Ke Tumau i te Talitonu Katoatoa ki te Atua
“Kae se puli faeloa koutou i ana ‵talo, ko te mea ke tumau koutou i te fai mo tino ma‵tua, kae tuku atu foki katoatoa otou loto o fai te loto o te Atua.”—KOLOSE 4:12.
NE MANAVASE malosi a soko o Iesu ki olotou taina tapuaki. Ne fakamatala mai ne Tetuliana (se tino tusitala i te lua mo te tolu o senitenali T.A.) te lotou atafai ki tama‵liki kolā e seai ne olotou mātua, tino ma‵tiva, penā foki loa mo tino ma‵tua. Ne ofo malosi a tino sē tali‵tonu i fakamaoniga konā o te alofa kae ne fai atu a nisi tino penei e uiga ki te kau Kelisiano, ‘Kiloke ki te fakatau alofa o latou.’
2 E fakaasi mai i te tusi ko Kolose a te vaegā alofa tenā o Paulo mo tena taugasoa ko Epafala ki taina mo tuagane i Kolose. Ne tusi atu penei a Paulo ki a latou: “Ko alofa atu foki a Epafala ki a koutou, se tino mai i a koutou, se tavini a Keliso Iesu; kae se puli faeloa koutou i ana ‵talo, ko te mea ke tumau koutou i te fai mo tino ma‵tua, kae tuku atu foki katoatoa otou loto o fai te loto o te Atua.” I te tausaga ko te 2001 ka filifili aka ne Molimau a Ieova a pati konei i te te Kolose 4:12 ke fai mo fai te lotou tusi siki mō te tausaga: ‘Tuku atu katoatoa otou loto o fai te loto o te Atua.’
3 Kāti e maina koe me e lua mea ne fakauiga ki ei a ‵talo a Epafala: (1) ‘ke tumau latou i te fai mo tino ma‵tua’ mo te (2) ke ‘tuku atu foki katoatoa olotou loto o fai te loto o te Atua.’ Ne fāulu aka a fakamatalaga konā ki te Tusi Tapu ke aogā ki a tatou. Tela la, ke na fesili ifo koe penei, ‘Ne a aku mea e ‵tau o fai ko te mea ke matua au kae ke katoatoa foki toku loto ke fai te loto o te Atua? Kafai e fai penā, ne a mea ka ‵tupu i ei?’ Ke onoono aka tatou.
Taumafai ke “Fai mo Tino Matua”
4 Ne manako malosi a Epafala ke ‘tumau’ ana taina mo tuagane i Kolose i te fai mo fai ne “tino ma‵tua.” A te tugāpati telā ne fakaaogā ne Paulo i konei ko te “ma‵tua,” e mafai o fakauiga ki te kātoa ‵lei, te ‵tupu aka ke kātoa, mo te matua ‵lei. (Mataio 19:21; Epelu 5:14; Iakopo 1:4, 25) Kāti e iloa ‵lei ne koe me faitalia me ko oti ne papatiso se tino e pelā me se Molimau a Ieova, e se fakauiga faeloa i ei me i a ia se Kelisiano telā e matua ‵lei. Ne tusi atu a Paulo ki te kau Efeso, kolā ne ‵nofo atu i te feitu ki togāla mai i Kolose, me e ‵tau mo tausi mamoe mo faiakoga o fesoasoani atu ‘ke oko atu latou katoa, ki te tasi o latou i te lotou fakatuanaki mo te lotou poto e uiga ki te Tama a te Atua; ke fai foki latou mo tino ko ma‵tua a mafaufau, ko te mea ke oko latou ki te katoatoaga o te foitino katoa o Keliso.’ I nisi tusi siki ne fakamalosi atu ei a Paulo ki te kau Kelisiano ke fai “e pela mo ne tino ko ma‵tua [olotou] mafaufau.”—Efeso 4:8-13; 1 Kolinito 14:20.
5 Kafai ne seki ma‵tua io me ne kātoa ‵lei a nisi tino i Kolose i te feitu faka-te-agaga, tenā loa te mea ne ‵tau o kausaki latou ki ei. E ‵tau o fai foki penā i aso nei, i ne? Faitalia me ko leva ne papatiso tatou io me ne fatoā papatiso fakamuli nei, e mata, e matea ‵lei te gasolo atu o tatou ki mua i te atamai o ‵tou mafaufau mo faka‵tauga? E mata, e mafaufau muamua tatou ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu a koi tuai o fai ‵tou filifiliga? E mata, e momea aka te tāua o mataupu e uiga ki te Atua mo faifaiga a te fakapotopotoga i ‵tou olaga, kae e se manatu māmā fua tatou ki ei? E se mafai nei ne tatou o fakaasi atu a auala katoa kolā e mafai ei ne tatou o fakamaoni aka te gasolo aka o tatou ke katoa ‵lei, kae ke na mafaufau malie aka tatou ki auala e lua konei.
6 A te auala muamua: Kāti ne ‵tupu aka tatou i se vaegā koga telā ne lauiloa ei te fakailoga tino mo te takalialia ki tino mai nisi fenua, lanu, mo telega. Ko iloa ne tatou me i te Atua e se fakailoga tino kae e se ‵tau foki mo tatou o fakailoga a tino. (Galuega 10:14, 15, 34, 35) Kāti e isi ne tino mai se isi fenua i ‵tou fakapotopotoga io me ko ‵tou fenua kae e fetaui sāle tatou. Kae e pefea te lasi o te sē fiafia mo te masalosalo telā e ‵toe mai i ‵tou loto e uiga ki tino mai i te telega tenā? E mata, ko ita fakamoe‵moe tatou, kae mataonoono faeloa ma isi se tamā mea ‵se e fai ne se vaegā tino penā ki a tatou? Ke fesili ifo koe penei, ‘E mata, e ‵tau o momea aka toku gasolo atu ki mua ke maua te kilokiloga sē fakailoga tino a te Atua?’
7 Ko te lua o auala: E pelā mo muna i te Filipi 2:3, e se ‵tau mo tatou o fai ‘ne mea e fakavae i luga i te manatu fakapito mō te ‵lei o te tino, io me i luga i te fakamatamata; kae ke fakatau loto malalo tatou, ke mo a foki e manatu ake tatou me ‵lei atu tatou i nisi tino.’ E a te gasolo atu o tatou ki mua i te feitu tenā? E tofu te tino mo ana vāivāiga mo mea e malosi ei a ia. Kafai ne mataonoono sāle tatou i aso mua ki tamā mea ‵se e fai ne nisi tino, e mata, ko gasolo atu nei tatou ki mua, kae e se toe fakamoemoe tatou ke ‵lei katoatoa latou? (Iakopo 3:2) E mata, ko sili atu nei ‵tou iloa me e ‵lei atu a nisi tino i a tatou, kae e salasala aka foki ne tatou a feitu konā? ‘E sili atu te loto kufaki o te tuagane tenā i lō au.’ ‘Ko sili atu te malosi o te fakatuanaki o te tino tenā.’ ‘A te tonuga loa, e ‵lei atu a ia i lō au i te faiga mo fai se faiakoga.’ ‘Ko sili a ia i te fa‵ki o tena kaitaua.’ Kāti ne ‵tau o gasolo atu ki mua a nisi tino Kolose i feitu konā. E mata, e penā foki tatou?
8 Ne ‵talo atu a Epafala ke “tumau” te kau Kolose “i te fai mo tino ma‵tua.” E manino mai i ei, me ne ‵talo atu a Epafala ki te Atua me kafai ko kātoa, io me ko ma‵tua ‵lei a Kelisiano i Kolose, e ‵tau eiloa o “tumau” latou i te tulaga tenā.
9 E se ‵tau o ma‵natu aka tatou me kafai ko oti ne fai tatou taki tokotasi mo fai se Kelisiano ma‵tua, ka tumau faeloa tatou i te tulaga tenā. Ne fai atu a Iesu me e tokotasi te tama fakaagelu a te Atua “ne seki tumau i te munatonu.” (Ioane 8:44) Kae ne fakamasaua atu a Paulo ki te kau Kolinito me e isi ne tino kolā ne tavini atu ki a Ieova i aso mua, kae ne ‵teka atu keatea foki. Ne fakailoa atu a ia penei ki ana taina kolā ne fakaeke ki te agaga tapu: “Ko te tino tela e mafaufau i a ia ko ‵lei katoatoa, ke fakaeteete i a ia mana paku atu ki te agasala.” (1 Kolinito 10:12) E toe faka‵mafa mai i ei te tāua o te ‵talo ke “tumau” te kau Kolose “i te fai mo tino ma‵tua.” Kafai ko oti ne fai latou mo fai ne tino kolā e kātoa ‵lei kae e ma‵tua, ne ‵tau eiloa o tu ‵mautakitaki latou penā, ke se toe paku, fakavāivāi, io me ‵teka atu keatea. (Epelu 2:1; 3:12; 6:6; 10:39; 12:25) Telā ka kātoa ‵lei latou i te aso e fakamasino ei latou kae e maua ei te ‵toe taliaga.—2 Kolinito 5:10; 1 Petelu 2:12.
10 Ko oti ne fai‵pati tatou e uiga ki te tāua o te takuatuga o igoa totino o tino i ‵tou ‵talo kae ke fakamolemole tonu atu ki a Ieova ke fesoasoani atu a ia ki a latou, ke fakamafanafana atu ki a latou, kae ke avatu foki ne ia te agaga tapu ki a latou. Konā eiloa a vaegā ‵talo ne fai ne Epafala mō te kau Kolose. Kae e ‵tau eiloa o maua ne tatou i pati konā a manatu tāua e uiga ki mataupu kolā e mafai ne tatou o avaka ki a Ieova i ‵tou ‵talo e uiga ki a tatou eiloa. E seai se fakalotolotolua, me e ‵tau o akai atu tatou ki a Ieova ke fesoasoani mai a ia, ko te mea ke “tumau” tatou taki tokotasi “i te fai mo tino ma‵tua.” E mata, e ‵talo sāle koe penā?
11 Kaia e se taku atu ei ne koe i tau ‵talo a fakamatalaga e uiga ki tou tulaga i te feitu tenā? Ke faipati atu koe ki te Atua e uiga ki te lasi o tou gasolo ki mua ke fai mo fai se “tino matua.” Ke akai malosi atu koe ke fesoasoani mai a ia ke iloa ne koe a feitu kolā e ‵tau ei o tupu aka koe i te feitu faka-te-agaga. (Salamo 17:3; 139:23, 24) E seai se fakalotolotolua me e isi ne feitu penā. Tela la, ke se loto vāivāi koe i ei, kae ke na akai atu ki te Atua i se auala manino ke fesoasoani atu a ia ki a koe ke gasolo atu ki mua. Ke se fai fakatasi fua te mea tenā. E a, kaia e se fakaiku aka ei ne koe ke ‵talo atu koe i se taimi tai mata leva i te vaiaso tenei e uiga ki tou ‘tumau i te fai mo tino matua’? Kae ke fakatoka foki koe ke toe fai fakafia penā māfai ko mafaufau koe ki te tusi siki mō te tausaga tenei. Ke saga faka‵lei atu koe i te faiga o au ‵talo ki feitu kolā e mata mataku ei koe, e fita koe i ei, io me e gasolo o teka atu keatea koe i ei mai i te taviniga ki te Atua mo auala ke mo a ma fai ne koe penā.—Efeso 6:11, 13, 14, 18.
Ke ‵Talo Atu ke Tuku Katoatoa Atu Tou Loto
12 Ne ‵talo atu foki a Epafala mō te suā mea telā ne tāua ki te kau Kolose ko te mea ke talia fakamuli ne te Atua latou. E ‵pau eiloa tena tāua mō tatou. Se a te mea tenā? Ne ‵talo atu a ia ke ‘tuku atu foki katoatoa olotou loto o fai te loto o te Atua.’ Ne sikomia latou ne manatu fakaaposetate mo akoakoga ‵se, kae ne foliga fakaloiloi a nisi mea konā e pelā me ne vaega o te tapuakiga tonu. E pelā mo te mea e tasi, ne fakamalosi atu ki a latou ke fakamanatu aka a nisi aso fakapito mō fakalikilikiga io me ko fakaala, e pelā eiloa mo mea kolā ne ‵tau o fai muamua i te tapuakiga a te kau Iutaia. Ne fakasino malosi atu a faiakoga ‵loi ki agelu, ko tino faka-te-agaga kolā ne ma‵losi kae ne tuku atu ne latou te Tulafono ki a Mose. Mafaufau malie aka ki vaegā fakamalosiga penā! Ne ‵numi masei latou i te fia o manatu kese‵kese.—Kalatia 3:19; Kolose 2:8, 16-18.
13 I te tali a Paulo ne faka‵mafa malosi ne ia te tulaga o Iesu Keliso. “Ona ko te mea ko oti ne talia ne koutou a Keliso Iesu ko te Aliki, tela la, ke ola koutou i a ia. Ke ‵mau otou aka, ke putiputi ake foki koutou i a ia, ke ati ake foki koutou i te fakatuanaki, e pela eiloa mo te mea ne akoako atu ki a koutou.” E tonu, ne ‵tau (mo te kau Kolose penā foki loa mo tatou) o talitonu katoatoa ki te tulaga o Keliso i fuafuaga a te Atua, penā foki loa mo ‵tou olaga. Tenei te fakamatalaga a Paulo: “Tela e nofo i a ia a te katoatoaga o te natula faka te Atua, ka ko fakakatoatoagina foki te otou olaga i a ia, tela ko te ulu o aliki mo pule katoa.”—Kolose 2:6-10.
14 Ne fai te kau Kolose mo fai ne Kelisiano kolā ne fakaekegina ne te agaga tapu. Ne mautinoa eiloa te lotou fakamoemoega, ko te ola i te lagi, kae ne ‵tau eiloa o manino ‵lei te fakamoemoega tenā i olotou mafaufau. (Kolose 1:5) Ko “te loto o te Atua” ke tali‵tonu katoatoa latou ki te mautinoa o te fakamoemoega tenā. E mata, ne ‵tau o fakalotolotolua so se tino i a latou e uiga ki te fakamoemoega tenā? Ikai! E mata, e ‵tau o kese te tulaga i aso nei mō tino katoa kolā ko maua ne latou te fakamoemoega mai te Atua ke ola i te lalolagi palataiso? Ikai! E mautinoa eiloa me i te fakamoemoega tonu tenā se vaega o “te loto o te Atua.” Kae ke mafaufau malie aka ki fesili konei: Kafai ko taumafai eiloa koe ke aofia i “te vaitino tokouke” kolā ka sao atu i “te fakalavelave lasi,” e pefea te tonu o te fakamoemoega tenā ki a koe? (Fakaasiga 7:9, 14) E mata, e aofia i ei te ‘tuku atu katoatoa tou loto ki te faiga o te loto o te Atua’?
15 A te ‵tou “fakamoemoega” e se fakauiga fua ki se manatu tuku taumate io me se mea e moemiti fua ki ei. E maina tatou i te mea tenā i se fakasologa o manatu kolā ne avatu muamua ne Paulo ki te kau Loma. I te fakasologa tenā,e fetaui ‵lei kae e faka‵soko atu ki ei te suā manatu ki te suā manatu. Ke onoono aka me se a te tulaga o te “fakamoemoega” i te fakamatalaga tenei a Paulo: “Kae sili atu te tou fia‵fia ki puapuaga o tatou, i te mea e iloa ne tatou me ko puapuaga e tupu mai ei te kufaki, ka ko te kufaki e fakatupu ne ia te iloa tonu, ka ko te iloa tonu e fakatupu ne ia te fakamoemoe. Ka ko te fakamoemoe e se fai ne ia ke ‵mate o‵tou loto, i te mea ko oti ne ‵ligi mai ne te Atua ki loto o tatou a tona alofa, e alatu i te Agaga Tapu tela ne tuku mai ki a tatou.”—Loma 5:3-5.
16 I te taimi ne fatoā fakaasi atu ei ne Molimau a Ieova a te fekau mai te Tusi Tapu ki a koe, kāti ne saga malosi atu koe ki se munatonu e tasi, e pelā mo te fakamatalaga e uiga ki te mate io me ko te toetu. E pelā mo te tokoukega o tino, a te fakamatalaga fou ko te fakamoemoega mai te Tusi Tapu me e mafai o ola a tino i te palataiso i te lalolagi nei. Fakaataata i tou mafaufau te taimi ne fatoā lagona ei ne koe te akoakoga tenā. Ko tafaga la te gali o te fakamoemoega tenā—ka se toe ai a masaki mo te olaga matua, ka tumau koe i te ola ke maua a taui mai i au galuega, kae ka maua foki te filemu i va o manu! (Failauga 9:5, 10; Isaia 65:17-25; Ioane 5:28, 29; Fakaasiga 21:3, 4) Ne maua ne koe se fakamoemoega fakaofoofogia i ei!
17 Kāti e isi ne taimi ne fepaki ei koe mo ‵tekemaiga mo fakasauāga. (Mataio 10:34-39; 24:9) Fakamuli nei, e isi foki ne Molimau mai fenua kese‵kese kolā ne ‵tuli keatea mai i olotou fale io me ne fai latou mo fai ne tino fakaa‵lofa. Ne ‵ta masei a nisi tino i a latou, ne ‵faomālō olotou tusi faka-te-Tusi Tapu, io me ne taku fakamaseigina latou i tala ‵loi i nusipepa mo tala fakasalalau. Faitalia me se a te vaegā fakasauāga telā ko oti ne fepaki mo koe, e pelā mo muna i te Loma 5:3, e mafai eiloa o fiafia koe i taimi o puapuagā, kae ne iku mai i ei a mea ‵lei. E pelā mo pati kolā ne tusi ne Paulo, ne maua eiloa ne koe te loto kufaki ona ko te puapuagā tenā. Ne iku atu te kufaki ki te mea mautinoa me ko talia koe. Ne iloa ‵lei ne koe me ne fai ne koe te mea tonu, ne fai ne koe te loto o te Atua, telā ko talitonu ei koe me ko talia ne ia koe. E pelā mo muna a Paulo “e fakatupu ne ia te iloa tonu.” E ‵soko atu ki ei ne tusi atu Paulo penei me “ko te iloa tonu e fakatupu ne ia te fakamoemoe.” Kāti e tagi fakaatea te fakamatalaga tenā. Kaia ne tuku atu ei ne Paulo “te fakamoemoe” ki te fakaotiga o te fakasologa tenei? Ko leva ne maua ne koe te fakamoemoega, i te taimi ne fatoā logo ei koe i te tala ‵lei, i ne?
18 E manino i ei, me ne seki fakauiga a Paulo i konā ki te lagonaga muamua o tatou e uiga ki te fakamoemoega ki te ola ‵lei katoatoa. E uke atu, kae e ‵loto atu foki a mea kolā e fakauiga a ia ki ei, kae e sili atu te fakamalosi loto o mea konā. Kafai e kufaki eiloa tatou mo te fakamaoni kae ko iloa ei ne tatou me ko talia tatou ne te Atua, e fakamalosi aka i ei te fakamoemoega telā ne maua ne tatou i te kamataga. Ko sili atu nei te tonu, te mautakitaki mo te aogā o te fakamoemoega tenā ki a koe. E sili atu te manino o te fakamoemoega ‵poko tenā. E masaua faeloa ne tatou te fakamoemoega tenā i so se mea e fai ne tatou. “Ka ko te fakamoemoe e se fai ne ia ke ‵mate o‵tou loto, i te mea ko oti ne ‵ligi mai ne te Atua ki loto o tatou a tona alofa, e alatu i te Agaga Tapu tela ne tuku mai ki a tatou.”
19 Ne ‵talo malosi atu a Epafala ke fakaosofia faeloa a loto o ana taina mo tuagane i Kolose kae ke talitonu katoatoa latou ki mea kolā e faka‵tali mai mō latou, kae ke “tuku katoatoa atu olotou loto ki te loto o te Atua.” Ke penā foki loa te ‵talo sāle atu o tatou ki te Atua e uiga ki te ‵tou fakamoemoega. Ke faipati koe i au ‵talo totino e uiga ki tou fakamoemoega ki te lalolagi fou. Ke taku atu ne koe ki a Ieova me e pefea te olioli o koe ke na oko mai te mea tenā, ona ko tou talitonu katoatoa me ka oko mai eiloa te mea tenā. Ke akai atu ki a ia ke fakapoko kae fakalauefa aka ne ia tou loto talitonu. E pelā eiloa mo te ‵talo a Epafala e uiga ki te kau Kolose ke ‘tuku atu foki katoatoa otou loto o fai te loto o te Atua,’ ke penā foki loa te ‵tou ‵talo. Ke fai ‵soko a vaegā ‵talo penā.
20 E se ‵tau o sipa keatea ou mata io me ke ‵tuka tou loto ona ko te sē tumau o nisi tino i te talitonu katoatoa. Ka takavale a nisi tino, ka teka atu keatea, io me ka piki mākau latou. Tenā loa te mea ne tupu ki se taugasoa pili tokotasi o Iesu, se apositolo. Kae i te taimi ne fai ei a Iuta mo fai se fakalata, e mata, ne loto vāivāi io me ne takavale a nisi apositolo i ei? Ikai! Ne siki mai ne Petelu a te Salamo 109:8 ke fakaasi atu ei me ka sui Iuta ne se isi tino. Ne filifili aka se sui, kae ne gasuesue malosi a tino fakamaoni o te Atua i te lotou tofiga ko te faiga o te galuega talai. (Galuega 1:15-26) Ne fatuaki aka ne latou olotou loto ke tu mautakitaki latou i te talitonu katoatoa.
21 E mafai foki o talitonu katoatoa koe me ka matea atu te tuku atu katoatoa o tou loto ke fai te loto o te Atua. Ka matea atu kae fakatāuagina foki te mea tenā. Ne ai?
22 Ka matea atu ne ou taina mo tuagane kolā e masani mo koe kae e a‵lofa foki ki a koe. Faitalia me e se taku tonu mai a manatu i konā ne te tokoukega o latou, kae tai ‵pau te mea telā e tupu mo te mea telā e fai‵tau ne tatou i te 1 Tesalonia 1:2-6: “E fakafetai faeloa matou ki te Atua mo koutou katoa, kae e manatua faeloa koutou ne matou i omotou talosaga. Me masaua faeloa ne matou i mua o te Atua te tou Tamana i te fakagalue ne koutou te otou fakatuanaki, mo te otou alofa i te fai ne ia ke ga‵lue malosi koutou, mo te mautakitaki foki o te otou fakamoemoe ki te tou Aliki ko Iesu Keliso. . . . Me i te avatuga ne matou a te Tala ‵Lei ki a koutou, ne seki avatu fua ne matou na ko muna, kae ne avatu i te mana mo te Agaga Tapu, mo te loto talitonu fakamaoni ki tena tonu katoatoa. . . . Ne fakaakoako mai koutou ki omotou faiga e pela foki a faiga a te Aliki.” E ‵tau o penā eiloa a manatu o Kelisiano fakamaoni i ‵tou tafa māfai ko matea atu ne latou me ko ‘tuku atu foki katoatoa ‵tou loto i te faiga o te loto o te Atua.’—Kolose 1:23.
23 Kae e mautinoa eiloa me ka matea atu foki ne tou Tamana faka-te-lagi au faiga konā kae ka fiafia ki ei. Ke talitonu koe ki ei. Kaia? Me e tuku atu foki katoatoa tou loto i te faiga “o te loto o te Atua.” Ne tusi fakamalosi atu a Paulo ki te kau Kolose me ne ola latou i “se olaga e aoga mō te Aliki, e fonu i mea e fakafiafia ki a ia.” (Kolose 1:10) E tonu, e mafai ne tino sē ‵lei katoatoa o fakafiafia katoatoa atu ki a ia. Tenā loa te mea ne fai ne ou taina mo tuagane i Kolose. Konā foki a faiga a Kelisiano i ou tafa i aso nei. E mafai foki ne koe o fai penā! Tela la, i te tausaga tenei, ke na fakamaoni aka ne au ‵talo mo au faifaiga masani me ko oti ne tuku katoatoa atu ne koe tou loto “o fai te loto o te Atua.”
E Masaua ne Koe?
• Ne a mea e aofia i te ‘fai mo fai ne tino ma‵tua’?
• Ne a mea e uiga ki a koe e ‵tau o aofia i au ‵talo?
• E pelā mo te fakamatalaga i te Loma 5:4, 5, se a te vaegā fakamoemoega telā e fia maua ne koe?
• Se a te mea telā ko fakamalosi aka koe ke fai i te tausaga tenei ona ko te ‵tou mataupu tenei?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Ne a mea ne matea atu ne tino kolā e se ne Kelisiano e uiga ki te kau Kelisiano i aso mua? (e) E fakaasi mai pefea ne te tusi ko Kolose a te alofa?
3. Ne a mea e lua ne ‵talo atu ki ei a Epafala?
4. Ne ‵tau o “ma‵tua” pefea te kau Kolose?
5. E mafai pefea ne tatou o kausaki atu eiloa ki te matua ‵lei?
6. Se a te auala e tasi telā kāti e mafai ei ne se tino o gasolo atu ki mua ke kātoa ‵lei, kae e fakaakoako atu eiloa i ei ki a Ieova?
7. Kāti, e ‵tau o fuli pefea ‵tou kilokiloga ki nisi tino ke fai mo fai se Kelisiano matua?
8, 9. (a) I te feitu fea ne ‵talo atu ei a Epafala ke “tumau” te kau Kolose i te fai mo tino ma‵tua? (e) Se a te mea telā e fakauiga ki ei mō aso mai mua ona ko te ‘tumau i te fai mo fai ne tino ma‵tua’?
10, 11. (a) Se a te fakaakoakoga telā ne tuku mai ne Epafala e uiga ki te faiga o ‵talo? (e) E pelā mo faifaiga a Epafala, se a te mea telā ko fakaiku aka ne koe ke fai?
12. Kaia ne ‵tau ei mo te kau Kolose o ‘tuku atu katoatoa olotou loto’?
13. Se a te mea aogā e ‵tau o talitonu katoatoa te kau Kolose ki ei, kae e aogā foki pefea te mea tenā ki a tatou?
14. Kaia ne fai ei te fakamoemoega mo fai se mea tonu ki tino i Kolose?
15. Se a te fakasologa telā ne laulau mai ne Paulo kae ne aofia i ei te fakamoemoega?
16. I te taimi ne tauloto ei koe ki te munatonu i te Tusi Tapu, se a te vaegā fakamoemoega telā ne maua ne koe i ei?
17, 18. (a) Ne oko atu pefea ki te fakamoemoe a te fakasologa o manatu telā ne fakaasi atu ne Paulo ki te kau Loma? (e) Se a te vaegā fakamoemoega telā e fakauiga ki ei i te Loma 5:4, 5, kae e mata, e isi sou fakamoemoega penā?
19. E ‵tau o aofia pefea tou fakamoemoega i au ‵talo kolā e fai sāle?
20. Faitalia me ka teka atu keatea a nāi tino mai i te auala o Kelisiano, kaia e se ‵tau ei o loto vāivāi tatou i ei?
21, 22. Ka matea atu pefea te tuku atu katoatoa o tou loto?
23. I te tausaga tenei, se a te mea telā e ‵tau o fakaiku aka ne koe ke fai?
[Ata i te itulau e 14]
Ne ‵talo atu a Epafala ke tuku atu katoatoa ne ana taina talitonu olotou loto ki a Keliso, penā foki loa mo te lotou fakamoemoega
[Ata i te itulau e 17]
E ‵pau eiloa tou fakamoemoe mautinoa mo tou loto talitonu mautakitaki mo te fia miliona o nisi tino