ʻOku ʻi Ai ha ʻUhinga ki ha ʻAmanaki?
“Ko e palopalema ʻe taha ʻi he ngaahi nofo mali faingataʻaʻiá ko e tui mālohi ʻo pehē ʻe ʻikai lava ke toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá. Ko ha tui pehē ʻokú ne taʻofi ʻa e liliú koeʻuhi ʻokú ne kaihaʻasi meiate koe ʻa e fakaueʻiloto ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē ʻe fai ai ha fakalakalaká.”—DR. AARON T. BECK.
FAKAʻUTA atu ʻoku felāngaaki hao konga pea ʻokú ke ʻalu ki he toketaá ki ha sivi. ʻOkú ke loto-moʻua—pea ʻoku lava ke ʻuhinga lelei ia. He ko ē, ko hoʻo moʻuileleí—naʻa mo hoʻo moʻuí tonu—ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki nai. Kae mahalo ʻi he hili ʻa e siví, ʻoku tala atu ʻe he toketaá kiate koe ʻa e ongoongo lelei ʻo pehē lolotonga ʻoku ʻikai ko ha meʻa anga-maheni ʻa hoʻo palopalemá, ʻe lava pē ke faitoʻo ia. Ko hono moʻoní, ʻoku tala atu ʻe he toketaá kiate koe kapau te ke tokanga ʻo tauhi maʻu ki ha polokalama lelei ʻo e fakafuofua ʻa e meʻakaí mo e fakamālohi sinó, ʻe lava ke ke ʻamanekina ha toe foki ʻo moʻuilelei kakato. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke ongoʻi fiefia lahi pea fiefia ke muimui ki heʻene fakahinohinó!
Fakahoa angé ʻa e talanoa ko ení ki he kaveinga ʻoku fai ki ai ʻa e lāuleá. ʻOkú ke hokosia ha mamahi ʻi hoʻo nofo malí? Ko e moʻoni, ko e nofo mali kotoa pē ʻe ʻi ai ʻene kaunga ki he ngaahi palopalema mo e ngaahi taʻefelotoi. Ko ia, ko hono maʻu pē ha ngaahi mōmeniti faingataʻa ʻi ho vahaʻangataé ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia aí kuó ke maʻu ha nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá. Kae fēfē kapau ko e tuʻunga fakamamahí ʻoku hokohoko atu ia ʻi ha ngaahi uike, ngaahi māhina, pe naʻa mo ha ngaahi taʻu? Kapau ko ia, ʻoku totonu ʻa hoʻo hohaʻá, he ʻoku ʻikai ko ha meʻa launoa eni. Ko e moʻoni, ko e anga ʻo hoʻo nofo malí ʻe lava ke ne uesia ʻa e meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí—pea mo e moʻui ko ia ʻa hoʻo fānaú. Hangē ko ení, ʻoku ʻi ai ʻa e tui, ko e faingataʻa fakaemalí ʻe lava ke hoko ia ko ha meʻa tefito lahi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi palopalema hangē ko e loto-mafasiá, hōloa ʻa e pōtoʻi ngāué, pea mo e taʻelavameʻa ʻa e fānaú ʻi he ʻapiakó. Ka ʻoku ʻikai ko ʻene ngatá ia. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ko e vahaʻangatae ʻoku nau maʻu mo honau hoá ʻe lava ke ne uesia ʻa honau vahaʻangatae tonu mo e ʻOtuá.—1 Pita 3:7.
Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema ʻi ho vā mo ho hoa malí ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ia ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki ki he tuʻunga ko iá. Ko e fehangahangai mo e tuʻunga moʻoni ʻi he nofo malí—ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻá—ʻe lava ke ne tokoniʻi ha ongo meʻa ke tuku ʻena ngaahi palopalemá ki hono tuʻunga totonú peá na ngāue ki ha ngaahi fakaleleiʻanga. ʻOku pehē ʻe ha husepāniti ko hono hingoá ko Isaac: “Naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ʻoku anga-maheni ʻaki pē ki he ngaahi hoa malí ke fetōʻaki ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau fiefiá ʻi ha ʻalunga ʻo ha nofo mali. Naʻá ku fakakaukau au naʻe ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fehālaaki ʻiate kimaua!”
Kapau ʻoku aʻu ʻo hōloa ʻa hoʻo nofo malí ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá, ʻe lava pē ke haofaki. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi kafo fakaeongo ʻoku tupu mei ha vahaʻangatae hohaʻá ʻoku loloto nai ia, tautefito kapau ko e ngaahi palopalemá kuo hokohoko ia ʻi ha ngaahi taʻu. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga mālohi ki he ʻamanakí. Ko e fakaueʻilotó ko ha meʻa tefito mahuʻinga ia. Naʻa mo e ongo meʻa ʻe toko ua ʻoku ʻi ai ʻena ngaahi palopalema fakaemali mafatukitukí ʻe lava ke na fai ha ngaahi fakalelei kapau ʻoku mahuʻinga feʻunga kiate kinaua fakatouʻosi.a
Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku mālohi fēfē ʻa ʻeku holi ke maʻu ha vahaʻangatae fakafiemālié?’ ʻOkú ke loto-lelei mo ho hoá ke fai ha feinga ke fakaleleiʻi ʻa hoʻomo nofo malí? Ko Dr. Beck, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Kuó u faʻa ʻohovale ʻi he anga ʻo e lava ke tokoniʻi ha vahaʻangatae ʻoku hā ngali kovi ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e ngaahi hoá ke fakatonutonu ʻa e ngaahi tuʻunga koví pea ʻai ke mālohi ʻa e ngaahi tuʻunga lelei ʻi heʻenau nofo malí.” Kae fēfē kapau ʻoku toumoua ho hoa malí ke mo ngāue fakataha? Pe fēfē kapau ʻokú ne hā ngali taʻetokanga ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻi ai ha palopalemá? ʻOku taʻeʻaonga kiate koe ke ngāue tokotaha ki he nofo malí? ʻIkai ʻaupito! “Kapau ʻokú ke fai ha ngaahi liliu,” ko e lau ia ʻa Dr. Beck, “ko e meʻá ni ʻiate ia pē te ne fakatupunga nai ʻa e ngaahi liliu ʻi ho hoá—ʻoku faʻa hoko moʻoni ia.”
ʻOua ʻe fakaʻosi fakavave ʻaki ʻe ʻikai lava ke hoko eni ʻi ho tuʻungá. Ko e fakakaukau foʻi peheé ʻiate ia pē ʻe hoko nai ia ko e fakamanamana lahi taha ki hoʻo nofo malí! ʻOku fiemaʻu ha taha ʻiate kimoua ke ne fou ʻi he ʻuluaki sitepú. ʻE lava ke ke fai ia? Ko hono fokotuʻu pē ʻa e tuʻunga ko iá, ʻe sio nai ai ho hoa malí ki he ʻaonga ʻo e ngāue fakataha mo koé ki hono langa hake ʻo ha nofo mali fiefia ange.
Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke ke fai—ʻi ho tuʻunga tāutahá pe ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻá—ke haofaki ʻa hoʻomo nofo malí? Ko e Tohitapú ko ha tokoni mālohi ia ki hono tali ʻa e foʻi fehuʻi ko ení. Tau sio angé ki he founga ko iá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ʻe niʻihi, ʻe ʻi ai nai ʻa e ngaahi ʻuhinga totonu ke māvae ai ha husepāniti mo ha uaifi. (1 Kolinito 7:10, 11) Tānaki atu ki ai, ʻoku fakaʻatā ʻe he Tohitapú ha vete mali makatuʻunga ʻi he feʻauakí. (Mātiu 19:9) Ke maʻu ha vete mei ha hoa taʻemateaki ko ha fili fakafoʻituitui pē ia, pea ʻoku ʻikai totonu ke tenge ʻe he niʻihi kehé ʻa e hoa tonuhiá ke ne fili ʻa ē pe ko ē.—Sio ki he tohi The Secret of Family Happiness, peesi 158-161, ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.