Ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
Ko e Hā ʻOku Papitaiso Ai ʻa e Kau Kalisitiané?
ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeke nai pea fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻe lava ke ke lau ai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fetalanoaʻaki mo koe ki he ngaahi tali ko ení.
1. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e papitaiso faka-Kalisitiané?
Ko e papitaisó ko ha kole ki ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá. Ko ia, ʻoku totonu ki ha Kalisitiane ke papitaiso, ʻo ʻikai ʻi heʻene kei pēpeé, ka ʻi he taimi ʻokú ne ʻi he taʻumotuʻa feʻunga ai ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá pea hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū. (Ngāue 8:12; 1 Pita 3:21) ʻOku tau hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū ʻi he taimi ʻoku tau ako ai mo fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fekau maí.—Lau ʻa e Mātiu 28:19, 20.
ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú, ko e kakai tokolahi naʻa nau fai leva ha ngāue ʻo ʻikai toe toloi ke ako ai fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he tangata ʻe taha ko e pekia ʻa Sīsuú naʻe fakaava ai ʻa e hala ki he fakamoʻuí, naʻá ne hoko leva ʻi he taimi pē ko iá ko ha ākonga. ʻI he ʻahó ni, ko e kakai loto-moʻoni tokolahi kuo nau fai ha fili ke hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū.—Lau ʻa e Ngāue 8:26-31, 35-38.
2. Ko e hā naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú?
Naʻe taʻu 30 nai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe fakauku ai ia ʻe Sione ko e Faipapitaisó ʻi he vai ʻo e Vaitafe Sioataní. Ko e papitaiso ʻa Sīsuú ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻene fili ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate iá. (Hepelū 10:7) ʻE kau ki heni ʻene tuku atu ʻene moʻuí ko ha feilaulau maʻá e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻa mo e ki muʻa ke ne ʻalu hifo mei hēvani ke moʻui he māmaní, naʻe ʻofa maʻu pē ʻa Sīsū mo talangofua ki heʻene Tamaí, ʻa Sihova.—Lau ʻa e Maʻake 1:9-11; Sione 8:29; 17:5.
3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke papitaiso ha Kalisitiané?
Ko hotau tuʻungá ʻoku kehe ia mei he tuʻunga ʻo Sīsuú—ʻoku fanauʻi mai kitautolu ko e kau angahala. Neongo ia, ko e pekia fakaefeilaulau ʻa Sīsuú ʻokú ne ʻai ai ke tau malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá. (Loma 5:10, 12; 12:1, 2) ʻOku malava moʻoni ke tau hoko ko e meʻa ʻaʻana ʻi he tuʻunga ko ha konga ʻo hono fāmilí. (2 Kolinitō 6:18) ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻa e monū ko iá? ʻI ha lotu fakafoʻituitui, ʻoku tau fakatapui ai kitautolu kia Sihova, ʻo fai ʻa e fuakava ke fai hono finangaló ʻi he toenga ʻetau moʻuí. ʻI he hili hono fai ʻa e fakatapui ko iá, ʻoku tau fakaʻilongaʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻaki ʻa e hoko ʻo papitaiso.—Lau ʻa e Mātiu 16:24; 1 Pita 4:2.
4. ʻE lava fēfē ke ke mateuteu ki he papitaisó?
ʻOku ako ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Tohi Tapú mo ha taha pē ʻoku loto ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. Ko hono ako ʻa e Tohi Tapú pea kau ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá pea mo hoʻo tui kiate iá. ʻE toe tokoni foki ia kiate koe ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga lelei. Ko hono fakatupulekina ʻa e ʻofa, tui mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua kehé ʻe tokoni ia kia koe ke ke moʻui ʻo fakatatau mo hoʻo fuakava ke tauhi ʻa Sihova ʻo taʻengatá.—Lau ʻa e Sione 17:3; Hepelū 10:24, 25.
Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 18 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.