Te Feitu Faka-te-Agaga mo Tou Malosi
KĀTI e uke a taimi e fakamāumāu ne koe ke tausi tou foitino ke malosi. E se taumate e fakamāumāu ne koe a itula e valu ki te moe, ne nāi itula ke kūka mo te kai, kae e valu a itula io me silia atu e galue ei ke maua a tupe mō ‵togi te fale e nofo ei mo meakai. Kafai ko masaki koe, kāti ka fakaaogā foki au tupe ke fanatu ki se tokita io me fakaaogā se togafiti fakatatou. E ‵teu tou fale, e koukou, kae fai foki au mea fakamalosilosi foitino ko te mea ke maua ne koe te malosi.
Kae e uke atu a mea e manakogina ke maua te malosi ‵lei i tafa o te saga atu fua ki ou manakoga faka-te-foitino. E isi foki se isi mea tāua telā e lasi ‵ki tena aogā ki ‵tou malosi ‵lei. E fai mai a tokita i olotou sukesukega me e sē mafai o ‵vae keatea a te malosi faka-te-foitino mai te malosi faka-te-agaga—e pokotia tou malosi faka-te-foitino i tou tulaga faka-te-agaga—me malosi io me ikai.
E ‵Soko Tasi Lāua
“Ko oti ne maua i sukesukega muamua ne fai ki te mataupu tenei a te ‵soko ‵lei o te gasolo ki mua faka-te-agaga mo te gasolo aka foki o te malosi o te foitino,” ko pati a te polofesa ko Hedley G. Peach mai te Iunivesiti o Melbourne, Ausetalia. Ne fai mai The Medical Journal of Australia (MJA) e uiga ki te sukesukega tenā: “E ‵soko ‵lei foki te malosi faka-te-agaga mo te pakū o te toto maluga, te fui pakia o te fatu, mo te fui maua o te kenisa.”
E tai penā foki te sukesukega a te Iunivesiti o Kalefonia i te Iunaite Sitete i te 2002 ki tino e toko 6,545, ne iloa aka i ei me i “tino kolā e ‵kau sāle fakatasi i te vaiaso ki te lotu e ola leva atu i lō tino kolā e se masani o fai penā io me sē olo lele eiloa ki lotu.” Ne fai mai a Doug Oman, ko te takitaki o te sukesukega tenā kae se faiakoga foki i te UC Berkeley’s School of Public Health: “Ne lavea aka ne matou te ‵kese tenei i te otiga ne ‵saga atu foki ki nisi mea pelā mo olotou fesokotakiga masani, faifaiga masani o te tu ‵ma, ke oko ki te ‵pusi mo te fakamalosilosiga o te foitino.”
I te fakaasimaiga o nisi mea aogā e maua ne tino kolā e ‵saga tonu ki mea faka-te-agaga, e fai mai te MJA: “Ko oti ne maua aka i sukesukega i Ausetalia me ko ‵lei atu te tulaga o te kāiga fakaipoipo, ko sē lasi te fakaaogā ‵se o meainu ma‵losi mo vailakau tapu, te fia fakamate, te manavase mo te loto mafatia mo te kaimanako.” E se gata i ei, e lipoti mai foki a te BMJ (telā ne fakaigoa muamua ki The British Medical Journal): “E foliga mai me i tino kolā e ma‵losi olotou talitonuga fakalotu e vave gata te lotou fanoa‵noa mai tua o te mate o se tino pele i lō tino kolā e se lotu.”
E uke a manatu e uiga ki te tinā tulaga tonu faka-te-agaga. Kae e pokotia eiloa te malosi o tou foitino mo tou mafaufau i tou tulaga faka-te-agaga. E fetaui tonu te fakamaoniga tenei mo pati a Iesu Keliso ne fai i se 2,000 tausaga ko ‵teka. Ana muna: “Amutia a latou kolā e iloa ne latou i a latou e ma‵tiva faka te Agaga.” (Mataio 5:3) Ona ko te pokotia o tou malosi mo te fiafia i tou tulaga faka-te-agaga, se mea ‵tau ke iloilo faka‵lei a te Muna a te Atua, ko te koga fua e tasi e mafai o maua i ei a fakatakitakiga faka-te-agaga aogā telā e fakaasi mai i ei a mea e aofia i te faiga pelā me se tino malosi ‵lei i te feitu faka-te-agaga.