KAVEINGA TEFITO | KO E HĀ ʻOKU FEKAUʻAKI MO E TOHI TAPÚ?
Fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ke Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻo e Tangatá
Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he faitōnunga ko ʻĒpalahamé ko e “hako” naʻe tomuʻa talá ʻe hoko ko e taha ia ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. Fakafou mai ʻi he tokotaha ko iá, ko e kakai ʻo e “ngaahi puleʻanga” te nau maʻu mei ai ha ngaahi tāpuaki. (Sēnesi 22:18) Ko e mokopuna tangata ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé naʻá ne hiki ki mui ai ki ʻIsipite, ʻa ia naʻe tupu ai hono fāmilí ʻo hoko ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.
Ki mui ai, ʻi ʻIsipite, ko ha Felo anga-fakamamahí naʻá ne fakapōpulaʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻo aʻu ki he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfita ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne taki atu ʻa e puleʻangá ki tuʻa mei he fonuá ʻi hono fakamavaeuaʻi fakaemana ʻa e Tahi Kulokulá. Hili iá, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lao ki ʻIsileli ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ke tataki mo maluʻi kinautolu. Ko e ngaahi lao ko iá naʻe fakahaaʻi mahino ai ʻa e ngaahi feilaulau ki he fakamolemole ʻo e angahalá. ʻI hono fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá, naʻe tala ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ha palōfita ʻe taha. Ko e palōfita ko iá ko e “hako” ia naʻe talaʻofá.
Laka hake ʻi he taʻu ʻe 400 ki mui aí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia Tuʻi Tēvita ko e tokotaha ʻe haʻú, ko e “hako” ia naʻe tomuʻa tala ʻi ʻĪtení, ʻe pule ia ki ha puleʻanga ʻa ia ʻe tuʻu ʻo taʻengata. Ko e tokotaha ko iá ko e Mīsaiá ia, ko e Faifakahaofi naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ke ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea fakafoki mai ʻa e Palataisí ki he māmaní.
Fakafou ʻia Tēvita mo e kau palōfita kehé, naʻe fakaeʻa māmālie ai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e Mīsaiá. Naʻa nau tomuʻa tala te ne hoko ʻo anga-fakatōkilalo mo anga-ʻofa pea ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé ko e fiekaiá, fakamaau taʻetotonú mo e taú ʻe ngata. Ko e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá te nau femelinoʻaki fakaekinautolu pea naʻa mo e fanga manú. Ko e mahamahakí, faingataʻaʻiá mo e maté—naʻe ʻikai ʻaupito ko e konga ia ʻo e muʻaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá—ʻe mole atu ia, pea ko e kakai kuo nau maté te nau toe foki ʻo moʻui ʻi he māmaní.
Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he palōfita ko Maiká ko e Mīsaiá ʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihema pea fakafou ʻi he palōfita ko Tanielá ʻe tāmateʻi ia ʻa mui. Ka ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa e Mīsaiá mei he maté pea fakanofo ia ke hoko ko ha Tuʻi ʻi hēvani. Naʻe tomuʻa ʻilo foki ʻe Taniela ko e Puleʻanga Faka-Mīsaiá ʻe faai atu pē ʻo ne fetongi tuʻuloa ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga kehé. Naʻe hoko moʻoni mai ʻa e Mīsaiá ʻo hangē ko hono kikiteʻí?
—Makatuʻunga ʻi he Sēnesi vahe 22-50, pea pehē ki he ʻEkisoto, Teutalōnome, 2 Sāmiuela, Saame, ʻAisea, Taniela, Maika, Sākalaia 9:9.