Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e Kilisimasí
ʻOKÚ KE tokanga fekauʻaki mo e moʻoni fakalaumālié? Kapau ko ia, mahalo kuó ke ʻosi ʻeke leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: (1) Naʻe ʻaloʻi moʻoni ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25? (2) Ko hai ʻa e “kau tagata boto,” pea naʻa nau toko tolu moʻoni? (3) Ko e faʻahinga “fetuʻu” fēfē naʻá ne tataki kinautolu kia Sīsuú? (4) Ko e hā e kaunga ʻa Sanitā Kolosi kia Sīsū mo hono ʻaloʻí? (5) ʻOku fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki he tōʻonga anga-maheni ʻi he Kilisimasí ʻo e foaki ʻo e ngaahi meʻaʻofá pe, ko e ʻai ke toe mahino angé, ko e fefoakiʻaki meʻaʻofá?
Tau lāulea he taimí ni ki he ngaahi fehuʻi ko ení ʻi he fakamaama ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōliá.
(1) Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25?
Ko e tōʻonga anga-mahení: Fakatatau ki he talatukufakaholó, ko e ʻaloʻi ʻo Sīsuú naʻe hoko ia ʻi Tīsema 25 pea ʻoku kātoangaʻi ia ʻi he ʻaho ko iá. Ko e “Kilisimasí,” ko e lau ia ʻa e Encyclopedia of Religion, ʻoku ʻuhingá ko e “‘Misa ʻo Kalaisí,’ ʻa ia, ko e misa ia ʻo fakamanatu ʻa e kātoanga ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí.”
Ko hono ngaahi tupuʻangá: “Ko e kamata ʻo e Tīsema 25 naʻe tupu ia ʻo ʻikai mei ha sīpinga fakatohitapu,” ko e lau ia ʻa e The Christmas Encyclopedia, “ka mei he ngaahi kātoanga pangani faka-Loma naʻe fai ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻú,” ʻi he taimi nai ʻo e puli ʻa e laʻaá ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻi he Hemisefia Tokelaú. Ko e ngaahi kātoanga ko iá naʻe kau ai ʻa e Sātunaliá, ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻo Sātuna, ʻa e ʻotua ʻo e ngoué, “pea mo e fakatahaʻi ʻo e ongo kātoanga ʻo e ongo ʻotua laʻaá, ko Solo ʻo Lomá pea mo Mītila ʻo Pēsiá,” ko e lau ia ʻa e ʻenisaikolopētia tatau. Ko e ongo ʻaho fāʻeleʻí fakatouʻosi naʻe kātoangaʻi ia ʻi Tīsema 25, ʻa e taimi ʻo e puli ʻa e laʻaá ʻi he faʻahitaʻu momokó fakatatau ki he tohimāhina Sulianí.
Ko e ongo kātoanga pangani ko iá naʻe kamata ke “ʻai ia ke faka-Kalisitiane” ʻi he taʻu 350, ʻi he taimi naʻe talaki ai ʻe Tuʻitapu Suliasi 1 ʻa Tīsema 25 ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo Kalaisí. “Ko e ʻAloʻí naʻe faifai pē ʻo ngāueʻaki pe naʻá ne fetongi ʻa e ngaahi ouau kehe kotoa ʻo e puli ʻa e laʻaá,” ko e lau ia ʻa e Encyclopedia of Religion. “Ko e fakaʻilonga laʻaá naʻe hoko ʻo ngāueʻaki fakautuutu ia ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e toetuʻu ʻa Kalaisí (ʻa ia naʻe toe ui ko Solo ʻInivikitasi), pea ko e laʻi laʻā motuʻá . . . naʻe hoko ia ko e takaniko ʻo e kau sangato Kalisitiané.”
Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ka ʻoku lava ke tau fakamulituku lelei ʻaki naʻe ʻikai ʻaloʻi ia ʻi Tīsema 25. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, naʻe “nofo i he goue” ʻa e kau tauhi-sipí ʻo tokangaʻi ʻenau ngaahi tākangá ʻi he poʻulí ofi ki Pētelihema. (Luke 2:8, PM) Ko e faʻahitaʻu momoko mo ʻuhoʻuhá ʻoku faʻa kamata ia ʻi ʻOkatopa, pea ko e kau tauhi-sipí—tautefito ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga momoko angé, hangē ko e ngaahi feituʻu takatakai ko ia ʻi Pētelihemá—naʻa nau ʻomai ʻenau fanga sipí ki he ngaahi toitoiʻanga malu ʻi he poʻulí. Ko e ʻea momoko tahá, naʻe ʻalu fakataha he taimi ʻe niʻihi mo e sinoú, naʻe hoko ia ʻi Tīsema.a
ʻOku hā mahino leva, ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻa ia ko honau tokolahi naʻa nau ō fakataha mo Sīsū ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ʻaupito ke nau kātoangaʻi ʻa hono ʻaloʻí ʻi ha faʻahinga ʻaho pē. ʻI hono kehé, ʻi he fehoanaki mo ʻene fekaú, naʻa nau fakamanatu pē ʻa ʻene pekiá. (Luke 22:17-20; 1 Kolinito 11:23-26) Neongo ia, ʻe pehē nai ʻe he niʻihi, ‘ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e felāveʻi fakapangani ko ení?’ Ko e talí? ʻOku mahuʻinga ia ki he ʻOtuá. “Ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisí.—Sione 4:23.
(2) Ko e “Kau Tagata Boto”—Naʻa Nau Toko Fiha? Ko Hai Kinautolu?
Ko e tōʻonga anga-mahení: ʻI hono tataki ʻe ha “fetuu” mei he hahaké, ko e “kau tagata boto” ʻe toko tolú ʻoku fakatātaaʻi naʻa nau foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa kia Sīsū ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻi ha fale manu. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku toe ʻasi ai ʻa e kau tauhi-sipí.
Ko hono ngaahi tupuʻangá: Tuku kehe ʻa e fakamatala nounou ʻi he Tohi Tapú, “ko e meʻa kotoa kuo tohi fekauʻaki mo e Kau Tangata Potó ko e tupu tefito ia mei he talatupuʻa,” ko e lau ia ʻa e The Christmas Encyclopedia.
Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: ʻOku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e tokolahi ʻo e “kau tagata boto” naʻe ʻaʻahi kia Sīsuú. Naʻe toko ua nai, pe naʻe toko tolu nai, fā, pe lahi ange. Neongo hono fakalea ko e “kau tagata boto” ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi, ko e foʻi lea ʻi he muʻaki leá ko e magoi, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko e kau vavalo fetuʻú pe kau faimaná—ko e faʻahinga ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku “fakalielia kia Sihova.” (Teutalonome 18:10-12) Koeʻuhi ko ʻenau fononga lōloa mei he Hahaké, naʻe ʻikai ke aʻu taimi tonu ʻa e kau vavalo fetuʻú ke ʻaʻahi kia Sīsū ʻi he fale manú. Kae hili nai ʻa e māhina ʻe ua ʻo e fonongá, naʻa nau “hū ki he fale” ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Sīsuú. Naʻa nau sio ai ki he “tamasiʻi, ʻoku ʻi heʻene faʻē ko Mele.”—Mātiu 2:11.
(3) Ko e Faʻahinga Fetuʻu Fēfē Naʻá Ne Tataki ʻa e Kau Vavalo Fetuʻú?
ʻOku ʻomai ʻa e tokoni ʻe he meʻa naʻe fakahoko moʻoni ʻe he fetuʻú. Ko e meʻa ʻe taha, naʻe ʻikai te ne tataki hangatonu ʻa e kau tangatá ki Pētelihema, ka ki Selusalema, ʻa ia naʻe aʻu ai ʻo fanongo ʻa Tuʻi Hēlota heʻenau ngaahi fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo Sīsuú. Naʻe hanga leva ʻe Hēlota ʻo “fekau fakafufu” ʻa e kau vavalo fetuʻú, ʻa ia naʻa nau talanoa ki ai fekauʻaki mo e “Tuʻi oe kakai Jiu” naʻe toki ʻaloʻí. Naʻe pehē ange leva ʻe Hēlota: “Kumi lahi ki he tamajii, bea ka mou ka ilo ia, mou fakaha mai kiate au.” Kae kehe, ko e mahuʻingaʻia ʻa Hēlota ʻia Sīsuú, naʻe ʻikai ke moʻoni. ʻI hono kehé, ko e pule hīkisia mo anga-fītaʻa ko ení naʻá ne fakapapauʻi ke tāmateʻi ʻa Sīsū!—Mātiu 2:1-8, 16, PM.
ʻOku mālié, he ko e “fetuʻu” he taimi ko ení naʻá ne tataki ʻe ia ʻa e kau vavalo fetuʻú ki he tongá ki Pētelihema. ʻI aí naʻe “tuʻu” ia ʻi ʻolunga ʻi he fale naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú.—Mātiu 2:9, 10.
ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ko ha fetuʻu anga-maheni eni! Pea ko e hā ka hanga ai he taimi ko ení ʻe he ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kau ʻāngelo ke nau fakahaaʻi ki he kau tauhi-sipi anga-fakatōkilaló ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻo ngāueʻaki ha fetuʻu ke ne tataki ʻa e kau vavalo fetuʻu panganí—ʻuluakí ki he fili ʻo Sīsuú pea hoko atu ai ki he tamasiʻí tonu? Ko e fakamulituku ʻuhinga leleí pē ko e fetuʻú ko ha faʻufaʻu fulikivanu ia ʻa Sētane, ʻa ia ʻokú ne malava ke fakahāhā ʻa e ngaahi meʻa peheé. (2 Tesalonaika 2:9, 10) Ko e meʻa fakaolí, ko ha meʻa teuteu ʻoku ui ko e fetuʻu ʻo Pētelihemá ʻoku faʻa hā ia ʻi he tumuʻaki ʻo e fuʻu ʻakau Kilisimasí.
(4) Ko e Hā e Kaunga ʻa Sanitā Kolosi kia Sīsū mo Hono ʻAloʻí?
Ko e tōʻonga anga-mahení: ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku vakai ai kia Sanitā Kolosi ko e tokotaha ia ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ki he fānaú. ʻOku faʻa faitohi ʻa e fānaú kia Sanitā, ʻo kole ha ngaahi meʻaʻofa, ʻa ia fakatatau ki he talatukufakaholó, ʻoku tokoni kiate ia ʻa e fanga kiʻi tēvolo pauʻu ke ngaohi ʻi hono ngaahi nofoʻanga ʻi he Pole Noaté.
Ko hono ngaahi tupuʻangá: Fakatatau ki he fakakaukau mafolalahiá, ko e talatupuʻa ʻo Sanitā Kolosí ʻoku tupu ʻa hono tupuʻangá meia Sangato Nikolasi, ko e Pīsope-Pule ʻo Myra ʻi ʻĒsia Maina, ko Toake ia he taimí ni. “Ko e meimei meʻa kotoa pē kuo tohi fekauʻaki mo Sā Nikolasí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi talatupuʻá,” ko e lau ia ʻa e The Christmas Encyclopedia. Ko e hingoa “Sanitā Kolosí” ʻoku tupu nai ʻa hono tupuʻangá mei he foʻi lea ko e Sinterklaas, ko ha liliu ia ʻo e ongo foʻi lea faka-Hōlani ki he “Sangato Nikolasí.” ʻI he fakahisitōliá mo e Fakatohitapú, ko e Sanitā Kolosí ʻoku halaʻatā haʻane teitei pīkinga kia Sīsū Kalaisi.
Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: “Ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi.” Ko hotau ‘ngaahi kaungaʻapi’ ofi tahá ʻa e ngaahi mēmipa hotau fāmilí. (Efeso 4:25) ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau “ʻofa ki he fai moʻoni,” “lea aki ae mooni i [hotau] loto.” (Sakalaia 8:19; Sāme 15:2, PM) Ko e moʻoni, ko hono tala ki he fānaú ko Sanitā ʻa e tokotaha foaki ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻi he Kilisimasí ʻe hā ngali nai ko ha fakaoli noaʻia, ka ʻoku totonu pe fakapotopoto ke kākaaʻi ʻa e longaʻi fānaú, neongo kapau ʻoku ʻikai kovi ʻa ʻete ngaahi taumuʻá? ʻIkai ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fakaoli ʻa e hoko ha taimi ʻa ia ʻoku ʻuhinga tokua ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sīsuú ko ha taimi ia ke kākaaʻi ai ʻa e fānaú?
(5) ʻOku Fēfē Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Foaki Meʻaʻofa mo e Fakafiefia ʻi he Kilisimasí?
Ko e tōʻonga anga-mahení: Ko e foaki ʻi he Kilisimasí ʻoku anga-kehe ia he ʻoku meimei kau ki ai ha fefoakiʻaki meʻaʻofa, pea ko e faʻahitaʻu Kilisimasí ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e paati, kātoanga kai, mo e inu.
Ko hono ngaahi tupuʻangá: Ko e ngaahi kātoanga faka-Sātunalia motuʻa faka-Lomá naʻe kamata ia ʻi Tīsema 17 pea fakaʻosi ʻi he ʻaho 24, ʻa ia naʻe fefoakiʻaki ai ʻa e ngaahi meʻaʻofá. Ko e ngaahi ʻapí mo e ngaahi halá naʻe longoaʻa ia ʻi he kātoanga kaí, inu lahí mo e tōʻonga taʻemapuleʻí. Naʻe hoko atu ʻi he Sātunaliá ha kātoanga naʻe kātoangaʻi ai ʻa e ʻuluaki ʻaho ʻo Sanualí. Naʻe toe fakamanatu eni ʻaki ha kātoanga, naʻe faʻa ʻosi ʻi he ʻaho nai ʻe tolu. Ko e Sātunaliá mo e ʻuluaki ʻaho ʻo Sanualí ʻoku ngalingali naʻe faʻuʻaki ia ha kātoanga ʻe taha.
Meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú: Ko e fiefiá mo e loto-fiefoakí ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e lotu moʻoní. ‘Mou fiefia ʻa e kau maʻoniʻoní, pea hakahaka,’ ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Sāme 32:11) Ko e fiefia peheé ʻoku faʻa ʻalu fakataha ia mo e loto-fiefoaki. (Palovepi 11:25) “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai,” ko e lau ia ʻa Sīsū Kalaisí. (Ngāue 20:35) Naʻá ne toe pehē: “Foaki,” pe ʻai ia ko ha konga tuʻumaʻu ʻo hoʻo moʻuí.—Luke 6:38, PM.
Ko e foaki peheé ʻoku siʻi haʻane faitatau mo e foaki fakaeouaú pe foaki ʻa ia ʻoku fakapuʻia ʻe he tōʻonga fakasōsialé nai. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e laumālie moʻoni ʻo e loto-fiefoakí, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinito 9:7) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku tokanga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu lelei ʻaupito ko ení ʻoku nau foakí koeʻuhi ko hono ueʻi ʻe heʻenau loto-fiefoakí kinautolu ke nau fai peheé, ʻa ia ʻe lava ke hoko ia ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻo e taʻú. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga foaki ko ení ʻoku maʻu ai e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ʻaupito fakamafasia.
Ko ha Kākā!
ʻI hono sivisiviʻi ʻi he fakamaama ʻa e Tohi Tapú, ko e meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e Kilisimasí ka ʻikai pē fakapangani ʻa hono tupuʻangá ko hano mioʻi ia ʻo e ngaahi fakamatala Fakatohitapú. Ko ia ai, ko e ngaahi tōʻonga ʻi he Kilisimasí ʻoku faka-Kalisitiané ʻi hono hingoá pē. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko ení? ʻI ha ngaahi senituli hili e pekia ʻa Kalaisí, naʻe tupu hake ai ha kau faiako loi tokolahi, hangē tofu pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú. (2 Timote 4:3, 4) Ko e kau tangata taʻefaitotonu ko iá naʻa nau mahuʻingaʻia ange ʻi hono ʻai ʻa e lotu faka-Kalisitiané ke fakamānako ki he fuʻu tokolahi ʻo e kau panganí ʻi heʻenau mahuʻingaʻia ʻi hono akoʻi ʻa e moʻoní. Ko ia ai, naʻa nau ohi māmālie mai ʻa e ngaahi kātoanga fakalotu pangani manakoá ʻo ui ia ko e kātoanga “faka-Kalisitiane.”
Ko e “kau akonaki loi” peheé, naʻe fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú, “te nau mea fakatau aki akimoutolu i he gaahi lea kākā: ko ho nau tautea kuo tala fuoloa oku ikai fakatuai, bea koe nau malaia oku ikai tulemohe.” (2 Pita 2:1-3, PM) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tokanga fakamātoato ki he ngaahi lea ko iá—hangē ko ia ʻoku nau fai ki he Tohi Tapú fakakātoa, ʻa ia ʻoku nau vakai ki ai ko e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá. (2 Timote 3:16) Ko ia ai, ʻoku nau talitekeʻi ʻa e ngaahi tōʻonga pe kātoanga fakalotu loí. Kuo toʻo ʻe honau tuʻunga ko ení meia kinautolu ʻa e fiefiá? ʻIkai ʻaupito! Hangē ko ia te tau sio ki ai he taimi ní, ʻoku nau ʻilo mei he meʻa kuo nau hokosiá ko e moʻoni Fakatohitapú ʻoku fakatauʻatāina!
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku hā naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū lolotonga ʻa e māhina faka-Siu motuʻa ko ʻEtanimí (Sepitema-ʻOkatopa).—Sio ki he tohi maʻuʻanga fakamatala Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 56, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 8]
TŌ ʻA E TEA, UTU ʻA E TEA
ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hoko ai ʻa e kau maʻu mafai ʻo e siasí ʻo faitau “anga-fītaʻa ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e ngaahi toetoenga tui fakahītení,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e Christmas Customs and Traditions—Their History and Significance. Ka naʻe hoko ʻi ha taimi ʻa e kau taki lotú ʻo vēkeveke lahi ange ke fakafonu ʻa e fale lotú kae ʻikai akoʻi ʻa e moʻoní. Ko ia ai, naʻa nau kamata ke “fakakuikui” ki he ngaahi tōʻonga pangani ko iá. Ki mui ai naʻa nau tali lelei ia.
‘ʻIlonga pe meʻa ʻokú ke toó, ko ia ia te ke utú,’ ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Kaletia 6:7) Hili hono tō ʻi heʻenau ngoué ʻa e ngaahi tenga ʻo e tui fakapanganí, ʻoku ʻikai totonu ke ʻohovale ʻa e ngaahi lotú ʻi he tupu ʻāfaʻafa ʻa e “tea.” Ko ha kātoanga ʻoku pehē tokua ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻoku hoko ko ha kalofanga ia ki he konaá mo e paati longoaʻá, ko e ngaahi faiʻanga fakataú ʻoku hoko ʻo manakoa ange ia ʻi he fale lotú, ʻoku tofanga ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he moʻua lahi ʻi he fakatau ʻo e ngaahi meʻaʻofá, pea ʻoku fetoʻoaki ʻe he fānaú ʻa e talatupuʻá mo e meʻa moʻoní mo Sanitā Kolosi pea mo Sīsū Kalaisi. ʻIo, ʻi he ʻuhinga lelei, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa.”—2 Kolinito 6:17.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e faʻahitaʻu Kilisimasí, hangē ko e kātoanga motuʻa ko e Sātunaliá, ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e paati, kātoanga kai, mo e inu
[Credit Line]
© Mary Evans Picture Library