E Pefea te Tāua o Te Tu ‵Mā?
A TE TU ‵MĀ e ‵kese tena uiga ki tino kese‵kese. E pelā mo te tamaliki tagata telā e fakatonu atu ne tena matua ke ‵fulu ana lima mo ana mata, kāti ka mafaufau a ia me i te tuku atu o ana lima mai lalo o se paipa vai mo te faka‵siuga fua o ana laugutu ko lava loa i ei. Kae e uke atu a mea e iloa ne tena mātua. E ‵toe fakafoki mai ne tou fafine a ia ki te fale koukou kae ‵fulu aka i ei ana lima mo ana mata ki sōpu mo vai—faitalia tena ita ki ei!
E tonu, e se ‵pau a te tulaga o te tu ‵mā i koga valevale o te lalolagi, kae e ‵tupu aka a tino mo mafaufauga kese‵kese ki te tu ‵mā. I taimi ko ‵teka, i fenua e uke, ne fesoasoani atu a akoga kolā e tausi ki te tu ‵mā ki tama‵liki ke ola e tusa mo te tu ‵mā tenā. I aso nei, ko ‵fonu a malae ta‵fao o akoga i kaiga telā ko foliga mai e pelā me ne koga ‵pei kaiga i lō malae ta‵fao. Kae e pefea la a faleakoga? E fai mai a Darren, se tino leoleo i se Akoga Maluga e tasi i Ausetalia, penei: “Ko lavea atu foki ne tatou a te lai‵lai o faleakoga.” A nisi tama‵liki e fakauiga ne latou a te fakatonuga ke “‵Tae a kaiga” io me ko te “‵Teu ke ‵mā” e pelā me se fakasalaga. Kae ko te fakalavelave, e fakaaogā ne faiakoga a te ‵teuga o kaiga e pelā me se fakasalaga.
I te suā feitu, e se tuku mai ne tino ma‵tua se fakaakoakoga ‵lei o te tu ‵mā, i aso takitasi o olotou olaga io me i koga ga‵lue. I nisi kogā koga kolā e olo sāle a tino i ei ko tiakina valevale fua a kaiga kae ko se gali ma ‵kilo foki ki ei. A nisi kamupane ‵lasi ko fakalailai ne latou a te ea mo te vai. E tonu, e se māfua mai a te fakalailaiga o te lalolagi mai mea ne faite, kae mai tino eiloa. Se mea tonu me i te pogai lauiloa e tasi o te fakalailaiga o te lalolagi kātoa mo nisi ikuga ma‵sei ko te kaimanako, kae e aofia foki i te fakalavelave tenei ko ikuga o faifaiga se ‵mā a tino. Ne ‵lago malosi mai a te pule aoao mua o te Commonwealth of Australia ki te mea tenei, i ana pati konei: “E fakasino sale atu so se fesili e uiga ki te tu ‵ma ki faifaiga a tagata, fafine mo tama‵liki takitokotasi.”
Kae, koi tumau eiloa a tino i te mafau‵fau me i te tu ‵mā se mea totino eiloa kae e seai se fekau a nisi tino i ei. E mata, e tonu te manatu tenā?
E tāua ‵ki eiloa a te tu ‵mā i feitu tau mea‵kai—faitalia me e ‵togi ne tatou mai te maketi, ‵kai ki ei i se fale ‵kai, io me ‵kai ki ei i se fale o se taugasoa. E fakamoe‵moe eiloa tatou me e fakatāua ne tino kolā e fakatoka ne latou a meakai a te tu ‵mā. A lima lai‵lai—o latou io me ko tatou—e mafai o māfua mai ei a ma‵saki e uke. Kae e pefea la a fa‵kaimasaki—ko te koga telā e fakamoe‵moe tatou me e ‵tau o ‵mā faeloa? Ne lipoti mai a te New England Journal of Medicine me ona ko te sē ‵fulu sāle o lima o tokitā mo nēsi i te fa‵kaimasaki, e manakogina i ei se sefulu piliona tālā i te tausaga ke faka‵lei aka i ei a ma‵saki kolā e māfua mai i ei. E fakamoe‵moe eiloa tatou me ka seai se tino ka fakamasei ne ia ‵tou olaga mai i ana faifaiga sē ‵mā.
Se matugā mea masei ‵ki foki loa māfai e fakalailai ne se tino a ‵tou vai faitalia me e fai mo te iloa tonu me ikai. Kae e pefea te sē ‵lei ke sasale atu i te tafātai e aunoa mo ne taka kae maua atu i ei a ‵suki kolā ne fakaaogā ne tino kolā e fakaaogā ne latou a vailakau tapu. Kae e sili atu i te tāua ki a tatou takitokotasi i lō mea konā ko te fesili tenei: E mata, e fakagalue aka ne tatou a te tu ‵mā i ‵tou fale?
Ne fesili mai penei a Suellen Hoy i tena tusi ko te Chasing Dirt, penei: “E mata, koi tau‵tali atu tatou ki te tu ‵mā e pelā eiloa mo aso mua?” Ne tali mai a ia, penei: “Ailoga.” Ne fai mai a ia me i te pogai tāua ne fai ei penā ona ko te ‵fuliga o olaga o tino. Ona ko te mu‵tana o taimi e fakamāumāu ne tino i te nofo i olotou fale, ko ala ei o ‵togi ne latou a nisi tino ke ‵teu aka olotou fale. Tela la, ko se toe fia ‵saga atu a tino taki tokotasi ki te tu ‵mā ona ko te faiga tenā. E fai mai penei se tagata: “E se ‵fulu ne au a te fale koukou—e ‵fulu fua ne au toku foitino. Faitalia eiloa te lailai o toku fale, kae ko au e ‵mā eiloa.”
E se gata fua i foliga kolā e lavea ki mata i te tu ‵mā. E fai te tu ‵mā e pelā me se fakatakitakiga aogā i feitu katoa o te olaga. E fakauiga i ei ki te tulaga o te mafaufau mo te loto kolā e aofia i ‵tou faifaiga mō tapuakiga. Ke onoono aka tatou me e fai pefea a te mea tenā.