Taimi ʻOku Kanisā Ai ha Kiʻi Tama
“Naʻe ikuʻi au ʻe he ongoʻi siva e ʻamanakí. Ne u ongoʻi hangē kuó u tō fakafokifā ha luó. Naʻá ku kamata hokosia ʻa e ongoʻi mamahi, ʻo hangē ia kuo ʻosi mate ʻeku kiʻi taʻahiné.”—Jaílton, ʻi heʻene ʻilo ʻoku kanisā ʻa hono ʻofefiné.
KO HONO ʻiloʻi ʻoku kanisā hoʻo kiʻi tamá ʻoku lava ke hoko ia ko ha hokosia fakatupu lōmekina, naʻa mo fakalilifu. ʻOku tuʻo lahi fēfē ʻene hokó? Fakatatau ki he ʻIunioni Fakavahaʻapuleʻanga ki Hono Fakafepakiʻi ʻo e Kanisaá, neongo “ko e kanisā ʻa e fānaú ʻokú ne fakafofongaʻi ha peseti siʻisiʻi ʻo e kanisaá fakakātoa, ʻi he taʻu taki taha ko e fānau ʻe toko 160,000 tupu [ʻi māmani lahi] ʻoku ʻilo ʻoku nau maʻu e mahakí pea ko e kanisaá ʻa e tupuʻanga hono ua lahi taha ʻo e maté, hili ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí, ʻi he lotolotonga ʻo e fānau he ngaahi fonua langalanga haké.” Ko e fakatātaá, “ʻoku fakafuofua ki he keisi foʻou ʻe 9,000 ʻo e kanisā ʻa e fānaú he taʻu taki taha” ʻi Pelēsila, ko e lau ia ʻa e Akoʻanga Fakafonua ki he Kanisaá.
Ko e kanisā ʻa e fānaú ʻoku hoko ai “ha tā fakalilifu ʻoku uesia, ʻo ʻikai hao mei ai, ʻa e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí,” ko e lau ia ʻa e tohi À margem do leito—A mãe e o câncer infantil (ʻI he Veʻe Mohengá—Ko e Faʻeé mo e Kiʻi Tama Kanisaá). Ko e ʻiloʻi ʻo e mahakí ʻoku faʻa hoko ai ha tafa, pea pehē ki ha faitoʻo kemikale pe hulu pe ko hono fai fakatouʻosi, fakataha mo e ngaahi tafaʻaki kovi. Ki he ongo mātuʻá, ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻohovale, ʻalu hake ʻa e ilifia, loto-mamahi, ongoʻi halaia, ʻita mo e fakaʻikaiʻi. ʻE lava fēfē ke fekuki ʻa e mātuʻá mo e hokosia fakamamahi ko ení?
Ko e moʻoni, ko ha tupuʻanga tefito ʻo e fiemālié ko e tokangaʻi fakafaitoʻo fakapalōfesinalé. “ʻOku lava ke tānaki mai ai e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe fakalototoʻa nai, pehē ki he fakamatala mo e tomuʻa fakakaukauʻi ʻa e tafaʻaki kovi ʻoku pau ke hoko ʻi he kahaʻú. Ko e fakamatala ko ení ʻe ʻai nai ai ʻa e meʻa ʻe hokosiá ʻo siʻi ʻene fakaʻohovalé,” ko e lau ia ʻa ha toketā mei Niu ʻIoke ʻa ia kuó ne tokoniʻi ʻa e kau mahaki kanisā tokolahi. ʻOku lava ke toe fai ʻa e fakafiemālie lahi ʻe he mātuʻa kehe ʻa e fānau kuo nau kanisaá. ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, naʻe fakaʻekeʻeke ai ʻe he ʻĀ Hake! ʻa e mātuʻa pehē ʻe toko nima ʻoku nau nofo ʻi Pelēsila.
● Jaílton mo Néia “Naʻá ma ʻilo naʻe maʻu ʻe homa ʻofefiné ha kanisā toto lahi ʻi he lamá ʻi heʻene taʻu ua mo e kongá.”
Ko e hā hono fuoloa ʻo e faitoʻó?
“Naʻe fai hono faitoʻo hulu ʻi he meimei taʻu ʻe ua mo e konga.”
Ko e hā e tafaʻaki kovi naʻá ne hokosiá?
“Naʻá ne lua lahi pea ngangana hono ʻulú. Naʻe kamata ke ʻuliʻuli hono nifó. Pea naʻe tuʻo tolu hono maʻu ia ʻe he niumōniá.”
Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke mo ongoʻi fēfē?
“Naʻá ma ʻuluaki ilifia lahi. Ka ʻi heʻema sio ki he laka ki muʻa ʻa ʻene moʻuí, naʻá ma tuipau ai te ne sai. ʻOkú ne meimei taʻu hiva he taimí ni.”
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kimoua ke mo fekuki ai mo e tuʻunga fakaʻohovale ko ení?
“ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ʻema falala ki he ʻOtua ko Sihová, ʻa ia kuó ne ‘fakafiemalieʻi kimaua i he e ma mamahi kotoabe,’ hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi he 2 Kolinito 1:3, 4 (PM). Ko homa fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻa nau toe fai mai e poupou lahi. Naʻa nau fai mai e tohi fakalototoʻa, naʻa nau telefoni mai, naʻa nau lotu mo kimaua pea maʻamaua, pea naʻe aʻu ʻo nau tokoniʻi fakapaʻanga kimaua. Pea ʻi he taimi naʻe pau ai ke hiki ʻema taʻahiné ki ha falemahaki ʻi ha vahefonua ʻe taha, ko e Kau Fakamoʻoni aí ne nau ʻomai e nofoʻanga pea taufetongi ʻi hono ʻave kimautolu ki he falemahakí. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ʻe lava ke fakamatalaʻi ʻaki ʻema houngaʻia ʻi he tokoni kotoa naʻa mau maʻú.”
● Luiz mo Fabiana “ʻI he 1992 naʻá ma ʻilo ai ʻoku maʻu ʻe homa ʻofefiné ʻa e faʻahinga kanisā hāhāmolofia fakatuʻutāmaki ʻi he taungafanaú. Naʻá ne taʻu 11.”
Naʻe fēfē hoʻomo ʻuluaki fakafeangaí?
“Ko hono fakaʻikaiʻi. Naʻe ʻikai lava ke ma tali ʻoku maʻu ʻe heʻema taʻahiné ha kanisā.”
Ko e hā e faitoʻo naʻe fai kiate iá?
“Naʻe fai fakatouʻosi ki ai e tafa mo e faitoʻo hulu, ko e olá naʻá ma ongosia lahi fakaesino mo fakaeongo. Ne tuʻo ua e niumōnia ʻa homa ʻofefiné. Ko hono tuʻo uá naʻá ne meimei mate ai. Ne toe siʻi ʻa e toto peletileti ʻiate iá, ʻa ia naʻe tupu ai ʻo hokonoa pē ʻa e haʻu ki tuʻa e totó ʻi hono kilí mo hono ihú. Naʻe tokoni e faitoʻó ke fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó.”
Ko e hā hono fuoloa ʻo e faitoʻó?
“Naʻe feʻunga nai mo e māhina ʻe ono mei he fuofua toʻo-vaí ki he hokohoko fakaʻosi ʻa e faitoʻo hulú.”
Naʻe fēfē ongoʻi homo ʻofefiné fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻokú ne puké pea mo e faitoʻó?
“ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi e meʻa naʻe hokó. Naʻe tala ange kiate ia ʻe he toketaá ne ʻi ai ‘ha kiʻi foʻi pulu fuopotopoto ʻi hono keté naʻe fiemaʻu ke toʻo.’ Naʻe faifai pē ʻo ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga mafatukituki. ‘Teti, ʻoku ou kanisā?’ ko ʻene ʻeké mai ia. Naʻá ku fāinga ke maʻu ʻa e tali totonú.”
Naʻe fēfē hoʻomo ongoʻí ʻi he sio ki he faingataʻaʻia homo ʻofefiné?
“ʻOku ʻikai faingofua ke fakamatalaʻi e mamahi fakaeongo ne ma tofanga aí. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki hono siofi hoʻo kiʻi taʻahiné ʻi heʻene tokoni ki he nēsí ke maʻu ha kālava ki he faitoʻo hulú. Lolotonga e vahaʻa taimi faingataʻa tahá, naʻá ku faʻa ʻalu ai ki he falemālōloó ʻo tangi mo lotu. ʻI he pō ʻe taha naʻá ku ongoʻi hohaʻa lahi ai ʻou kole kia Sihova ke tuku muʻa ke u mate kae ʻikai ko ʻeku kiʻi taʻahiné.”
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kimoua ke fekuki ai mo e tuʻunga ko iá?
“Ko ha meʻa tefito ʻa e poupou naʻá ma maʻu mei homa fanga tokoua Kalisitiané, ko e niʻihi ai naʻa nau telefoni mai mei he tapa kehekehe ʻo e fonuá. Ko e tokoua ʻofeina ʻe taha naʻá ne kole mai ke toʻo hake ʻeku Tohi Tapú. Pea naʻá ne lau loto-māfana leva ha veesi ʻe niʻihi mei he tohi Sāmé. Ko e ʻū veesi ko iá ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻu mo hoku uaifí ke fanongo ki aí, he naʻá ma tofanga ʻi he taha ʻo e taimi faingataʻa taha ʻi hono faitoʻo ʻa homa ʻofefiné.”
● Rosimeri “Naʻe taʻu fā ʻeku taʻahiné ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻokú ne kanisā totó.”
Naʻe fēfē hoʻo ʻuluaki fakafeangaí?
“Naʻe faingataʻa ke u tui ki ai. Naʻá ku tangi ʻaho mo e pō pea kōlenga ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Ko ʻeku taʻahine ʻe tahá naʻe toe faingataʻaʻia fakaeongo heʻene sio ki he anga ʻo e puke ʻa hono tokouá. Ko hono moʻoní, naʻe pau ke u ʻave ia ke ʻalu ʻo nofo ʻi he ʻapi ʻo ʻeku faʻeé.”
Ko e hā e tafaʻaki kovi naʻe hoko ki hoʻo kiʻi taʻahiné?
“Ko e fai fakaʻaho kiate ia ʻa e faitoʻo hulú naʻe ʻai ai ia ke ne tāvaivaia, ko ia naʻe toe ʻoange ai kiate ia ʻe he kau toketaá ʻa e foʻiʻakau ʻaione mo e sela hōmone ʻoku ʻi ai e polotini ke fakakake ʻaki e lahi ʻo hono sela toto kulokulá. Ko e lahi ʻo hono totó ko ha tupuʻanga ia ʻo e hohaʻa hokohoko. Naʻe toe hoko kiate ia ha hamu.”
Ko e hā e fuoloa ʻo e hokohoko atu ʻa e faitoʻó?
“Naʻe fai kiate ia ʻa e faitoʻo hulu he taʻu ʻe ua mo e māhina ʻe fā. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe ngangana ai hono ʻulú peá ne sino. Ko e meʻa mālié, ko ʻene fakakatá naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fekuki mo e mahakí. Hili nai ha taʻu ʻe ono, naʻe pehē ai ʻe he kau toketaá kuo ʻikai kei ʻasi ʻi heʻeku taʻahiné ha fakaʻilonga ʻo e mahakí.”
Ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ke ke fekuki ai mo e tuʻunga mātuʻaki faingataʻa ko ení?
“Naʻá ku faʻa lotu mo ʻeku taʻahiné, pea naʻá ma fakakaukauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ne nau kātekina ʻa e ʻahiʻahi kehekehe. Naʻá ma toe tokanga ki he lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:34 ʻo pehē, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā e loto-moʻua ki ʻapongipongí ke tānaki mai ia ki he meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai he ʻaho ní. Naʻe toe haʻu ʻa e tokoni lahi mei he kaungā Kalisitiané, kau ai ʻa e Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki fakalotofonuá, mo e kau ngāue fakafaitoʻo tokangá, ʻa ia naʻa nau fekuki maʻu pē mo e ngaahi tuʻunga peheé.”
Kuo taaʻi ʻe he kanisā ʻa e fānaú ha taha ʻokú ke ʻiloʻi, naʻa mo ha kiʻi tama nai ʻi ho fāmilí? Kapau ko ia, ʻofa ke hanga ʻe he fakaʻekeʻeke ko ení ʻo tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ʻoku fakanatula pē ʻa hoʻo mamahí. Hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ʻi ai ha “ʻaho ke tangi.” (Koheleti 3:4) Hiliō he meʻa kotoa, fakapapauʻi ange ko e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku ui ko e “tali lotu,” te ne fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku hanga kiate ia mo ha loto-hangamālié.—Sāme 65:2.
[Puha ʻi he peesi 19]
Ngaahi Veesi Tohi Tapu Fakafiemālie
“ʻOua ʻe hohaʻa fekauʻaki mo e ʻapongipongí. ʻE tokangaʻi ʻe he ʻapongipongí ʻa ia tonu. ʻOku feʻunga pē ʻa e meʻa ke ke hohaʻa ki ai he ʻaho ní.”—Mātiu 6:34, Contemporary English Version.
“Fakafetai ki he Otua, moe Tamai a ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi, koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe; Aia oku ne fakafiemalieʻi akimautolu i he e mau mamahi kotoabe.”—2 Kolinito 1:3, 4, PM.
“Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.”—Filipai 4:6, 7.
“Mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:7.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 20]
Fokotuʻutuʻu Anga-ʻOfa
Ko e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau feinga ke pouaki e fāitaha ʻi he falemahakí mo e tokotaha mahakí. Ki he taumuʻa ko iá, ʻoku nau tokoniʻi e kau mahaki ʻa ia ko e Kau Fakamoʻoní ke nau maʻu e kau toketā pōtoʻi ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau holi ke fai ki he ekinaki Fakatohitapu, ke “fakaʻehiʻehi mei he . . . toto.”—Ngāue 15:20.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Néia, Sthefany, mo Jaílton
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Luiz, Aline, mo Fabiana
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Aline mo Rosimeri