“ʻE Fakatauʻatāina ʻa Kimoutolu ʻe he Moʻoni”!
KO E fakamatala ko ia ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻi he Sione 8:32, ko ha moʻoni taʻengata. Ko e moʻoni ko iá ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he tui taʻeʻuhingá pea mei he ngaahi anga fakafonua ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá pea fakatupu maumau kia kitautolu. Ko e ngaahi fakamatala hokó ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga hono fakatauʻatāinaʻi ʻe he moʻoni Fakatohitapú ʻa e kakai ʻi he fonua kehekehe mei he niʻihi ʻo e ngaahi anga fakafonua fakamafasia ʻoku ʻalu fakataha mo e Kilisimasí.
Fakatauʻatāinaʻi Kinautolu ʻe he Moʻoni Fakatohitapú!
ʻĀsenitina “Kuo fakatauʻatāinaʻi homau fāmilí mei he ngaahi palopalema fekauʻaki mo e kai mo e inu ʻo fuʻu tōtuʻá mo e totongi ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻoku ʻikai lava ke mau totongí,” ko e lau ia ʻa Oscar.
Naʻe maʻu ʻe Mario ha ongoʻi lahi ʻo e tauʻatāina ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai kiate ia ʻa e “loi ʻo e Kilisimasí,” hangē ko ia ʻokú ne uiʻakí. “ʻOku ou maʻu he taimí ni ʻa e fiefia ʻi hono fakahāhā ʻeku houngaʻia ki he niʻihi kehé fakafou ʻi he foaki ʻo e ngaahi meʻaʻofa ʻi ha taimi pē ʻo e taʻú pea ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ai au ʻe heʻeku patisetí ke fai peheé.”
Kānata “ʻOku ou manako ʻi he foaki mo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻaʻofá,” ko e tohi ia ʻa Elfie. “Ka ʻoku ʻikai te u saiʻia he faʻahinga foaki ʻoku fai ʻi hono tengé. ʻI he tuku ʻa hono kātoangaʻi ʻe homau fāmilí ʻa e Kilisimasí, ne hangē ia kuo mole atu ha fuʻu kavengá!”
Ko Ulli, ʻa e taha ʻo e tamaiki fefine ʻa Elfie, ʻokú ne manatu: “Hili ʻa e ʻikai toe kātoangaʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e Kilisimasí, naʻá na fakaʻohovaleʻi kimautolu ʻaki ʻa e fanga kiʻi vaʻinga fakaoli pe ko e ngaahi meʻaʻofa ʻi he kotoa ʻo e taʻú, pea naʻa mau saiʻia ai! ʻI hono ʻeke mai ʻe heʻemau kalasí pe ko e hā ne mau kātoangaʻí, naʻa mau laukau ʻi hono tala ange kia kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ha meʻa ia!’ Neongo ia, ko e liliu ke moʻuiʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapú naʻe ʻikai faingofua ki heʻemau ongo mātuʻá, koeʻuhí naʻe ʻuhinga iá ko e fakafepakiʻi mo e tenge ʻo e fāmilí. Ka naʻá na tuʻu mālohi. ʻI he sio ki heʻena fakapapauʻi ke lotu ʻi ha founga fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá, naʻe maongo lahi kiate au.”
Kia Silvia, ko hono taʻofi ʻa e Kilisimasí, “naʻe hoko ia ko ha fakafiemālie,” ko ʻene laú ia. “Hili iá naʻá ku ongoʻi lelei ʻaupito! Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fakahōifuaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea naʻe lelei ange ʻa e ongoʻi ko iá ʻi ha ngaahi kātoanga Kilisimasi ʻe laui afe.”
Keniā ʻOku tohi ʻe Peter: “ʻI he taimi naʻá ku kātoangaʻi ai ʻa e Kilisimasí, naʻá ku nō ha paʻanga lahi koeʻuhi ke fakatau mai ʻaki ha ngaahi meʻaʻofa mo totongi ha fuʻu meʻakai lahi. Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo e meʻá ni naʻe ʻuhinga iá naʻe pau ke u ngāue ʻovataimi, ʻa ia naʻá ku mavahe ai mei hoku fāmilí. He fiefia ē ko au ke u hoko ʻo tauʻatāina mei he ngaahi meʻa kotoa ko iá!”
“ʻOku ou foaki—mo maʻu mai—ha ngaahi meʻaʻofa mei he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha taimi pē,” ko e lau ia ʻa Carolyne. “ʻOku ou tui ko e ngaahi meʻaʻofa taʻeʻamanekina pehē, ʻa ia ʻoku foaki ʻi ha loto-maʻá, ʻa e lelei tahá.”
Siapani “Ko ʻema fānaú,” ko e tohi ia ʻa Hiroshi mo Rie, “kuo ʻikai te nau tō ki he tauhele ʻo e ʻamanekina ha ngaahi meʻaʻofa pea ʻikai fakamahuʻingaʻi. ʻOku ʻai ai kimaua ke ma fiefia ʻi he tuʻunga ko e ongo mātuʻa ke sio kia kinautolu ʻoku nau mahinoʻi ko e foakí ʻoku totonu ke haʻu ia mei he lotó.”
ʻOku manatu ʻa Keiko: “Ko homau fāmilí naʻa mau faʻa kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí. Hili hono fakapapauʻi naʻe mohe homa fohá, ko hoku husepānití mo au naʻá ma tuku ha meʻaʻofa ʻi hono veʻe mohengá. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ma tala ange kiate ia: ‘Koeʻuhi ko hoʻo hoko ko e tamasiʻi leleí, kuo foaki atu ai ʻe Sanitā kiate koe ha meʻaʻofa.’ ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Kilisimasí pea vahevahe ʻa e meʻa naʻá ku ʻiló ki hoku fohá, naʻá ne ʻohovale peá ne tangi. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻiloʻi moʻoni ai ko e Kilisimasí ʻoku ʻikai ko e meʻa fakaʻofoʻofa ia naʻe fakamatalaʻi ʻoku peheé. ʻI hono kehé, ko ha foʻi loi ia, pea ʻi hono hokohoko atu ʻa e foʻi loi ko iá, naʻá ku ongoʻi kuó u lavakiʻi ʻa hoku fohá.”
ʻOtu Motu Filipaini ʻOku pehē ʻe Dave: “ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻi ha tohi ʻa e fiefia ʻoku ʻomai ʻe Sihova kia kimautolu ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi moʻoni ʻāsinisini ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻoku foaki ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo homau fāmilí ha ngaahi meʻaʻofa ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai te mau ʻamanekina ke toe maʻu mai ha meʻa. Pea ʻoku fai ʻemau foakí mei he lotó.”
Ko e faʻahinga tāutaha kuo toki ʻosi fai e lave ki aí ko e niʻihi pē ia ʻo e laui miliona kuo nau ako mei he meʻa kuo nau hokosia fakafoʻituituí ko e moʻoni Fakatohitapú ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí. Kae kehe, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ai ʻo fehoanaki mo e moʻoni ko iá, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e fiefia ki he loto ʻo e ʻOtuá. (Palovepi 27:11) Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.” (Sione 4:23) ʻI he taimi ʻoku vakai mai ai ʻa e ʻOtuá ki ho lotó, ʻokú ne sio ai ki ha tokotaha ʻoku hoholi ki he moʻoní? ʻOku mau fakatauange ko e talí ko ha ʻio taʻetoeveiveiua!
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻOku foaki ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ʻofa ʻi ha taimi pē ʻo e taʻú