sihová. ʻI he aʻu mai ki he ʻaho ní, kuo ʻikai foʻi ʻa Sētane ʻi heʻene taumuʻá ke fakatafokiʻi ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá mei he ʻOtuá. Ka heʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e lotu maʻá ke mole atu mei he māmaní. ʻOku kaunga ki ai hono huafá, pea ʻokú ne tokanga ki he faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá. Ko ia, fakafou ʻia ʻAisea ʻokú ne fai ha talaʻofa fakaofo: “ʻI he ʻaho ko iá ʻe tuʻu hake ʻa e aka ʻo Sesé ko ha fakaʻilonga ki he ngaahi kakaí. ʻE hanga kiate ia ʻa e ngaahi puleʻangá ki ha tataki, pea ʻe hoko ʻa hono nofoʻangá ʻo lāngilangiʻia.” (ʻAisea 11:10) Ki muʻá, ʻi he 537 K.M., ko Selusalema, ʻa e kolo naʻe ʻai ʻe Tēvita ko e kolomuʻá, naʻe hoko ia ko ha fakaʻilonga, ʻo ui ʻa e toenga faitōnunga ʻo e kau Siu kuo moveteveté ke nau toe foki ʻo langa ʻa e temipalé.
17 Neongo ia, ʻoku tuhu ʻa e kikité ki ha meʻa lahi ange ai. Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ʻoku tuhu ia ki he pule ʻa e Mīsaiá, ʻa e Taki moʻoni pē ʻe taha ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. Naʻe toʻo-lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei he ʻAisea 11:10 ke fakahaaʻi ko e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi hono ʻahó te nau kau mai ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he toʻo-lea mei he fakalea ʻo e veesi ko ení ʻi he Sepituakiní, naʻá ne tohi: “Pea ʻoku toe pehē ʻe ʻAisea: ‘ʻE ʻi ai ʻa e aka ʻo Sese, ʻa e tokotaha ʻe tupu hake ke pule ʻi he ngaahi puleʻangá; ʻe tuku kiate ia ʻa e ʻamanaki ʻa e ngaahi puleʻangá.’” (Loma 15:12) ʻIkai ko ia pē, ʻoku toe fakahoko ʻa e kikité ʻi hotau ʻahó ni ʻi hono fakahāhā ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá ʻenau ʻofa kia Sihová ʻaki ʻa e poupou ki he fanga tokoua pani ʻo e Mīsaiá.—ʻAisea 61:5-9; Mātiu 25:31-40.
18 ʻI hono fakahoko ʻi onopōní, ko e ‘ʻaho ko ia’ naʻe lave ki ai ʻa ʻAiseá naʻe kamata ia ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa e Mīsaiá ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914. (Luke 21:10; 2 Tīmote 3:1-5; Fakahā 12:10) Talu mei ai, kuo hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha fakaʻilonga māʻalaʻala, ko ha feituʻu fakatahataha, ki he ʻIsileli fakalaumālié pea ki he kakai kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá ʻa ia ʻoku nau fakaʻamua ha puleʻanga māʻoniʻoní. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa e Mīsaiá, ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá kuo talaki ia ki he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú. (Mātiu 24:14, Maʻake 13:10) Ko e ongoongo lelei ko ení ʻoku ʻi ai ʻene tākiekina mālohi. ‘Ko ha fuʻu kakai lahi, ʻa ia [ʻoku ] ʻikai lava ʻe ha tangata ke ne lau, mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá’ ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he Mīsaiá ʻaki ʻenau kau fakataha mo e toenga ʻo e kau paní ʻi he lotu maʻá. (Fakahā 7:9) ʻI he tokolahi ʻa e faʻahinga foʻou ʻoku hokohoko atu ʻenau haʻu ʻo feohi mo e toenga ʻi he ‘fale faiʻanga lotu’ fakalaumālie ʻo Sihová, ʻoku nau tokoni ai ki he lāngilangiʻia ʻa e ‘nofoʻanga’ ʻo e Mīsaiá, ʻa e temipale lahi fakalaumālie ʻo e ʻOtuá.—ʻAisea 56:7; Hākeai 2:7.
TĪSEMA 29–SANUALI 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 14-16
ʻE Tauteaʻi ʻa e Ngaahi Fili ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá
ip-1 180 ¶16
Fakavaivaiʻi ʻe Sihova ha Kolo Hīkisia
16 Naʻe ʻikai ke hoko leva eni ʻi he 539 K.M. Neongo ia, ʻoku mātuʻaki māʻalaʻala ʻi he ʻahó ni ko e meʻa kotoa naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea fekauʻaki mo Pāpiloné kuo hoko moʻoni. ʻOku pehē ʻe ha tokotaha fakamatala Tohi Tapu ʻe taha, ko Pāpiloné “ʻi he taimí ni, pea kuo pehē pē ʻi he laui senituli, kuo hoko ia ko ha feituʻu maomaonganoa pea ko ha fokotuʻunga maumau.” ʻOkú ne toe pehē: “ʻI heʻete vakai ki he feituʻu ko ení ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e founga tofu pē naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea mo Selemaiá.” ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ha tangata ʻi he ʻaho ʻo ʻAiseá naʻe mei lava ke ne tomuʻa tala ʻa e tō ʻa Pāpiloné pea mo ʻene iku maomaonganoá. He ko ē, ko e tō ʻa Pāpilone ki Mītia mo Pēsiá naʻe toki hoko ia ʻi he hili ha taʻu ʻe 200 nai mei hono hiki ʻe ʻAisea ʻene tohí! Pea naʻe toki fakakaʻanga ia ʻi ha laui senituli ki mui ai. ʻIkai ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe he meʻá ni ʻetau tui ko e Tohi Tapú ko e Folofola fakamānavaʻi ia ʻa e ʻOtuá? (2 Tīmote 3:16) ʻIkai ngata aí, koeʻuhi naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e ngaahi kikite ʻi he kuohilí, ʻe lava ke tau tuipau kakato ko e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻoku teʻeki ai ke fakahokó ʻe fakahoko ia ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá.
ip-1 184 ¶24
Fakavaivaiʻi ʻe Sihova ha Kolo Hīkisia
24 ʻI he Tohi Tapú, ko e ngaahi tuʻi mei he laine fakatuʻi ʻo Tēvitá ʻoku fakahoa kinautolu ki ha ngaahi foʻi fetuʻu. (Nōmipa 24:17) Meia Tēvita ʻo faai mai, ko e “ngaahi foʻi fetuʻu” ko iá naʻa nau pule mei Moʻunga Saione. Hili hono langa ʻe Solomone ʻa e temipale ʻi Selusalemá, ko e hingoa Saioné naʻe ngāueʻaki ia ʻo ʻuhinga ki he koló fakakātoa. ʻI he malumalu ʻo e fuakava Laó, ko e kakai tangata ʻIsileli kotoa pē naʻe pau ke nau fononga ki Saione ʻo tuʻo tolu ʻi he taʻu. Naʻe hoko leva ia ko e “moʻunga faiʻanga fakatahá.” ʻI he fakapapauʻi ʻe Nepukanesa ke fakamoʻulaloaʻi ʻa e ngaahi tuʻi Siutá pea fakamavaheʻi leva kinautolu mei he moʻunga ko iá, ʻokú ne talaki ai ʻene taumuʻa ke ʻai ia ke ne māʻolunga ange ʻi he “ngaahi foʻi fetuʻu” ko iá. ʻOku ʻikai ke ne ʻave kia Sihova ʻa e lāngilangi ki heʻene ikunaʻi kinautolú. ʻI hono kehé, ʻokú ne hīkisia ʻo ʻai ʻa ia tonu ki he tuʻunga ʻo Sihová.
ip-1 189 ¶1
Tuʻutuʻuni ʻa Sihova ki he Ngaahi Puleʻangá
ʻE LAVA ke ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi puleʻangá ke tauteaʻi hono kakaí koeʻuhi ko ʻenau fulikivanú. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá mei heʻenau anga-fakamamahi, pōlepole, mo tāufehiʻa ki he lotu moʻoní. Ko ia ai, ʻokú ne fakamānavaʻi ʻa ʻAisea ke ne hiki “ha fanongonongo ki Pāpilone” ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa. (ʻAisea 13:1) Kae kehe, ko Pāpiloné ko ha fakamanamana ia ʻi he kahaʻú. ʻI he ʻaho ʻo ʻAiseá, ʻoku ngaohikoviʻi ʻe ʻAsīlia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaʻauha ʻe ʻAsīlia ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea maumauʻi ʻa e konga lahi ʻo Siuta. Ka ko e ikuna ʻa ʻAsīliá ʻoku fakangatangata. ʻOku tohi ʻe ʻAisea: “Kuo fuakava ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú: ‘Hangē pē ko ia kuó u taumuʻa ki aí, ʻe pehē ʻene hokó . . . Te u laiki ʻa e ʻAsīliá ʻi hoku fonuá, pea te u tāmalaki ia ʻi hoku ngaahi moʻungá. ʻE toʻo ʻa ʻene ʻioké meiate kinautolu, pea ko ʻene kavengá ʻe toʻo ia mei honau umá.’” (ʻAisea 14:24, 25) ʻIkai fuoloa mei hono leaʻaki ʻe ʻAisea ʻa e kikite ko ení, ʻoku toʻo mei Siuta ʻa e fakamanamana ʻa ʻAsīliá.
ip-1 194 ¶12
Tuʻutuʻuni ʻa Sihova ki he Ngaahi Puleʻangá
12 Ko fē taimi ʻe fakahoko ai ʻa e kikite ko ení? ʻE vavé ni. “Ko e folofola eni naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki muʻa ʻo fekauʻaki mo Mōapé. Pea ko eni ʻoku folofola ʻa Sihova: ‘ʻI loto ʻi he taʻu ʻe tolu, hangē ko e ngaahi taʻu ʻo ha tokotaha ngāue totongi, ko e lāngilangi ʻo Mōapé ʻe fakamaaʻi ʻaki ha faʻahinga maveuveu kehekehe, pea ko e faʻahinga ʻe toé te nau mātuʻaki tokosiʻi mo ʻikai hanau mahuʻinga.’” (ʻAisea 16:13, 14) ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni mei he keli fakatotoló ʻi he lolotonga ko ia ʻa e senituli hono valu K.M., naʻe tofanga ʻa Mōape ʻi ha faingataʻa lahi pea ko hono ngaahi feituʻu lahi naʻe ʻikai ke toe nofoʻi. Naʻe lave ʻa Tikilati-pilesa III kia Salamanu ʻo Mōapé naʻá ne kau ʻi he kau pule naʻa nau totongi tukuhau ange kiate iá. Ko Senakalipe naʻe totongi tukuhau kiate ia ʻa Kammusunadbi, ko e tuʻi ʻo Mōapé. Ko e ongo tuʻi ʻAsīlia ko ʻEsa-hātoni mo ʻAsapanipale naʻá na lave ki he ongo Tuʻi Mōape ko Musuri mo Kamashaltu naʻá na ʻi hona malumalú. ʻI he ngaahi senituli kuo maliu atú, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai Mōape. Kuo maʻu hake ha toetoenga ʻo ha ngaahi kolo naʻe fai ʻa e fakakaukau ko e ngaahi kolo Mōape, ka ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi fakamoʻoni hā mai kuo maʻu ʻo fekauʻaki mo e fili mālohi ko eni ʻo ʻIsilelí.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Aiseá—I
14:1, 2—Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko e kakai ʻa Sihová ʻo “taki popula ʻa kinautolu naʻe taki popula kinautolu” mo “fakaʻehaua ʻa kinautolu naʻe fakamoʻulaloa kinautolu”? Naʻe fakahoko eni ʻi he tuʻunga ʻo e faʻahinga tāutaha hangē ko Taniela, ʻa ia naʻá ne maʻu ha lakanga māʻolunga ʻi Pāpilone ʻi he malumalu ʻo e kau Mītiá mo e kau Pēsiá; ko ʻĒseta, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha kuini Pēsia; mo Motekiai, ʻa ia naʻe fakanofo ko e palēmia ʻo e ʻEmipaea Pēsiá.