Ne Tokoniʻi Au ʻe he ʻOtuá Ke U Ikuʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí
Fakamatala fai ʻe Vazir Asanov
ʻI heʻeku mahiki hake mei he mohengá, naʻá ku haʻihaʻi ha Tohi Tapu ʻi hoku kongalotó peá u tui vala fakavavevave. Ki muʻa ke u puna ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá, naʻá ku takaiʻi ha ʻū vala, ʻo tuku ʻi he funga mohengá, pea hili ai ʻa e kafú ke hangē pē naʻá ku kei mohé. Naʻá ku lele leva ki he Fale Fakatahaʻangá mou lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Naʻe hoko ia ʻi he 1991 ʻi heʻeku taʻu 14.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi ha fāmili Keeti ʻi ha kolo ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo e feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Kāsakisitaní, ʻa ia ʻi he taimi ko iá naʻe kau ia ki he taha ʻo e lepupilika ʻe 15 ʻo e Sovieti ʻIunioní. Naʻe tauhi hake au ʻe heʻeku ongo mātuʻá mo e kāingá ʻo ʻai ke u tui ʻe lava ke u hoko ko ha taki ʻi he kahaʻú pea hoko ʻo fakatauʻatāina ʻa hoku kakaí. Naʻá ku kamata fehiʻa lahi ʻi he ngaahi fili ʻo e kakai Kētí ʻou mateuteu ai ke tāmate ke fakatauʻatāinaʻi homau kakaí mei he fakafeʻātungiá.
ʻI he konga ki mui ʻo e 1980 tupú, ko ʻeku faʻeé, tehiná pea mo au naʻa mau kamata ai ke ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kae kehe, naʻe tapui ʻe he tangataʻeikí ʻa ʻemau feohi mo e kau Kalisitiané. Neongo ia, naʻá ku hokohoko atu pē ʻa ʻeku akó. ʻI ha fāmili Keeti, ʻoku meimei ʻikai ha meʻa ia ai ko e talangataʻa ki he ʻulu ʻo e fāmilí. Naʻá ku ʻofa ʻi heʻeku tamaí, neongo ia naʻá ku toe ʻofa foki ʻi he ngaahi moʻoni Fakatohitapu naʻá ku akó.
Fakafepaki ʻi ʻApi pea ʻi he ʻApiakó
ʻI he taimi ʻe taha, naʻe sio ai ha faiako ʻi ha makasini Taua Leʻo ʻi heʻeku kato naunaú peá ne tala ki heʻeku ongo mātuʻá. ʻI ha ʻita lahi, naʻe taaʻi lahi ai au ʻe he tangataʻeikí ʻo pihi ʻa e totó ʻi hoku ihú. Naʻá ne kaila: “ʻOkú ke kei kau pē ki he lotu ko iá?”
Hili iá, naʻe fakahaaʻi leva ʻe he tangataʻeikí ʻoku ʻikai te ne kei lau au ko hono foha. He mamahi lahi ē ko au ʻi he fanongo ki heʻene leá! ʻI he taimi tatau, naʻe kamata ke fakamavahe meiate au ʻa e tokolahi ʻi heʻeku kalasí, pea naʻe leakoviʻi au ʻe he niʻihi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e niʻihi kehé. Naʻe toʻo ʻe heʻeku kau faiakó ʻa hoku māká pea nau faʻa manumanukiʻi ʻa ʻeku tuí ʻi he lolotonga ʻa e taimi akó, ʻi heʻenau feinga ke liliuʻi au ki heʻenau tui fakaʻikai-ʻOtuá.
Neongo ʻa e fakafepaki ko iá, naʻá ku kei feinga pē ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ke vahevahe atu ʻeku tui foʻoú ki he niʻihi kehé. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoní pea mo hono lau ʻo e Tohi Tapú. ʻI he Sāpate ʻe taha, naʻá ku kamata kumi kalofanga ai ke mavahe mei ʻapi ke maʻu ʻa e fakatahá. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fekauʻi mai ai ʻe he tangataʻeikí ke u ʻalu ʻo mohe. Naʻá ne lea mālohi mai, “Sai, ʻi he taimi ko ení he Sāpate kotoa pē kuo pau ai ke ke mohe.” Naʻá ne fakamanamana mai te ne tauteaʻi lahi au kapau te u talangataʻa, pea naʻá ku tuipau ko ʻene fakamātoato.
Naʻá ku tangi mo lotu kia Sihova, ko e ʻOtua moʻoní, ke ne fakavaivaiʻi ʻa e loto ʻo e tangataʻeikí, ka naʻe halaʻatā haʻane liliu. Naʻá ku manatu ai ki hono fakafeʻātungiaʻi ʻo e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipité. Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa e tangataʻeikí ʻa Felo, ʻa ia naʻá ne fakafisi ke tukuange ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ō ʻo lotu kia Sihova.—Ekisoto 5:1, 2.
Fai ʻo e Ngaahi Fili
ʻI he Sāpate ʻe taha, naʻá ku fakapapauʻi ai ke ʻalu ki he fakatahá. Naʻe tātuʻu hoku mafú ʻi he hohaʻa lolotonga ʻeku tokoto ʻi hoku mohengá ʻo lotu fakalongolongo ai kia Sihova. ʻI he hū mai ʻeku ongo mātuʻá ki hoku lokí, naʻá ku ʻai ke pehē pē ʻoku ou mohe. Naʻe lea fakalaukau ai ʻa e tangataʻeikí, “Vakai ange ko ha foha talangofua moʻoni ia ʻoʻokú.” Naʻá ne ʻuma mai kiate au, peá na fakaʻeteʻete leva ʻo ō. Naʻe hokohoko atu ʻa ʻeku lotu tōtōiví.
Taimi nounou mei he mavahe ʻeku ongo mātuʻá mei he lokí, hangē ko ia naʻe fakamatala ki ai ʻi he kamatá, naʻá ku mahiki hake, toʻo mai hoku suú mei he lalo mohengá, peá u puna ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. Naʻe vave e ʻosi ʻa e houa ʻe ua ʻi he fakatahá, pea naʻá ku fifili pe ko e hā nai ʻe hoko ʻi heʻeku foki atu ki ʻapí. Ko e meʻa fakafiefiá, neongo naʻe sio ʻa e fineʻeikí ko hoku valá naʻe ʻi he mohengá ʻo ʻikai ko au, naʻe ʻikai te ne tala ia ki he tangataʻeikí. Kae kehe, naʻá ne fakatokanga mai heʻikai te ne kei fufū ai pē ʻa e ngaahi tōʻonga peheé meiate ia.
ʻI he 1992, naʻá ku tala ai ki heʻeku ongo mātuʻá ʻoku ʻi ai ha kātoanga makehe ʻa hoku kaungāmeʻa pea naʻe fakaafeʻi au ke u ʻalu ki ai. Ko hono moʻoní, ko e meʻa makehe ko ia naʻá ku palani ke maʻú ko ha ʻasemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he kolo ko Taraz, ʻa ia naʻe kilomita nai ʻe 100 mei homau ʻapí ʻi Karatau. Naʻe teu ke u papitaiso ai ʻi he fakahāhā ʻo ʻeku fakatapui kia Sihová. Naʻá ku kole ki he fineʻeikí ha kane tengaʻi siolaʻā mei he feleokó. Naʻá ku fakapaku ia ʻo fakatau atu ʻi he māketí, pea ko e meʻa ia naʻe malava ai ke u maʻu ʻa e paʻanga feʻunga ke maʻu ʻa e ʻasemipilií.
ʻI heʻeku fokí, naʻe ʻeke mai ʻe he tangataʻeikí pe naʻá ku maʻu ha taimi fiefia mo hoku kaungāmeʻá. Naʻá ku fakapapauʻi ange naʻe pehē. Naʻá ku ongoʻi naʻe poupouʻi au ʻe Sihova, koeʻuhi naʻe ʻikai toe fakaʻekeʻeke au ʻe he tangataʻeikí ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻe faí. Naʻá ku saiʻia moʻoni ʻi he ngaahi lea ʻo e Palovepi 3:5, 6: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.”
Vaivai Hoku Tuʻunga Fakalaumālié
Ko e fakafepaki mei he tangataʻeikí naʻe ʻikai ke ngata ia ʻi he hili ʻeku papitaisó. ʻI he hokohoko atu ʻeku feohi mo e Kau Fakamoʻoní, naʻe tā lahi au ʻe he tangataʻeikí, fakatouʻosi ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻi he taimi naʻá ma toko ua ai peé. ʻI he meimei ʻaho kotoa pē naʻe fai kiate au ʻa e meʻa fakamā pea mo e tenge, pea naʻá ku faʻa tangi. Naʻe maʻu ʻe Kāsakisitani he taimi ko iá ʻa e tauʻatāina mei he Sovieti ʻIunioní, pea naʻe feinga ʻa ʻeku ongo mātuʻá mo hoku kāingá ke fakalotoʻi au ke u lavaʻi ha ngaahi taumuʻa lelei ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha politiki. Naʻa nau fakakaukau naʻá ku tō mei he faingamālie ko iá.
Naʻe hoko hoku taʻoketé ʻo lavameʻa ʻi he sipotí, pea naʻe faʻa ʻohake ia ʻe he tangataʻeikí ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au. Ko ia ai, ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e 1994, naʻá ku hoko ai mo au foki ʻo kau ʻi he sipotí. Koeʻuhi ko ʻeku maʻu ʻa e malava fakanatulá, naʻe vave ʻeku ikuna ʻa e ngaahi pale pea mo e fakahīkihiki ʻi heʻeku pōtoʻi ʻi he soká mo e ngaahi sipoti hangē ko e palālelí. Naʻá ku toe kamata ako lao koeʻuhi ke u ʻi ha tuʻunga ai ke tokoni ki hono maluʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e kau Kētí. Naʻe aʻu ʻou mahuʻingaʻia ʻi he meʻa fakapolitikalé pea fakakaukau fekauʻaki mo hono fokotuʻu ha faʻahi toʻutupu ʻa e kau Kētí. Naʻe kamata he taimi ko ení ke fakahīkihikiʻi au ʻe he tangataʻeikí.
“Kuó Ke Ikuna, Papa”
Naʻá ku hoko ʻo vaivai fakalaumālie pea ʻikai toe hokohoko atu ʻeku lau Tohi Tapu mo maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ʻai ke u fiemālie ʻi he fakakaukau te u toe tauhi kia Sihova ʻi heʻeku taʻumotuʻá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻeke mai ai ʻe he tangataʻeikí pe ʻoku ou kei feohi pē mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. “ʻIkai. Kuó ke ikuna, Papa,” ko ʻeku talí ange ia. “ʻOkú ke fiefia he taimí ni?” ʻI heʻene fanongo ki hení, naʻe fiefia ʻaupito ʻa e tangataʻeikí. “Sai, ko ʻeku toki lau eni koe ko hoku fohá!” ko ʻene lea fakalaukaú ia.
Naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he taʻu ʻe ua, neongo naʻá ku fie ʻalu ki ai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ko e ongoʻi maá naʻá ne taʻofi au mei hono fai ʻa e meʻa naʻá ku loto ke faí. Naʻá ku fakakaukau au heʻikai mahinoʻi ʻe he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ʻa hoku tuʻungá.
ʻI he taimi tatau, naʻá ku tuipau naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe lelei ange ʻi he tauhi kia Sihová. ‘He ko ē, ʻoku ou ʻofa kia Sihova!’ ko ʻeku faʻa talanoa loto ia kiate aú. Naʻe kamata leva ke tenge au ʻe he tangataʻeikí ke u feinga ki ha ako ʻi he ʻunivēsití. Naʻe ʻikai te u fakafepaki pea aʻu ʻou palōmesi ange te u ako ke u maʻu mataʻitohi. Neongo ia, ʻi hoku lotó, naʻá ku ʻamanaki ko ʻeku aʻu pē ki he ʻunivēsiti ʻi Almaty, ko ha fuʻu kolo lahi fakaeonopooni ʻi he fakatonga ʻo Kāsakisitaní, te u maʻu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní.
Liliu Fakafiefia ʻo e Ngaahi Tuʻungá
ʻIkai fuoloa mei heʻeku kamata ako ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku fetaulaki ai mo e ongo Fakamoʻoni ʻi heʻena kau ki he ngāue fakafaifekaú ʻi ha hala ʻi Almaty. Naʻá na fakaofiofi mai kiate au ʻo ʻeke ʻa e fehuʻi, “ʻOkú ke pehē ko hai ʻoku pule ʻi he māmaní?”
“Ko Sētane ko e Tēvoló,” ko ʻeku talí ia, “ʻa e fili ʻo Sihova mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.” (2 Kolinito 4:3, 4) Naʻá ku fakamatala ange ai ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso au ka naʻe ʻikai te u kei longomoʻui.
ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e 1996, naʻá ku toe kamata ako Tohi Tapu ai mo e Kau Fakamoʻoní. Hili ha ngaahi ako, naʻá ku toe maʻu ʻa e holi mālohi ke tauhi kia Sihova, pea naʻá ku kamata ke kau ki he ngaahi ngāue kotoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi Almaty. ʻI Sepitema 1997, naʻá ku kamata ngāue ai ko ha tāimuʻa, pe faifekau taimi-kakato.
ʻI ha taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e tangataʻeikí kiate au. Naʻá ku lele kiate ia, ʻo ma fāʻofua. Naʻá ne kole fakamolemole mai ʻi heʻene ngaahi tōʻonga he ngaahi taʻu kotoa ki muʻá. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai te ne mahinoʻi au mo ʻeku tuí. Naʻá ku pehē ange, “Papa, ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe.”
He fiefia moʻoni ē ko au ʻi hono tali ʻe he tangataʻeikí ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú peá ne kole mai haʻane Tohi Tapu, ʻo ne pehē ʻokú ne loto ke lau ia ke ʻosi! ʻI ha taʻu ki mui ai, naʻá ne toe ʻaʻahi mai ai kiate au, ʻi he taimi ko ení mo e fineʻeikí. ʻI he Fale Fakatahaʻangá, naʻe talitali māfana ai kinaua ʻe he kakai ʻo e ngaahi fonua kehekehe ʻaki ʻenau haʻu ʻo fakafeʻiloaki kiate kinaua. Naʻe maongo lahi eni ki he tangataʻeikí, pea naʻá ne kamata lau ʻo ne mahuʻingaʻia lahi ʻi he ʻū tohi ʻa e Kau Fakamoʻoní.
Ngaahi Tāpuaki Lahi
ʻI Sepitema 2001, naʻá ku mali ai mo ha taʻahine Lūsia fakaʻofoʻofa ko Yelena. Naʻá ne hoko ko ha Fakamoʻoni ʻosi papitaiso talu mei he 1997 pea naʻá ne kamata tāimuʻa ʻi Mē 2003. Naʻá ma fiefia lahi ʻi he ʻiloʻi naʻe kamata ako Tohi Tapu ʻeku ongo mātuʻá mo e Kau Fakamoʻoní pea naʻá na fakalakalaka fakalaumālie. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai mei lava ke u tui ki he ongoongo ko iá ka ʻi heʻeku toki fanongo ai mei he tangataʻeikí tonu. Naʻá ne tala mai kiate au ʻi he telefoní ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá!
ʻOku ou fiefia lahi ʻi heʻeku maʻu heni ʻi Almaty ʻa e faingamālie ke fai ʻa e ako Tohi Tapu mo e kakai mei he ngaahi feituʻu lahi, ʻo kau ai ʻa Pākisitani, Siaina, Sīlia, Toake pea mo ʻIulani. ʻIkai fuoloa atu, naʻe kole mai ai ʻe ha pātele ʻIulani ke u ako Tohi Tapu mo ia ʻi heʻene lea tuʻufonuá, ʻa e lea faka-Pēsiá. Ko ha tokotaha seniale ki muʻa mei ʻAfikānisitani naʻe maongo lahi kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo Sihová. Ko ha toe meʻa fakafiefia foki ke ako mo ha tokotaha mei Sīlia ʻi heʻeku lea tuʻufonua faka-Kētí pea pehē ki he ako mo e kakai ʻi Kasaki pea mo Lūsia, ʻa e ngaahi lea kehe naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻi haké.
ʻOku ou hokohoko atu he taimí ni fakataha mo Yelena ʻoku ou ngāue ʻi ha fakatahaʻanga lea faka-Kasaki—ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatahaʻanga laka hake he 35 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Almaty. ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ai mo Yelena ʻa e monū ke ngāue fakataimi ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻe toki ʻosi langa ofi ki Almaty.
Naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe akoʻi ai au ke u tāufehiʻa, ka naʻe akoʻi au ʻe Sihova ke u ʻofa. ʻOku ou tuipau ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tākiekina kitautolu ke fai ha meʻa kehe, naʻa mo e taimi ʻoku tenge ai kitautolu ʻe he ngaahi kāingá mo e kaumeʻá ʻi haʻanau ʻuhinga lelei. (Kaletia 6:9) ʻOku ou fiefia lahi he taimí ni ʻi heʻeku hoko mo hoku uaifí ʻo “tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki.”—1 Kolinito 15:58.
[Fakamatala ʻi he peesi 13]
Naʻe fakatokanga mai ʻa e fineʻeikí heʻikai te ne kei fufū ai pē ʻa e ngaahi tōʻonga peheé mei he tangataʻeikí
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e Fale Fakatahaʻanga ʻi Karatau, ʻa ia naʻá ku ʻalu ki ai heʻeku kei siʻí
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko ʻeku ongo mātuʻá, ʻa ia ʻokú na fiefia he taimí ni ʻi heʻetau ngāué
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko au mo Yelena ʻi homa ʻaho malí
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Mo Yelena, ʻi he ngaahi fale foʻou ʻi he vaʻá ofi ki Almaty