E Tali Mai Eiloa ne te Atua a ‵Talo
A Konelio se tagata telā ne fakamolemole ‵soko atu ki te Atua i te faiga o ‵talo mo tena loto kātoa. Kae ne fakaaogā faka‵lei ne ia tena tofi e pelā me se pule o kautau. E fai mai te Tusi Tapu me “e uke ana galuega alofa” ne fai ki tino fakaa‵lofa.—Galuega 10:1, 2.
I ASO konā, ne aofia fua i te fakapotopotoga Kelisiano a tino tali‵tonu kolā ne tino Iutaia, ne tino kolā ne ‵fuli muamua ki te lotu Iutaia, penā foki loa mo tino Samalia. A Konelio se tino mai Fenua Fakaa‵tea telā ne seki pilitome kae ne seki aofia foki a ia i te fakapotopotoga Kelisiano. E mata, ko tena uiga ne seki aogā ana ‵talo? Ikai. Ne saga faka‵lei atu a Ieova te Atua ki a Konelio, ana ‵talo mo ana galuega.—Galuega 10:4.
E auala i te takitakiga a agelu, ne fesokotaki atu a Konelio ki te fakapotopotoga Kelisiano. (Galuega 10:30-33) Ona ko te mea tenā, ne fai a ia mo tena kaufale mo fai ne tino muamua mai fenua fakaa‵tea kolā ne seki pilitome kae ne talia ki loto i te fakapotopotoga Kelisiano. Ne fakatāua ne Ieova te Atua a mea kolā ne ‵tupu ki a Konelio kae ne fai ne ia ke aofia te tala tenā i te Tusi Tapu. Kāti e uke a ‵fuliga ne ‵tau o fai ne ia ke fakafetaui katoatoa atu tena olaga ki fakatakitakiga a te Atua. (Isaia 2:2-4; Ioane 17:16) E ‵tau o fakamalosi atu te tala o Konelio ki tino o fenua katoa kolā e ma‵nako ke fiafia mai te Atua ki a latou i aso nei. Ke na mafaufau malie ki nisi tala konei.
Tala i Aso Nei
Ne ‵tau eiloa o maua ne se fafine i Initia se fakamafanafanaga. Ne avaga a ia i te taimi ko 21 ei ana tausaga, kae e tokolua ana tamaliki. Ne fatoā fanau mai te tokolua o ana tama, kae ne mate atu ei tena avaga. Se mea fakapoi, me ko 24 fua ana tausaga, kae ko oti ne mate tena avaga, kae ne isi sena tamaliki fafine telā ko lua fua ana masina mo se tamaliki tagata telā ko 22 fua ana masina. E se tioa eiloa o fia maua ne ia se fakamafanafanaga! E maua mai fea ne ia te fakamafanafanaga tenā? I te po e tasi, ne māfatia malosi tena loto kae ne ‵talo atu a ia penei: “Toku Tamana faka-te-Lagi, ke na fakamafanafana mai koe ki a au e alatu i tau Muna.”
I te suā taeao ne āsi atu ei se tino ki tena fale. A ia se Molimau a Ieova. I te aso tenā, ne faigata ‵ki tena galuega mai fale ki nisi fale me e se tokouke a tino ne ‵tala mai olotou mataloa ki a ia. Ne fi‵ta kae loto vāivāi te tino tenā. Ko fai o toe foki atu a ia ki tena fale, kae ne fakamalosi atu ki a ia ke toe tasi te fale e āsi atu a ia ki ei. Tenā loa te fale ne fetaui ei laua mo te fafine telā ne mate tena avaga. Ne ‵kami ne ia te tino tenā ke ulu mai ki tena fale kae ne talia ne ia se tusi telā e fakamatala mai i ei te Tusi Tapu. Ne maua ne te fafine tenā se matugā fakamafanafanaga lasi mai i te faitauga ki te tusi mo tena sautalaga fakatasi mo te Molimau tenā. Ne tauloto a ia ki te folafolaga me ka toe faka‵tu aka ne te Atua a tino ‵mate, penā foki loa mo te Malo o te Atua, telā ko pili o fai ne ia te lalolagi mo fai se palataiso. Kae ko te ‵toe mea tāua, ne kamata o iloa kae alofa atu foki tou fafine ki te Atua tonu e tokotasi, ko Ieova, telā ne tali ne ia tena ‵talo.
A Nola, telā e nofo atu i te fa‵kai ko George, i Afelika ki Saute, ne fakaavanoa ne ia se masina ke kau atu faeloa a ia ki te galuega talai. A koi tuai o kamata tou fafine, ne ‵talo atu a ia mo te loto finafinau ki a Ieova ke fesoasoani mai ki a ia ke maua se tino telā e fiafia tonu ke fai sena akoga faka-te-Tusi Tapu. Ne aofia i te koga telā ne tuku atu ke talai atu a ia i ei, ko te fale o se tino telā ne se ‵lei ana faifaiga ki a Nola i nisi taimi ne āsi atu ei a ia ki te fale tenā. Ne loto toa a Nola kae ne toe āsi atu tou fafine ki te fale tenā. Ne poi a ia me ne maua atu i ei se tino fou, ko Nolini, telā ne fatoā kamata o nofo i te fale tenā. E se gata i ei, ne ‵talo sāle atu a Nolini mo tena mātua ki te Atua ke fesoasoani mai ki a laua ke maina i te Tusi Tapu. Tenei te fakamatalaga a Nola: “I te taimi ne ofo atu ei ne au se akoga faka-te-Tusi Tapu ki a laua, ne fia‵fia malosi laua.” Ne gasolo fakavave atu ki mua a Nolini mo tena mātua. Fakamuli loa, ne ‵kau atu foki laua ki te galuega fakamalosi tino i te feitu faka-te-agaga telā e fai ne Nola.
A te suā tala telā e fakaasi mai i ei te malosi o ‵talo ko te ‵tala o te tauavaga i te fa‵kai i Afelika ki Saute ko Johannesburg. I te afiafi-po o te Aso Ono i te 1996, ne oko atu te fakaipoipoga a Tenisi mo Kauli ki se tulaga telā e masei ‵ki. Ko palele atu katoa a nisi fakamoemoega, telā ne fakaiku aka ne laua ke ‵talo atu mō se fesoasoani. Ne ‵talo ‵soko atu laua ke oko eiloa ki te valuapo. I te suā taeao i te 11, ne tukituki atu ei se avā Molimau a Ieova i te lā mataloa. Ne fanatu a Tenisi ki te mataloa kae ne fai atu ki a laua ke faka‵tali malie ke vau tena avaga. I konā loa, ne fai atu a Tenisi ki a Kauli ke fakaeteete me kafai ko talia mai laua ki loto kāti ka fui olo atu laua kea‵tea. Ne fakamasaua atu ne Kauli ki a Tenisi me ne ‵talo atu laua mō se fesoasoani kae ne fai atu tou fafine me kāti tenei te tali a te Atua ki te lā ‵talo. Telā, ne ‵kami mai ei te avā Molimau ke o‵mai ki loto, kae ne kamata se akoga faka-te-Tusi Tapu i te tusi ko Te Iloaga Telā e Takitaki Atu ei ki te Ola Se-Gata-Mai. Ne fia‵fia malosi a Tenisi mo Kauli i mea kolā ne tau‵loto laua ki ei. I te fakaafiafi eiloa tenā ne ‵kau atu ei laua mō te taimi muamua ki te fakatasiga i te Kingdom Hall o Molimau a Ieova i te lotou fa‵kai. Mai i te fakagalue aka o te iloaga telā ne maua ne laua mai te Tusi Tapu, ne faka‵lei aka ei ne Tenisi mo Kauli te lā fakaipoipoga. Ko fai nei laua mo fai ne tino papatiso fia‵fia kolā e tavae atu ki a Ieova kae e fakailoa sāle atu ne laua lā talitonuga faka-te-Tusi Tapu ki lā tuakoi.
E a Māfai e Manatu Aka Koe me ko tō Masei Koe ke ‵Talo Atu?
E ma‵natu aka a nisi tino loto fakamaoni me ko tō ma‵sei latou ke ‵talo atu ona ko olotou amioga ma‵sei. Ne taku atu ne Iesu Keliso se tala e uiga ki se vaegā tagata penā, se tino ao lafoga telā ne takalia‵lia a tino ki ei. Ke ulu atu a ia ki te koga ateatea o te faletapu, ne ma tou tagata ke fanatu ki te koga telā e masani o ‵talo i ei a tino. “Ne tu a ia e tai ‵mao atu . . . kae ne papa ki tena fatafata, ana muna, ‘Te Atua, ke alofa mai koe ki a kita nei, te tagata agasala.’ ” (Luka 18:13, NW) E pelā mo muna a Iesu, ne talia a pati a te tagata tenā. E fakamaoni mai i ei me e alofa sāle atu a Ieova te Atua kae e fia fesoasoani atu ki tino agasala kolā e sala‵mō tonu.
Ke mafaufau malie aka ki te tala o te tamataene ko Paulo mai Afelika ki Saute. A koi tamaliki a ia, ne ‵kau sāle atu laua mo tena mātua ki fakatasiga Kelisiano. Kae ko te taimi ne fanatu ei a ia ki te akoga lasaga lua, ne kamata o kau sāle atu a ia ki talavou kolā e se amio Atua. Ko oti ne tiakina ne ia te akoga, kae ne galue a ia e pelā me se sotia i te malo mua o Afelika ki Saute telā ne fakasauā atu ki tino uli. Kae se mea fakapoi, me ne seki toe fiafai tena fāmau ki a ia. Ne otia malosi te loto o Paulo ona ko te sē ‵lei o tena olaga. Ana muna: “E tasi te po ne ‵talo atu ei au ki a Ieova kae ne fakamolemole atu ke maua tena fesoasoani, faitalia me ne seki ‵talo faka‵lei atu au ki te Atua i te fia o tausaga.”
Ne seki leva mai te taimi ne fai ei tena ‵talo, kae ne ‵kami Paulo ne tena mātua ke fanatu ki te Fakamanatuga o te mate o Keliso telā e fai i tausaga katoa. (Luka 22:19) Ne fai fakaa‵tea a Paulo i te faiga tenā a tena mātua, me ne fakalogogatā sāle a ia kae ne seki fiafia foki a ia ki te Tusi Tapu. “Ne manatu aka au me i te ‵kamiga tenā ko te tali a Ieova ki taku ‵talo kae ne talia ei ne au te mea tenā.” Mai i te taimi tenā, ne kamata o kau atu faeloa a Paulo ki fakatasiga Kelisiano katoa. Ne oti atu tena akoga faka-te-Tusi Tapu i masina e fa, kae ne toka ‵lei a ia ke papatiso. Ne taofi aka ne ia tena akoga ke fai mo fai se initinia kae ne fakaiku aka ke galue tumau a ia i te galuega talai. Nei la a Paulo se tagata fiafia, telā e se toe loto māfatia e uiga ki tena olaga mua. Ko oti ne galue a ia i te ofisa lagolago o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga i Afelika ki Saute mō tausaga e 11.
A te tonuga loa, e tali faka‵lei ne Ieova te Atua a ‵talo “kae tuku atu foki ne ia te taui ‵lei ki tino kola e salasala ki a ia.” (Epelu 11:6) Ko pili o oko mai te aso lasi o Ieova kae ka fakapalele atu i ei a amioga ma‵sei katoa. Kae koi tuai o fai penā, e tali ne Ieova a ‵talo o ana tino mō fakamalosiga mo takitakiga māfai ko ‵kau atu latou mo te toaga ki te galuega tāua ko te molimauatuga. Tela la, ko lau i miliona a tino kolā e fetaui mo te fakapotopotoga Kelisiano kae ko maua ne latou te fakamanuiaga ko te iloaga mai te Tusi Tapu telā e takitaki atu ei ki te ola se-gata-mai.—Ioane 17:3.
[Ata i te itulau e 3]
Ne iku atu te ‵talo fakamaoni a Konelio ki te āsiga a te apositolo ko Petelu ki a ia
[Ata i te itulau e 4]
Ko oti ne fesoasoani atu te faiga o ‵talo ki tino e tokouke i taimi o fakalavelave
[Ata i te itulau e 5]
Se mea ‵lei ke ‵talo atu koe mō se fesoasoani ke maina koe i te Tusi Tapu
E mafai ne tauavaga o ‵talo atu mō se fesoasoani ke fakamalosi aka ei olotou fakaipoipoga