LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/11 p. 13-15
  • ʻOku ou Taʻelavameʻa?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ou Taʻelavameʻa?
  • ʻĀ Hake!—2011
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻIta ʻa ha Tokoua
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Maʻu ʻe Mōsese ha Ngāue Makehe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Fakafisingaʻi ʻe Pita ʻa Sīsū
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • ʻOku Talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻAhiʻahí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2011
g 7/11 p. 13-15

ʻEke ʻe he Toʻutupú

ʻOku ou Taʻelavameʻa?

“Naʻá ku faʻa ongoʻi māʻulalo ʻi haku kaumeʻa. Ko e meʻa kotoa pē naʻe mātuʻaki faingofua kiate ia—naʻe ʻikai ʻaupito hā ngali naʻá ne ngāue ki ha meʻa ʻe taha! Ne ʻai au ai ke u fifili pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko kiate aú. ʻE lava ke u hoko ko e fili lahi taha pē kiate au tonu.”—ʻĀneti.a

ʻOKU taʻofi koe ʻe he ongoʻi taʻefeʻungá mei hono tali ha ngaahi pole foʻou? ʻOku hanga ʻe he fakamatala ʻuhinga lelei ʻa e faʻahinga ko ia ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻí ʻo fakavaivaiʻi he taimi ʻe niʻihi hoʻo loto-maʻú? ʻOku taʻofi koe ʻe he loto-siʻi ʻi he fehālaaki he kuohilí mei ha toe feinga? Kapau ko ia, ʻe lava fēfē ke ke fekuki mo hoʻo taʻelavameʻá—moʻoni pe ʻi he fakakaukaú?

ʻE lava ke ke maʻu ʻaonga ʻi hono kumi ke maʻu e tali ki he fehuʻi fakaʻosi ko iá koeʻuhí he ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau taʻelavameʻa ai ʻi hono fai ha meʻa. (Loma 3:23) Ka ko e kakai ʻoku lava ke nau fekuki mo e taʻelavameʻá ʻoku ʻikai ke uesiangofua. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku lava ke nau tuku ki tafaʻaki ʻenau ngaahi fehālaakí, tuʻu hake, pea toe feinga. Pea ʻi he taimi hoko maí, ʻoku ngalingali ange ai te nau lavameʻa! Ko ia tau sio angé ki he founga ʻe lava ke ke fekuki ai mo e pole ʻe tolu—ko e malava ke taʻelavameʻa, fakakaukau ʻe taʻelavameʻa, mo e taʻelavameʻa moʻoni.

MALAVA KE TAʻELAVAMEʻA → MEʻA ʻE LAVA KE HOKÓ ʻOkú ke ʻamanekina ʻa e tuʻunga kovi tahá pea ko ia ʻokú ke taʻofi ai hono fai ha feingá, ʻo fakakaukau ʻoku siʻi e faingamālie ke ke lavameʻa aí.

ʻIloʻi ʻa e polé. Hoko atu hení, tohiʻi ha ✔ ʻi he ngāue ʻa ia te ke saiʻia ke lavameʻa aí—ka ʻokú ke ongoʻi papau te ke taʻelavameʻa kapau te ke feinga.

  • Taukapoʻi hoʻo tuí ʻi muʻa ʻi ho kaungāakó

  • Tohi kole ngāue

  • Lea ʻi muʻa ʻi ha kau fanongo

  • Kau ʻi ha sipoti

  • Hiva pe tā ha meʻalea

  • Meʻa kehe

Fakakaukauʻi. Vakai ki he ngāue naʻá ke fakapapauʻi ʻi ʻolungá, pea fakakaukau ki he ola ʻe ala hokó ʻaki hono tali ʻa e ongo fehuʻi ko ení:

‘Ko e hā te u saiʻia ke hokó?’

․․․․․

‘Ko e hā ʻoku ou manavasiʻi naʻa hokó?’

․․․․․

Sai tohiʻi ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke ke ʻahiʻahiʻi e ngāué, neongo ʻa e tailiili ki he taʻelavameʻá.

․․․․․

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu. ʻI he taimi ne fekauʻi atu ai ʻa Mōsese ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke ne tataki ʻa e puleʻanga ʻIsilelí, ko ʻene ʻuluaki fakafeangaí ko e fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke fehālaakí. “Fēfē kapau ʻe fakafisi ʻa e tokotaha kotoa ke fanongo ki heʻeku pōpoakí?” ko ʻene ʻeke ia ki he ʻOtuá. Naʻe kamata leva ke ne nōfoʻi ʻi hono ngaahi vaivaiʻangá. “Kuo ʻikai ʻaupito ke u hoko ko ha tokotaha lea lelei,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ʻikai ʻaupito lava ke u fakakaukauʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí.” Naʻa mo e hili e palōmesi ange ʻe Sihova te ne tokoniʻi iá, naʻe kōlenga ʻa Mōsese: “Kātaki muʻa ʻo fekau atu ha taha kehe ke ne fai ia.” (Ekisoto 4:1, 10, 13, Contemporary English Version) Naʻe faifai pē ʻo tali ʻe Mōsese ʻa hono vāhenga-ngāué, pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e toenga ʻo e talanoá. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá, naʻe tataki ʻe Mōsese ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he taʻu ʻe 40.

Meʻa ʻe lava ke ke faí. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi.” (Koheleti 9:10) Ko ia ʻi he ʻikai fakaʻatā ʻa e manavasiʻi ki he taʻelavameʻá ke ne taʻofi koé, lotoʻaki ʻa e ngāué. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakakaukau ai ki ha taimi ʻa ia naʻá ke fai ai ha meʻa ʻo lelei ange ia he meʻa naʻá ke ʻamanekiná? Ko e hā e lēsoni naʻá ke ako fekauʻaki mo koe ʻi hoʻo lavameʻá? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko iá ke ke ikunaʻi ha manavasiʻi pē ki he taʻelavameʻá ʻokú ke hokosia nai he taimí ni?

Tokoni: Kapau ʻe fiemaʻu, ʻai ke maʻu ha fokotuʻu mei ha mātuʻa pe ko ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke langa hake ai hoʻo falala kiate koé.b

FAKAKAUKAU ʻE TAʻELAVAMEʻA → MEʻA ʻOKÚ KE FAKAKAUKAU KUO HOKÓ

ʻI he taimi ʻoku lavameʻa ai ha tokotaha ʻe taha ʻi hono fai ha meʻa, ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke taʻelavameʻa ʻi he fakahoa atu ki aí.

ʻIloʻi ʻa e polé. Ko hai ʻokú ke fakahoa koe ki aí, pea ko e hā e lavameʻa he tafaʻaki ʻa e tokotaha ko iá naʻá ne ʻai koe ke ke ongoʻi ʻo hangē kuó ke taʻelavameʻá?

․․․․․

Fakakaukauʻi. ʻOku ʻuhinga moʻoni e lavameʻa ʻa e tokotaha ko iá kuó ke taʻelavameʻa? ʻI laló, tohiʻi ai ha meʻa naʻe hoko ki muí ni, hangē ko ha tesi ʻi he ʻapiakó, ʻa ia naʻá ke sai ai ka naʻe lelei ange ha tokotaha kehe ia.

․․․․․

Tohiʻi leva ʻa e ʻuhinga naʻe tuha ai ke fai ha meʻá.

․․․․․

Fakatātā Fakatohitapu. Naʻe “ʻita” ʻa Keini ʻi he hoko ʻo hā mahino naʻe hōifua ʻa Sihova ki hono tehina ko ʻĒpelí. Naʻe fakatokanga ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻene meheká, ka naʻá ne toe fakahaaʻi e tuipau ʻe lavameʻa mo Keini kapau naʻá ne fili ki ai. “ʻIkai ʻe ai ha hanga hake,” ko e folofola ia ʻa Sihova kiate iá, “ʻo kapau ʻoku ke feinga ke lelei?”c—Senesi 4:6, 7.

Meʻa ʻe lava ke ke faí. ʻI he ʻikai fakatupunga ha “fepolepolei”—neongo kapau ʻoku ʻi hoʻo fakakaukaú pē—fakamālōʻiaʻi e lavameʻa ʻa e niʻihi kehé. (Kaletia 5:26; Loma 12:15) ʻI he taimi tatau, ʻi he ʻikai hoko ʻo pōlepolé, ʻai ke ke ʻiloʻi ʻa hoʻo malava makehe pē ʻaʻaú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga.”—Kaletia 6:4.

TAʻELAVAMEʻA MOʻONÍ → MEʻA KUO HOKÓ

ʻOkú ke fakakaukau ki ha taʻelavameʻa ki muʻa pea ongoʻi ko e lavameʻá ʻoku ʻikai tuha ia mo ha feinga.

ʻIloʻi ʻa e polé. Ko e hā ʻa e taʻelavameʻa fakafoʻituitui ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fakalotosiʻi tahá?

․․․․․

Fakakaukauʻi. ʻOku fakamatalaʻi moʻoni koe ʻe he taʻelavameʻa naʻá ke tohiʻi ʻi ʻolungá? Ko e fakatātaá, kapau kuó ke tō ʻi ha vaivaiʻanga, ʻoku ʻuhinga moʻoni iá ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki ia kiate koe? Pe ko hano fakahaaʻi pē ia ʻoku fiemaʻu kiate koe ha tokoni? Kapau naʻá ke tō lolotonga haʻo kau ʻi ha sipoti, te ke tali ha nima fietokoni ke ke toe foki ai ki he vaʻingá. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke fou ai ʻi he founga tatau ke fekuki mo ha taʻelavameʻa fakafoʻituitui? Tohiʻi ʻi lalo ʻa e hingoa ʻo ha tokotaha ʻe lava ke ke talanoa mo ia fekauʻaki mo hoʻo palopalemá.d

․․․․․

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe ongoʻi loto-siʻi ai e ʻapositolo ko Paulá ʻi hono ngaahi vaivaiʻangá. “Fakaʻofa moʻoni ko au,” ko ʻene tohí ia. (Loma 7:24, Ko e Taulua) Neongo ia, ʻoku hā mahino naʻe ʻiloʻi ʻe Paula naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻaki ia ʻene taʻehaohaoá. Naʻá ne tohi: “Kuo u tau ʻa e tau lelei, kuo u lavaʻi ʻa e fakapuepue, kuo u tauhi mai ʻa e tui totonu.”—2 Timote 4:7.

Meʻa ʻe lava ke ke faí. ʻI he ʻikai tokangataha ki hoʻo fehālaakí, fakakaukau foki ki hoʻo ngaahi tafaʻaki leleí. Ko e moʻoni ʻoku pehē ʻa Sihova. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.”—Hepelu 6:10; Sāme 110:3.

Manatuʻi eni: ʻOku ʻikai ha taha ʻe haohaoa. ʻOku taʻelavameʻa ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi ha meʻa, ʻi ha taimi. Kapau ʻe lava ke ke ako ke ʻoua ʻe uesiangofua koe, te ke maʻu ai ha koloa mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia te ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha lahí. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Palovepi 24:16: “Tuʻo fitu ʻa e to ki lalo ʻa e faitotonu, ka ne tuʻu pe.” ʻE lava ke ke hoko ko ha tokotaha pehē!

a Kuo liliu ʻa e hingoá.

b Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Awake! ʻo Mē 2010, peesi 26-28.

c Naʻe fili ʻa Keini ke taʻetokaʻi ʻa e naʻinaʻi ʻa Sihová. Ko ʻene toó ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke ke mapuleʻi ha hehema pē ki he meheká ʻa ia ʻe malanga hake nai ʻi ha lavameʻa ha tokotaha ʻe taha.—Filipai 2:3.

d Ko ha Kalisitiane kuó ne fai ha hala mamafa ʻe maʻu ʻaonga mei he talanoa ki ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.—Semisi 5:14, 16.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ

“Kapau ʻokú ke fai pē ʻa e meʻa ʻokú ke sai aí—kapau kuo ʻikai ʻaupito ke ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa foʻou ʻi he manavasiʻi ki he taʻelavameʻá—tā ʻokú ke kākaaʻi pē ʻe koe ʻa koe.”

“ʻE lava ke ke ako mei he taʻelavameʻá pea ueʻi ai ke fakaleleiʻi, pe ʻe lava ke ke tokangataha pē ki he meʻa naʻe fehālaakí pea nofonofo pē he meʻa ʻokú ke fiemālie aí. ʻOku fakatuʻunga ia ʻi he tokotaha ʻokú ke fili ke hoko ki aí.”

“Kapau ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ngalingali te u taʻelavameʻa ʻi ha meʻa, ʻoku ou fakakata kau ki he tuʻunga ko iá. ʻOku lelei ke kata ʻi he fakalolongó. Kapau ʻoku fuʻu māʻolunga e meʻa ʻokú ke ʻamanekina meiate koé, heʻikai ʻaupito ke ke fiefia.”

KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI ʻEKE AI KI HOʻO ONGO MĀTUʻÁ?

ʻI he taimi naʻá mo ʻi hoku taʻú aí, ko e hā e loto-mamahi fakafoʻituitui naʻá mo fetaulaki mo iá? Naʻe anga-fēfē hoʻomo fekuki mo iá? ʻOkú mo kei fehangahangai ʻi he taimi ki he taimi mo e ngaahi pole ko iá?

․․․․․

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share