Tohi Tohitapu Fika 7—Fakamaau
Tokotaha-Tohí: Sāmiuela
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻIsileli
Kakato Hono Tohí: 1100 K.M. n.
Vahaʻa Taimi: 1450 n.–1120 K.M. n.
1. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku taau ai ke tokangaʻi ʻa e vahaʻa taimi ʻo e kau fakamāú?
KO HA peesi ʻeni ʻo e hisitōlia ʻo ʻIsilelí ʻoku fonu maʻopoʻopo ʻi he ngāue, ʻo taufetongi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻefihia fakatuʻutāmaki ʻi he lotu fakatēmenioó pea mo e ngaahi faifakahaofi manavaʻofa ʻa Sihova ki hono kakai fakatomalá ʻaki ʻa e kau fakamaau naʻe fakanofo fakaʻotua. Ko e ngaahi ngāue mālohi ʻa ʻOtenili, ʻĒhuti, Samikā, mo e kau fakamaau kehe naʻe hoko mai aí naʻá ne langaʻi ʻa e tuí. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi ʻo e Hepeluú: “ʻOku siʻi ʻa e taimi ke fakamatala kia Kitione mo Pelaki mo Samisone mo Sefita, . . . ʻa e faʻahinga, ʻa ia ʻi he faiʻaki ʻo tui naʻa nau ikuna ʻa e ngaahi puleʻanga, naʻa nau feia e maʻoniʻoni, . . . naʻe fakaake malohi mei he vaivai, naʻa nau hoko ʻo toʻa ʻi he tau, naʻa nau tulia ʻa e ngaahi matatau ʻo e muli.” (Hep. 11:32-34) Ke fakakakato ʻa e fika ʻo e kau fakamaau anga-tonu ʻe toko 12 ʻo e vahaʻa taimi ko ʻení, ʻoku kau foki ki ai ʻa Tola, Siaili, ʻIpisani, ʻEiloni, mo ʻApitoni. (ʻOku ʻikai ke faʻa lau ʻa Sāmiuela ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakamāú.) Naʻe faitau ʻa Sihova maʻá e kau fakamāú ʻi heʻenau ngaahi taú, pea naʻe kāpui kinautolu ʻe he laumālié ʻi heʻenau fakahoko ʻenau ngaahi ngāue loto-toʻá. Naʻa nau tuku ʻa e leleí mo e lāngilangí kotoa ki honau ʻOtuá.
2. ʻI he founga fē ʻoku feʻungamālie ai ʻa e hingoa faka-Hepelū ʻo e tohi ʻa Fakamāú?
2 ʻI he Septuagint ʻoku ui ai ʻa e tohí ko e Kri·taiʹ, pea ʻi he Tohitapu Hepeluú, ʻoku ui ai ko e Sho·phetimʹ, ʻa ia ʻoku liliu ko e “Kau Fakamaau.” ʻOku toʻo ʻa e Sho·phetimʹ mei he foʻi veape ko e sha·phatʹ, ʻoku ʻuhinga ko e “fakamāuʻi, fakatonuhiaʻi, tauteaʻi, puleʻi,” ʻa ia ʻoku fakahaaʻi lelei ai ʻa e lakanga ʻo e kau fakanofo fakateokalati ko ʻeni ʻa e “ʻOtua ko e Fakamāu ʻo e kakai kotoa pe.” (Hep. 12:23) Ko e kau tangata kinautolu naʻe tauhi hake ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi pau ke fakahaofi hono kakaí mei he nofo pōpula ki he kau mulí.
3. Naʻe tohi ʻa e Fakamāú ʻanefē?
3 Naʻe tohi ʻanefē ʻa e Fakamāú? ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongo kupuʻi lea ʻe ua ʻi he tohí ke tau maʻu ai ʻa e talí. Ko e ʻuluakí ʻoku peheni: “Ka ʻoku nonofo ʻa haʻa Siepusi . . . ʻi Selusalema ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.” (Fkm. 1:21) Koeʻuhi naʻe hamusi ʻe Tuʻi Tēvita “ʻa e talitauʻanga ko Saione” mei he kau Siepusí ʻi he taʻu hono valu ʻo ʻene pulé, pe ʻi he 1070 K.M., kuo pau pē naʻe tohi ʻa e Fakamāú ki muʻa ʻi he taimi ko iá. (2 Sam. 5:4-7) Ko e kupuʻi lea hono uá ʻoku hā tuʻo fā ia: “Ko e taimi ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi Isileli.” (Fkm. 17:6; 18:1; 19:1; 21:25) Ko ia ai, naʻe hiki ʻa e lēkōtí ʻi ha taimi naʻe ʻi ai ai ha “tuʻi ʻi Isileli,” ʻa ia, ko e hili ia ʻa e hoko ʻa Saula ko e ʻuluaki tuʻí ʻi he 1117 K.M. Ko ia ai, kuo pau pē ko e taimí ʻi he vahaʻa ʻo e 1117 mo e 1070 K.M.
4. Ko hai ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Fakamāú?
4 Ko hai ʻa e tokotaha-tohí? ʻOku ʻikai toe ala fehuʻia, ko ha sevāniti anga-līʻoa ia ʻa Sihova. Ko Sāmiuela ia ʻa ia ʻokú ne tuʻu mavahe toko taha ko e tokotaha poupou tefito ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e fetongi mei he kau fakamāú ki he ngaahi tuʻí, pea ko e toe fika ʻuluaki foki ia ʻo e laine ʻo e kau palōfita anga-tonú. ʻI heʻene peheé, ko Sāmiuela ʻe hoko ko e tokotaha totonu ke ne lēkooti ʻa e hisitōlia ʻo e kau fakamāú.
5. ʻOku anga-fēfē nai hono fikaʻi ʻa e vahaʻa taimi ʻo e Fakamāú?
5 Ko e hā hono fuoloa ʻo e vahaʻa taimi ʻoku lave ki ai ʻa Fakamāú? ʻOku lava ke fikaʻi ʻeni mei he 1 Tuʻi 6:1, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai naʻe kamata ke langa ʻe Solomone ʻa e fale ʻo Sihová ʻi he taʻu hono fā ʻo ʻene pulé, ʻa ia ko e toe “fangeau ma valungofulu taʻu hili ʻa e hu kituʻa ʻa haʻa Isileli mei Isipite.” (Ko “hono fangeau ma valungofulu” ko ha fika ʻotinale ia, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e taʻu kakato ʻe 479.) Ko e ngaahi vahaʻa taimi ʻiloa ʻoku kau ʻi he taʻu ʻe 479 ko iá ko e taʻu ʻe 40 ʻo e ʻi he malumalu ʻo Mōsese ʻi he toafá (Teu. 8:2), taʻu ʻe 40 ʻo e pule ʻa Saulá (Ng. 13:21), taʻu ʻe 40 ʻo e pule ʻa Tēvitá (2 Sam. 5:4, 5), pea mo e ʻuluaki taʻu ʻe 3 kakato ʻo e pule ʻa Solomoné. ʻI hono toʻo ʻa e ngaahi taʻu fakakātoa ʻe 123 ko ʻení mei he taʻu ʻe 479 ʻo e 1 Tuʻi 6:1, ʻoku toe pē ai ʻa e taʻu ʻe 356 ki he vahaʻa taimi ʻi he vahaʻa ʻo e hū ʻa ʻIsileli ki Kēnaní pea mo e kamata ʻo e pule ʻa Saulá.a Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he tohi ʻa Fakamāú, ʻoku haʻu lahi ia mei he mate ʻa Siosiuá ʻo faai mai ki he taimi ʻo Sāmiuelá, ʻo kātoi ai ʻa e taʻu nai ʻe 330 ʻo e vahaʻa taimi taʻu ʻe 356 ko ʻení.
6. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e Fakamāú?
6 Ko e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e Fakamāú ʻoku ʻikai toe fakaveiveiua ia. Kuo tali maʻu pē ia ʻe he kau Siú ko e konga ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú. Ko e kau tohi fakatouʻosi ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú mo e Faka-Kalisi Kalisitiané kuo nau lave ki heʻene lēkōtí, hangē ko ia ʻi he Sāme 83:9-18; Aisea 9:4; 10:26; mo e Hepelu 11:32-34. ʻI he lea hangatonu, ʻoku ʻikai te ne fūfuuʻi ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi tōnounou ʻa ʻIsilelí mo ʻenau fakaholomuí, lolotonga iá ʻi he taimi tatau ʻokú ne hakeakiʻi ʻa e anga-ʻofa taʻefakangatangata ʻa Sihová. Ko Sihova, ka ʻoku ʻikai ko ha fakamaau fakaetangata, ʻokú ne maʻu ʻa e lāngilangi ʻi he tuʻunga ko e Tokotaha-Faifakahaofi ʻi ʻIsilelí.
7. (a) ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he keli fakatotoló ʻa e lēkooti ʻi he Fakamāú? (e) Ko e hā naʻe totonu ai hono tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa e kau lotu Pēalí?
7 ʻIkai ngata aí, ʻoku poupouʻi ʻe he ngaahi meʻa kuo maʻu ʻi he keli fakatotoló ʻa e moʻoni ʻa e Fakamāú. Ko e fakaofo tahá ko e ngaahi meʻa ʻi he anga ʻo e lotu Pēali ʻa e kau Kēnaní. Tuku kehe ʻa e ngaahi lave ki ai ʻa e Tohitapú, naʻe siʻisiʻi ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e lotu Pēalí ʻo aʻu mai ki hono toki keli hake ʻa e kolo ʻo e kuonga muʻá ko Ugarit (ko Ras Shamra ia ʻi onopooni ʻi he matāfonua ʻo Sīliá ʻo fehangahangai mo e muitolotolo fakatokelau-hahake ʻo e motu ko Saipaló), naʻe kamata ʻi he 1929. ʻI hení, naʻe fakahaaʻi ai ko e lotu Pēalí naʻe ʻi ai ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié, mateakiʻi-fonua tōtuʻá, mo e lotu fakaefehokotaki fakasinó. ʻOku hā mahino ko e kolo Kēnani taki taha naʻe ʻi ai hono potu toputapu kia Pēali pea pehē ki he fanga kiʻi fale toputapu naʻe ʻiloa ko e ngaahi potu māʻolunga. ʻI loto ʻi he fanga kiʻi fale toputapú, naʻe ʻi ai nai ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo Pēalí, pea ofi ki he ngaahi ʻōlitá ʻi tuʻa naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fuʻu pou maka—ko e ngaahi fakaʻilonga nai ʻo e foʻi fakatangata ʻo Pēalí. Naʻe felotoi ʻa e fanga kiʻi fale toputapu ko ʻení ʻi he ngaahi feilaulau fakalielia ʻaki ʻa e tangatá. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻo ʻuliʻi ʻe he lotu Pēalí, naʻa nau faitatau ʻo feilaulauʻaki honau ngaahi fohá mo honau ngaahi ʻofefiné. (Sel. 32:35) Naʻe ʻi ai ha fuʻu pou toputapu naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e faʻē ʻa Pēalí, ʻa ʻĀsela. Ko e ʻotua fefine fakafanaú, ʻa ʻAsiteloti, ko e uaifi ʻo Pēalí, naʻe lotu ki ai ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga fehokotaki fakasino fakalieliá, ʻo fakatou tauhi ai ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ko e kau paʻumutu “toputapu” ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono tuʻutuʻuni ʻe Sihova ʻa hono fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻo e lotu Pēalí mo hono kau muimui fakalieliá. “ʻE ʻikai te ke matamamae kiate kinautolu; pea ʻe ʻikai te ke tauhi honau ngaahi ʻotua.”—Teu. 7:16.b
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
26. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga mālohi ʻi he Fakamāú ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he ʻahó ni?
26 Mamaʻo mei heʻene hoko pē ko ha lēkooti ʻo e fekeʻikeʻi mo e lingitotó, ʻoku hakeakiʻi ʻe he tohi ʻa Fakamāú ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Faifakahaofi lahi ia ʻo hono kakaí. ʻOku fakahaaʻi mai ai ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻa ʻene meesi mo ʻene kātaki-fuoloa taʻealafakatatauá ki hono kakai ʻoku uiʻaki hono huafá ʻi he taimi ʻoku nau haʻu ai kiate ia mo e ngaahi loto-fakatomalá. ʻOku ʻaonga taha ʻa e Fakamāú ʻi heʻene poupouʻi fakahangatonu ʻa e lotu ʻa Sihová pea mo ʻene ngaahi fakatokanga mālohi fekauʻaki mo e fakasesele ʻo e lotu fakatēmenioó, fehokotaki fakalotú, mo e ngaahi feohi taʻetāú. Ko e fakahalaiaʻi mamafa ʻe Sihova ʻa e lotu Pēalí ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau tuʻu ʻatā mahino mei hono ngaahi hoatatau ʻi onopooni ko e tuli ki he meʻa fakamatelié, mateakiʻi-fonuá, mo e fehokotaki fakasino taʻetāú.—2:11-18.
27. ʻOku anga-fēfē nai ʻene ʻaonga kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kau fakamāú?
27 Ko hano sivisiviʻi ʻo e tui taʻemanavahē mo loto-toʻa ʻa e kau fakamāú ʻoku totonu ke ne langaʻi ʻi hotau lotó ha tui pehē. Tā neʻineʻi ke lave kiate kinautolu ʻaki ha tali fakavīkivikiʻi pehē ʻi he Hepelu 11:32-34! Naʻa nau hoko ko e kau tau ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová, ka naʻe ʻikai ʻi honau mālohi pē ʻo kinautolú. Naʻa nau ʻilo ʻa e matavai ʻo honau mālohí, ko e laumālie ʻo Sihová, pea naʻa nau fakamālōʻia ia ʻi he anga-fakatōkilalo. Pehē foki, ko kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku malava ke tau toʻo hake ʻa e “heletā ʻa e Laumalie,” ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo loto-pau ʻe fakaivia kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Pēlaki, Kitione, Sēfita, Samisoni, mo e niʻihi kehé. ʻIo, ʻi hono ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga mālohí, ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻe lava ke tau hoko ʻo mālohi fakalaumālie ʻo hangē ko e mālohi fakaesino ʻa Samisoní kapau te tau lotu kia Sihova mo falala kiate ia.—Ef. 6:17, 18; Fkm. 16:28.
28. ʻOku anga-fēfē ʻa e tuhu hangatonu ʻa e tohi ʻa Fakamāú ki he fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová fakafou ʻi he Hako ʻo e Puleʻangá?
28 ʻOku lave ʻa e palōfita ko ʻAiseá ki he Fakamāú ʻi he tafaʻaki ʻe ua ke fakahāhaaʻi ʻa e founga ʻa ia ʻe hanga ai ʻe Sihova, ʻo ʻikai taʻelavameʻa, ʻo laiki ʻa e ʻioke ʻoku hanga ʻe Hono ngaahi filí ʻo fokotuʻu ki hono kakaí, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mitianí. (Ai. 9:4; 10:26) ʻOku fakamanatu mai foki ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e hiva ʻa Tēpola mo Pēlakí, ʻa ia ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e lotu loto-māfana: “Ke pehe ʻa e ʻauha ʻo ho fili fuape, ʻe Sihova! Ka ko haʻa ʻofa ki he ʻAfiona ke nau hange ko e laʻa ʻene hopo mo hono haʻahaʻa.” (Fkm. 5:31) Pea ko hai ʻa e haʻa ʻofa ko ʻení? ʻI hono fakahāhaaʻi kinautolu ko e kau ʻea ki he Puleʻangá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū Kalaisi tonu ha kupuʻi lea meimei tatau ʻi he Mātiu 13:43: “Kae toki hoʻata mai ʻa e kau failelei ʻo hange ko e laʻa ʻi he puleʻanga o ʻenau Tamai.” Ko ia ai, ko e tohi ʻa Fakamāú ʻoku tuhu hangatonu ia ki he taimi ʻa ia ʻe pule ai ʻa e Fakamaau māʻoniʻoni pea ko e Hako ʻo e Puleʻangá, ʻa Sīsū. Fakafou ʻiate ia, ʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e lāngilangi mo e fakamāʻoniʻoni ki Hono huafá, ʻo fehoanaki mo e lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá: “Fai kiate kinautolu ʻo hange ko hoʻo fai ki Mitiani; ʻo hange ko hoʻo fai kia Sisela, ʻo hange ko hoʻo fai kia Siapini ʻi vaitafe Kisoni: . . . ʻio, ko ho huafa ko Sihova ʻoku hope atu ʻi mamani katoa.”—Sāme 83:9, 18; Fkm. 5:20, 21.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakamoʻoni mai ʻe he lahi taha ʻo e ngaahi liliu lea ʻi onopōní ʻo pehē ko e “fangeau ma nimangofulu taʻu” ʻo e Ngāue 13:19 ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e vahaʻa taimi ʻo e kau fakamāú ka ʻoku ʻi muʻa ia ai; ʻoku hangehangē ʻoku kātoi ai ʻa e vahaʻa taimi ia mei he fāʻeleʻi ʻo ʻAisaké ʻi he 1918 K.M. ki he vahevahe ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he 1467 K.M. (Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 462) Ko e fakahokohoko ʻa ia ʻoku lave ai ki he kau fakamāú ʻi he Hepelu 11:32 ʻoku kehe ia mei he tohi ʻa Fakamāú, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fakahaaʻi ʻe he moʻoniʻi meʻa ia ko ʻení ko e ngaahi meʻa ʻi he tohi Fakamāú ʻoku ʻikai ke muimui ʻi he fakahokohoko taimi totonú, he ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke hoko mai ʻa Sāmiuela ia ʻia Tēvita.
b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 228-229, 948.