LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/10 p. 24-27
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fetaulaki Lelei mo Hoku Fanga Tokouá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fetaulaki Lelei mo Hoku Fanga Tokouá?
  • ʻĀ Hake!—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Meʻa Ne Hokó pe Tupuʻangá?
  • Ako ke Fakaleleiʻi pe Fakaʻehiʻehi mei he Vātamakí
  • Ko e Hā ʻOku Faingataʻa Ai Ke U Felātani mo Hoku Tokouá?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
ʻĀ Hake!—2010
g 10/10 p. 24-27

ʻEke ʻe he Toʻutupú

ʻE Lava Fēfē Ke U Fetaulaki Lelei mo Hoku Fanga Tokouá?

ʻOku ʻi he tuʻunga fēfē ʻa hoʻo tauhi ho vā mo ho fanga tokouá?a

․․․․․ Kaungāmeʻa vāofi

․․․․․ Vālelei he meimei taimi kotoa

․․․․․ Fekātakiʻaki

․․․․․ Kē he taimi kotoa pē

ʻOKU vāofi ʻaupito ʻa e tautehina ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he taʻu 19 ko Filisiá, “Ko hoku tehina taʻu 16 ko ʻĒliná, ʻa e taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá.”b Pea ʻoku tala mai ʻe he taʻu 17 ko Carly ʻo fekauʻaki mo hono tuongaʻane taʻu 20 ko Eric: “ʻOkú ma fetaulaki lelei ʻaupito. ʻOku ʻikai ʻaupito ke ma kē.”

ʻI hono kehé, ʻoku lahi e ngaahi vā ʻoku hangē ko Lauren mo Marla. “ʻOkú ma kē he meʻa kotoa.” Ko e lau eni ʻa Lauren, “Tatau ai pē pe ko e hā hono mahuʻinga e meʻa ko iá.” Pe mahalo ʻe tatau hoʻo ongó mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he taʻu 12 ko Alice, ʻo fekauʻaki mo hono tuongaʻane taʻu 14 ko Dennis: “ʻOku fakatupu ʻita mai kia au! ʻOku hū noaʻia mai pē ʻo toʻo taʻepoaki ha meʻa pea ʻikai toe fakafoki mai. Ko e kiʻi leka vale ʻatā ʻa Dennis!”

ʻOku fakaʻitaʻi koe ʻe ho tokouá? Ko hono moʻoní, ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na maʻu e fatongia ke tauhi e vāleleí ʻi he ʻapí. Kae kehe, ʻe faai atu pē ʻo fiemaʻu ke ke ako ke fetaulaki lelei mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke ako ia lolotonga ʻa e kei nofo ʻi ʻapí.

Fakakaukau atu ki haʻo vātamaki mo ho tokouá. Ko e hā e meʻa ʻokú mo faʻa kē aí? Sio ki he lisi hoko haké, pea fakaʻilongaʻi ✔ ʻa e ngaahi puha ʻoku tonú, pe hikiʻi hifo ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai koe ke ke kohú!

❑ ʻŪ meʻa. ʻOku toʻo taʻepoaki ʻe hoku tokouá ʻeku ʻū meʻá.

❑ Fetōkehekeheʻaki ʻo e angaʻitangatá. ʻOku tōʻonga siokita pe taʻefakakaukau ʻa hoku tokouá pe feinga ke pulepuleʻi ʻeku moʻuí.

❑ Meʻa fakatāutahá. ʻOku hū noaʻia mai ʻa hoku tokouá ki hoku lokí pe lau ʻeku ngaahi ʻīmeilí pe pōpoaki telefoní ʻo taʻemaʻu ha ngofua.

❑ Meʻa kehe.

Kapau ʻoku fakalotomamahiʻi maʻu pē koe ʻe ho tokouá—ʻo fakapōpulaʻi koe pe ala noaʻia ki haʻo meʻa—ʻe faingataʻa nai ke taʻofi hono tafunaki e ʻitá. Ka ʻoku pehē ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “[Ko e] tubu ae toto i he mioi oe ihu: oku behe, oku tubu ae fekeikei i he ita fakamalohi.” (Palovepi 30:33, PM) Kapau ʻokú ke tafunaki ha ʻita, ʻe iku nai ai ki he taʻemapukepuke hoʻo ʻitá, ʻo hangē pē ko hoʻo mioʻi ho ihú ʻe fakatupunga nai ai ke fānoa e totó. ʻE fakautuutu leva ai ke toe kovi ange ʻa e palopalemá. (Palovepi 26:21) ʻE lava fēfē ke ke taʻofi ha fakatupu ʻita pehē mei heʻene iku atu ki ha fekālangaʻi? Ko e ʻuluaki sitepú ʻa hono ʻiloʻi e tupuʻanga moʻoní.

Meʻa Ne Hokó pe Tupuʻangá?

Ko e palopalema ʻi he vahaʻa ʻo ha tautehiná ʻoku hangē ia ha foʻi fuofuá. Ko e meʻa ʻoku hā mai ʻi ha foʻi fuofuá ko ha foʻi hangatāmaki palakū, ka ko hono tupuʻangá ko ha mahaki. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha fetōkehekeheʻaki ʻi he vā ʻo ha tautehina ʻoku faʻa fakahaaʻi pē ai ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e palopalemá.

ʻE lava ke ke faitoʻo ha foʻi fuofua ʻaki hono fakatetenga ia. Kae kehe, ko hono faitoʻo pē ia ʻo e meʻa ʻoku ʻasi maí, pea ʻe tupu ai ha patu pe fakalalahi ʻene uesiá. Ko e founga lelei angé ko hano faitoʻo ʻa e mahakí pea taʻofi ai mei haʻane toe tupu. ʻOku tatau pē ia pea mo e vākovi ʻa ha tautehina. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga tefitó, pea te ke fakalaka ai he meʻa naʻe hokó kae aʻu ki he meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e vākoví. Te ke malava foki ai ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e tuʻi poto ko Solomoné, ʻa ia naʻá ne tohi: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita.”—Palovepi 19:11.

Ko e fakatātaá, ko Alice ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻa angé, naʻá ne leaʻaki eni ʻo fekauʻaki mo hono tuongaʻane ko Dennis, “ʻOku hū noaʻia mai pē ʻo toʻo taʻepoaki ha meʻa pea ʻikai toe fakafoki mai.” Ko e meʻa ia naʻe hokó. Ka neongo iá ʻokú ke fakakaukau ko e hā e meʻa moʻoni naʻá ne fakatupungá? ʻOku ngalingali, ʻoku felāveʻi ia mo e fakaʻapaʻapá.c

Naʻe mei fakaleleiʻi ʻe Alice ʻa e vākoví ʻaki hono tala ange kia Dennis ke ʻoua ʻe hū mai ki hono lokí pe ngāueʻaki ʻene ʻū meʻá. Ka ko e fakaleleiʻanga ko iá ʻoku fakaleleiʻi pē ai ʻa e meʻa naʻe hokó pea ʻe ngalingali ke iku atu ia ki ha toe vātamaki. Kae kehe, kapau ʻe lava ʻe Alice ke fakamahinoʻi ange kia Dennis ke ne fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi heʻene ʻū meʻa fakafoʻituituí, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe lelei ange ai hona vaá.

Ako ke Fakaleleiʻi pe Fakaʻehiʻehi mei he Vātamakí

Ko e moʻoni, ko hono ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga tefito ʻo ha vākovi mo ha tokoua ko e konga pē ia ʻo e fakaleleiʻangá. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakaleleiʻiʻaki e vākoví pea fakaʻehiʻehi ai mei haʻamo toe fehangahangai ʻi he kahaʻú? Feinga ke foua e ngaahi sitepu ʻe ono hoko haké.

1. Felotoi ki ha ngaahi lao tefito. “ʻOku maumau fakakaukau ʻa e ʻikai fai ha alea,” ko e tohi ia ʻa Tuʻi Solomoné. (Palovepi 15:22) Ke tokoni ke fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi feifeitamakí, toe sio angé ki he meʻa naʻá ke fakahaaʻi ko e tupuʻanga ia ʻa hoʻo vātamaki mo ho tokouá. Sio angé pe te mo lava ʻo faʻu ha ngaahi lao te mo felotoi ai pea ʻe fakaleleiʻi ai ʻa e tupuʻanga tefitó. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú mo fetōkehekeheʻaki koeʻuhi ko hoʻo ʻū meʻá, ko e Lao 1 leva: “Kole maʻu pē ki muʻa ke ʻave ha meʻa ʻa ha taha kehe.” Lao 2 leva: “Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e totonu ho tokouá ke tala atu, ‘ʻIkai, heʻikai lava ke ke ngāueʻaki e meʻa ko iá.’” ʻI hono fokotuʻu e ongo lao ko ení, fakakaukau ki he fekau ʻa Sīsuú: “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) ʻI he founga ko iá te ke fokotuʻu ai ha lao ʻe lava fakatouʻosi ʻe koe mo ho tokouá ʻo muimui ki ai. Pea vakaiʻi leva hoʻo ongo mātuʻá ke fakapapauʻi ʻokú na tali ʻa e meʻa ʻokú mo felotoi ki aí.—Efeso 6:1.

2. Tauhi ʻe koe tonu ʻa e ngaahi laó. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e tangata koe ʻoku ke akonekina ʻa e kakai kehe, kae ʻikai fai ha ako kiate koe, ʻo? Ko e toko taha koe ʻoku ke fanongonongo ke ʻoua naʻa kaihaʻa, ka ke kaihaʻa ʻe koe?” (Loma 2:21) ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá? Hangē ko ení, kapau ʻokú ke fiemaʻu ho tokouá ke ne fakaʻapaʻapaʻi hoʻo meʻa fakafoʻituituí, tā ʻoku fiemaʻu kia koe foki ke ke poaki ki muʻa ke ke hū ki he loki ʻa ho tokouá pe kole ki muʻa ke lau ʻene ʻīmeilí pe pōpoaki ʻi he telefoní.

3. ʻOua ʻe vave ki he ʻita. Ko e hā ko ha faleʻi lelei ai iá? Koeʻuhí, hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he palōveepi ʻi he Tohi Tapú, “ko e fakaseselé pē ʻoku ʻita vave mo tukulotoʻi e ʻitá.” (Koheleti 7:9, Contemporary English Version) Kapau ʻokú ke ʻitangofua, te ke moʻui ʻiteʻita ai. Ko e moʻoni, ko ho tokouá te ne fai pe leaʻaki ha meʻa ʻe fakalotomamahiʻi ai koe. Kae ʻeke hifo angé, ‘Kuó u fai ha meʻa pehē kiate ia ʻi he kuohilí?’ (Mātiu 7:1-5) “ʻI heʻeku taʻu 13,” ko e fakamatala ia ʻa Jenny, “naʻá ku pehē ko ʻeku fakakaukaú naʻe mahuʻinga tahá pea naʻe pau ke nau fanongo mai ki ai. ʻOku foua ʻe hoku tehiná ʻa e tuʻunga meimei tatau. Ko ia ai, ʻoku ou feinga ke ʻoua ʻe loto-mamahi ʻi he meʻa ʻokú ne leaʻakí.”

4. Fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi. Ko e ngaahi palopalema mafatukitukí ʻoku fiemaʻu ke fai ki ai ha lāulea pea fakaleleiʻi. Ka te ke fakamāuʻi maʻu pē ho tokouá ʻi he fehālaaki kotoa pē ʻokú ne faí? ʻOku fakahoungaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e taimi ʻokú ke loto-lelei ai ke “fakamolemole ha agahala.” (Palovepi 19:11, PM) Ko e taʻu 19 ko Alison ʻokú ne pehē: “Ko au mo hoku tehina ko Rachel ʻokú ma faʻa lava ʻo fakaleleiʻi ʻema fefaikehekeheʻakí. Ko kimaua fakatouʻosi ʻokú ma vave ke fefakamolemoleʻaki pea fakamatalaʻi leva ʻa e meʻa ʻokú ma fakakaukau ko e tupuʻanga ia ʻo e fetōkehekeheʻakí. ʻI he taimi ʻe niʻihi te u tuku ke mahili atu ha ʻaho ki muʻa ke u ʻohake ha palopalema. Ka ʻoku faʻa hoko ko e pongipongi hono hokó kuó u fakamolemoleʻi pea fakangaloʻi e palopalemá, pea aʻu ʻo ʻikai fiemaʻu ke u talanoa ʻo fekauʻaki mo ia.”

5. ʻAi hoʻo ongo mātuʻá ke na fai fakatonutonu. Kapau heʻikai te ke lava mo ho tokouá ʻo fakaleleiʻi ha palopalema mafatukituki, ʻe lava ke tokoni atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke mo fakamelino. (Loma 14:19) Kae manatuʻi ko e malava ke fakaleleiʻi ʻa e vātamakí ʻo ʻikai kole tokoni ki hoʻo ongo mātuʻá ʻoku hangē ia kuó ke aʻusia ha sitepu mahuʻinga—ko ha fakaʻilonga ia ʻo e matuʻotuʻa moʻoní.

6. Fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ho fanga tokouá. Ko ho fanga tokouá ʻoku ngalingali ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke saiʻia ai. Hikiʻi hifo ʻa e meʻa ʻe taha ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻi ho fanga tokouá taki taha.

Hingoa Meʻa ʻoku ou fakamahuʻingaʻi ʻiate iá

․․․․․ ․․․․․

ʻI he ʻikai ke nōfoʻi ʻi he ngaahi fehālaaki ʻa ho fanga tokouá, ko e hā ʻoku ʻikai te ke kumi ai ha faingamālie ke tala ange kia kinautolu ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻia kinautolú?—Sāme 130:3; Palovepi 15:23.

Moʻoniʻi meʻa ʻi he moʻuí: ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi hoʻo mavahe mei ʻapí te ke ʻi he lotolotonga ai ʻo e kakai ʻoku nau fakaʻitaʻi koe—kaungāngāue mo e niʻihi ʻoku nau anga-kovi, taʻemanavaʻofa, mo siokita. Ko ʻapi ʻa e feituʻu ke ako ai ke feangainga ʻi he melino mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga peheé. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo tokoua ʻoku faingataʻa ke mo fetaulaki lelei, maʻu ha fakakaukau pau. Ko e tokoua ko iá ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke fakatupulekina ha ngaahi pōtoʻi ʻaonga ʻi he moʻuí!

ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú heʻikai hoko maʻu pē ho tokouá ko ho kaungāmeʻa ofi tahá. (Palovepi 18:24) Ka ʻe lava ke ke ʻai ke mālohi ho kaungāmeʻa mo ho fanga tokouá kapau te mou “fetoutou fekatakiaki be,” naʻa mo e taimi ʻoku nau ʻai ai koe ke ke “koviia” ʻia kinautolu ʻi ha ʻuhinga lelei. (Kolose 3:13, PM) Kapau te ke fai pehē, ʻe ngalingali ʻe hoko ʻo siʻi ai ʻa e fakatupu ʻita atu ho fanga tokouá. Pea ʻe aʻu nai ʻo siʻi ai hoʻo fakalotomamahiʻi kinautolú!

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he vahe kotoa ko ení ko e fanga tokouá pe tautehiná ʻe lava ke kau ki ai ʻa e tuongaʻane mo e tuofefine.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c Ki ha tokoni lahi ange, sio ki he puha ʻi laló.

KE FAKAKAUKAU KI AI

● Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻi he hoko ha meʻá pea mo hono tupuʻanga tefitó?

● Ko fē ʻi he ngaahi sitepu ʻe ono ʻi ʻolungá ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue lahi taha ki aí?

[Puha ʻi he peesi 25]

ʻILOʻI ʻA E TUPUʻANGA MOʻONÍ

ʻOkú ke fie fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻi ʻi hono ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga tefito ki he palopalema ʻi he vā ʻo ha tautehiná? Kapau ko ia, lau ʻa e pealapeli ʻa Sīsū ki he foha naʻe mavahe mei ʻapi ʻo tolovekaʻaki ʻene koloá.—Luke 15:11-32.

Vakai lelei angé ki he founga naʻe fakafeangai ʻaki ʻe he taʻoketé ʻi he taimi naʻe foki mai ai ki ʻapi ʻa hono tehiná. Pea tali leva ʻa e ngaahi fehuʻi hoko haké.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻo fakatupunga ʻa e taʻoketé ke fakafeangai peheé?

ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e tupuʻanga tefitó?

Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e tamaí ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻe hokó?

Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he taʻoketé ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e meʻa naʻe hokó?

Sai fakakaukau angé ki haʻo fakakikihi ki muí ni mai mo hao tokoua. Pea tohiʻi leva hoʻo ngaahi talí ʻo hoko hake ki he ngaahi fehuʻí.

Ko e hā naʻá ne fakatupunga e meʻa naʻe hokó?

ʻOkú ke fakakaukau ko e hā nai ʻa e tupuʻanga tefitó?

Ko e hā ʻa e ngaahi lao tefito ʻe lava ke mo felotoi ki ai ʻe fakaleleiʻi ai ʻa e meʻa ko eni ʻoku hokó pea taʻofi ai mei haʻane toe hoko ha fetōkehekeheʻaki?

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 25, 26]

KO E HĀ E LAU ʻA HO TOʻUMEʻÁ

“ʻOku ou fie kaungāmeʻa mo hoku ongo tehiná ʻo aʻu ki he mate, ko ia ʻoku lelei ange ke u kamata leva he taimí ni.”

“ʻOku mau ngāue fakataha ʻi he tuʻunga ko ha fāmili, pea ʻoku tokoni ia ke fakafāʻūtahaʻi ʻaki kimautolu. ʻOku ngalingali ʻoku ʻikai te mau fakakikihi ʻo hangē ko ia ne mau faʻa angaʻakí.”

“ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi ʻokú ma faikehekehe ʻo hangē pē ko e ʻahó mo e poʻulí. Neongo iá, ʻoku taʻehanotatau ʻa hoku tehiná. ʻOku ʻikai hano toe ua!”

“Ka ne ʻikai hoku fanga tokouá, ʻe ngalo atu ʻa e kotoa ʻo ʻeku ngaahi manatu melié. ʻOku ou fie tala atu ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai honau fanga tokouá, ‘ʻOua ʻe fakaʻapiʻi kinautolu!’”

[Fakatātā]

Tia

Bianca

Samantha

Marilyn

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e palopalema ʻi he vahaʻa ʻo ha tautehiná ʻoku hangē ia ha foʻi fuofuá—ke faitoʻo iá ʻoku fiemaʻu ke ke fakaleleiʻi ʻa e tupuʻanga tefitó, ʻo ʻikai ko hono fakatetenga pē ʻa e meʻa ʻoku ʻasi maí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share