Tohi Tohitapu Fika 12—2 Tuʻi
Tokotaha-Tohí: Selemaia
Ongo Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema mo ʻIsipite
Kakato Hono Tohí: 580 K.M.
Vahaʻa Taimi: 920 n.–580 K.M.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi hisitōlia ʻoku lave ki ai ʻi he Ua Tuʻí, pea ʻoku fakatonuhiaʻi ai ʻa e hā?
KO E tohi ʻo e Ua Tuʻí ʻokú ne hokohoko atu hono fakatotoloʻi ʻa e ʻalunga maveuveu ʻo e ongo puleʻanga ko ʻIsileli mo Siutá. Naʻe toʻo ʻe ʻIlaisa ʻa e pulupulu ʻo ʻIlaisiaá peá ne tāpuakiʻi ʻaki ʻa e ongo konga ʻe ua ʻo e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, ʻo ne fakahoko ai ʻa e ngaahi mana ʻe 16, ʻi hono fakahoa atu ki he 8 ʻa ʻIlaisiaá. Naʻá ne hokohoko atu ke kikiteʻi ʻa e mala ki ʻIsileli tafoki mei he moʻoní, ʻa ia ko Sehu pē naʻe tapua mei ai ha faivelenga fuonounou kia Sihová. Naʻe fakaʻau ke toe tokolahi ange ʻa e ngaahi tuʻi ʻIsileli naʻa nau hoko ʻo tō ki he anga-fulikivanú, ʻo aʻu ki he toki ʻauha ʻa e puleʻanga fakatokelaú ʻi he ʻao ʻo ʻAsīliá ʻi he 740 K.M. ʻI he puleʻanga fakatonga ko Siutá, naʻe ʻi ai ha ngaahi tuʻi tuʻu-ki-muʻa ai, naʻe ʻiloa ko Sihosafate, Sioasi, Hesekaia, mo Siosaia, naʻa nau tekeʻi atu ʻa e hake mai ʻa e tafoki mei he moʻoní ʻi ha taimi, ka naʻe toki fakahoko ʻe Nepukanesa ʻa e fakamaau ʻa Sihová ʻaki hono fakaʻauha ʻa Selusalema, ko hono temipalé, pea mo e fonua ko Siutá ʻi he 607 K.M. Naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ʻa Sihová, pea naʻe fakatonuhiaʻi ai ʻa ʻene folofolá!
2. Ko e hā nai ʻoku lava ke leaʻaki ki he tuʻunga-faitohi mo e kau moʻoni ʻa e Ua Tuʻí, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻokú ne kātoí?
2 Koeʻuhi ko e Ua Tuʻí naʻe ʻuluaki hoko ko e konga ʻo e takainga tatau pē mo e ʻUluaki Tuʻí, ko e meʻa ko ia naʻe ʻosi leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga-faitohi ʻa Selemaiá ʻoku toe ngāueʻaki tatau pē ia ki heni, ʻo hangē pē ko e ngaahi fakamoʻoni ki he kau moʻoni ki ai mo e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e tohí. Naʻe kakato ia ʻi he 580 K.M. nai pea ʻokú ne kātoi ʻa e vahaʻa taimi mei he kamataʻanga ʻo e pule ʻa ʻAhasaia ʻo ʻIsilelí ʻi he 920 K.M. nai pea ngata ʻi he taʻu hono 37 ʻo e nofo pōpula ʻa Sihoiakiní, ʻi he 580 K.M.—2 Tuʻi 1:1; 25:27.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo kuo maʻu hake ʻi he keli fakatotoló ʻoku poupou ki he Ua Tuʻí?
3 Ko e ngaahi meʻa naʻe maʻu ʻi he keli fakatotoló ʻa ia ʻokú ne poupouʻi ʻa e lēkooti ʻo e Ua Tuʻí ʻokú ne toe ʻomai ʻa e fakamoʻoni ki heʻene tonú. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi ai ʻa e Maka Mōape ʻiloa, ʻa ia ko e fakamatala ʻoku tongi aí ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamatala ʻa e tuʻi Mōape ko Mesa ki he faitau ʻi he vahaʻa ʻo Mōape mo ʻIsilelí. (3:4, 5) ʻOku toe ʻi ai ʻa e fuʻu makalahe ʻuliʻuli tapafā tumuʻaki tōtao ʻo Salamanesa III ʻo ʻAsīliá, ʻoku fakaʻaliʻali he taimí ni ʻi he British Museum, ʻi Lonitoni, ʻa ia ʻoku lave ai ki he hingoa ʻo e tuʻi ʻIsileli ko Sehú. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tohi tongi ai ʻo e tuʻi ʻAsīlia ko Tikilati-pilesa III (Puli), ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e hingoa ʻo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siutá, ʻo kau ai ʻa Menahemi, ʻĀhasi, mo Peka.—15:19, 20; 16:5-8.a
4. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko e Ua Tuʻí ko ha konga pau ia ʻo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí?
4 Ko ha fakamoʻoni mahino ʻo e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e tohí ʻoku maʻu ia ʻi he fakamatala hangatonu taha ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ki hono kakaí tonu. ʻI he ʻuluaki hoko ko ia ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí pea toki hoko mai ʻa e puleʻanga ʻo Siutá ʻo ʻauhá, ʻoku ʻomai ai ki heʻetau tokangá ʻa e mālohi ko ia ʻo e fakamaau fakaekikite ʻa Sihova ʻoku ʻi he Teutalonome 28:15–29:28. ʻI hono fakaʻauha ʻa e ongo puleʻanga ko iá, “naʻe kakaha ai ʻa e houhau ʻa Sihova ki he fonua ko é, ke ʻomi ki ai hono kotoa ʻo e mala kuo tohi ʻi he tohi ni.” (Teu. 29:27; 2 Tuʻi 17:18; 25:1, 9-11) Ko e ngaahi meʻa kehe naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he Ua Tuʻí ʻoku fakamahino ia ʻi ha feituʻu kehe ʻi he ngaahi Konga Tohitapú. ʻI he Luke 4:24-27, hili ʻa e lave ʻa Sīsū kia ʻIlaisiā mo e uitou ʻo Salepitá, ʻokú ne lea fekauʻaki mo ʻIlaisa mo Neamani ʻi hono fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke tali ai ʻa ia tonu ko ha palōfita ʻi hono fonua totonú. Ko ia ai, ʻoku hā ko e ʻUluaki mo e Ua Tuʻí fakatouʻosi ko ha konga pau ia ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
33. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku tokonaki mai ʻi he Ua Tuʻí maʻa kitautolu ke tau muimui aí?
33 Neongo ʻokú ne kātoi ʻa e hōloa mate hifo ʻa e ongo puleʻanga ko ʻIsileli mo Siutá, ʻoku tapua mai ʻe he Ua Tuʻí ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e tāpuaki ʻa Sihova ki he niʻihi tāutaha ko ia naʻa nau fakahāhā ʻa e ʻofa kiate ia mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. ʻI he hangē ko e uitou ʻo Salepita ki muʻa aí, naʻe maʻu ʻe he fefine Sūnemí ha tāpuaki lahi ki heʻene anga talitali kakai naʻe fakahaaʻi ki he palōfita ʻa e ʻOtuá. (4:8-17, 32-37) Ko e malava maʻu pē ʻa Sihova ke tokonaki meʻa maí, naʻe fakahāhaaʻi ia ʻi he taimi naʻe fafangaʻi ai ʻe ʻIlaisa ha kau tangata ʻe toko teau ʻaki ʻa e foʻi mā ʻe 20, hangē ko Sīsuú naʻá ne fakahoko ʻa e ongo mana meimei tatau ki mui mai ai. (2 Tuʻi 4:42-44; Mt. 14:16-21; Mk. 8:1-9) Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono maʻu ʻe Sionatapi ha tāpuaki ʻi hono fakaafeʻi ke ʻalu fakataha ʻi he saliote ʻa Sehú ke mamata ki hono fakaʻauha ʻa e kau lotu Pēalí. Pea ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he naʻá ne fai ʻa e ngāue pau ʻi he hū mai ʻo fakafeʻiloaki ki he tokotaha faivelenga ko Sehú. (2 Tuʻi 10:15, 16) Fakaʻosí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻa Hesekaia mo Siosaia, ʻi heʻena anga-fakatōkilalo mo tokaʻi totonu ʻa e huafa mo e Lao ʻa Sihová. (19:14-19; 22:11-13) Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻeni kiate kitautolu ke tau muimui ai.
34. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Ua Tuʻí ʻo fekauʻaki mo hono tokaʻi ʻo e kau sevāniti kuo fakanofó pea fekauʻaki mo e halaia ʻi he totó?
34 ʻOku ʻikai ke kātakiʻi ʻe Sihova ʻa hono taʻetokaʻi ʻo ʻene kau sevāniti kuo fakanofó. ʻI he taimi naʻe manukiʻi ai ʻe he tamaikí ʻa ʻIlaisa ʻi hono tuʻunga ko e palōfita ʻa Sihová, naʻá Ne ʻomai ʻa e tautea vave. (2:23, 24) ʻIkai ngata aí, ʻoku tokaʻi ʻe Sihova ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá. Naʻe hilifaki mamafa ʻene fakamāú ʻi he fale ʻo ʻĒhapí ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko e lotu Pēalí ka koeʻuhi foki ko e lingi toto naʻe ʻalu fakataha mo iá. Ko ia, naʻe pani ʻa Sehu ke ne sāuni “kia Sisipeli ʻa e toto . . . ʻo e kau tamaioʻeiki kotoa pe ʻa Sihova.” ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ʻa e fakamaau kia Siolamé, naʻe manatuʻi ʻe Sehu ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Sihova naʻe fai ia koeʻuhi ko e “toto ʻo Nepote, mo e toto o ʻene fanau.” (9:7, 26) Pehē foki, ko e halaia ia ʻa Manase ʻi he totó naʻe silaʻi fakaʻosi ai ʻa e fakaʻauha ʻo Siutá. Tānaki atu ki heʻene angahala ko e lotu loí, naʻe hanga ʻe Manase ʻo ‘lilingi ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá kae ʻoua ke fonu ai a Selusalema mei he potu ki he potu.’ Neongo naʻe fakatomala ʻa Manase ki mui ʻo fekauʻaki mo hono ʻalunga koví, naʻe kei halaia pē ʻi he totó. (2 Kal. 33:12, 13) Naʻa mo e pule lelei ʻa Siosaiá, mo ʻene toʻo atu ʻa e tauhi ʻaitoli kotoa pē, naʻe ʻikai malava ke toʻo atu ai mei he kakaí ʻa e halaia ʻi he totó naʻe hoko mai mei he pule ʻa Manasé. ʻI he laui taʻu ki mui mai ai, ʻi he kamata ʻe Sihova ke ʻomai ʻene kau fakahoko tautea ki Selusalemá, naʻá ne tala naʻe hoko ia koeʻuhi naʻe hanga ʻe Manase ʻo “fakafonu ʻa Selusalema ʻaki ʻa e toto ʻo e taʻehalaia: pea naʻe ʻikai ofeʻi ʻa Sihova ke fakamolemole.” (2 Tuʻi 21:16; 24:4) Pehē foki, naʻe tala ʻe Sīsū ʻe pau ke fakaʻauha ʻa Selusalema ʻo e ʻuluaki senituli T.S. koeʻuhi ko hono kau taulaʻeikí ko e ngaahi foha ʻo e faʻahinga naʻa nau lilingi ʻa e toto ʻo e kau palōfitá, ‘ke ʻeke kiate kinautolu ʻa e toto kotoa ʻo e kakai maʻoniʻoni ʻa ia kuo lilingi ki he kelekelé.’ (Mt. 23:29-36) ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻOtuá ki he māmaní te ne sāuni ʻa e toto taʻehalaia kuo lilingí, tautefito ki he toto “ʻo e kakai ne tamateʻi koeʻuhi ko e folofola ʻa e ʻOtua.”—Fkh. 6:9, 10.
35. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko ʻIlaisiā, ʻIlaisa, mo ʻAiseá ko e kau palōfita moʻoni? (e) ʻI he fekauʻaki mo ʻIlaisiaá, ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe Pita ʻo fekauʻaki mo e kikité?
35 Ko e tuʻunga pau taʻehala ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi fakamaau fakaekikité ke fakahokó ʻoku toe fakahaaʻi ia ʻi he Ua Tuʻí. ʻOku ʻomai ai ki heʻetau tokangá ʻa e kau palōfita tuʻu-ki-muʻa ʻe toko tolu, ko ʻIlaisiā, ʻIlaisa, mo ʻAisea. ʻOku fakahaaʻi mai ʻoku maʻu ʻe he ngaahi kikite ʻa e faʻahingá ni tāutaha ha ngaahi fakahoko fakaofo. (2 Tuʻi 9:36, 37; 10:10, 17; 3:14, 18, 24; 13:18, 19, 25; 19:20, 32-36; 20:16, 17; 24:13) ʻOku toe fakapapauʻi ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita moʻoní ʻi heʻene hā fakataha mo e palōfita ko Mōsesé pea mo e Palōfita Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi he fakasinokehe ʻi he moʻungá. (Mt. 17:1-5) ʻI he lave ki he molumalu ʻo e meʻa ko iá, naʻe pehē ʻe Pita: “Kaeʻumaʻā ʻoku tau maʻu ʻa e folofola palofisai, ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai, he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa, kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata, pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho ʻi homou loto.”—2 Pita 1:19.
36. Ko e hā naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ha meesi ki hono kakaí, pea ʻoku anga-fēfē hono ʻai ke loloto ʻetau loto-falala ki he Puleʻanga ʻo e Hakó?
36 Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he Ua Tuʻí ʻoku nau fakahaaʻi mahino ko e fakamaau ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau fai ʻa e lotu loí pea mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau fai loto-lelei ʻa e lilingi ʻo e toto taʻehalaiá ko e fakaʻauha ʻosiʻosingamālie. Neongo ia, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa e hōifua mo e meesi ki hono kakaí “telia ʻene kovinanite mo Epalahame, Aisake, mo Sekope.” (2 Tuʻi 13:23) Naʻá ne fakahaofi kinautolu “telia ʻene sevaniti ko Tevita.” (8:19) Te ne fakahāhā ʻa e meesi tatau ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tafoki kiate ia ʻi he ʻaho ní. ʻI heʻetau toe vakai atu ki he lēkooti mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohitapú, he toki hanga atu ia ki muʻa fakataha mo e loto-falala loloto ki he Puleʻanga ʻo e “hako ʻo Tevita,” ʻa Sīsū Kalaisi ko e Hako naʻe talaʻofá, ʻa ia ʻe ʻikai toe ʻi ai ha lingi toto mo e anga-fulikivanu!—Mt. 1:1; Ai. 2:4; Sāme 145:20.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 152, 325; Vol. 2, peesi 908, 1101.