Ko oi e ‵Tau o Fakalogo Koe ki ei—Ko te Atua io me ko Tino?
“E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lō te faka‵logo ki tino.”—GALUEGA 5:29.
1. (a) Se a te tusi siki fakavae mō te sukesukega tenei? (e) Kaia ne puke fakapagota ei a apositolo?
KĀTI ne kaitaūa malosi eiloa a famasino i te fono fakamasino maluga a te kau Iutaia. Ne ‵galo a pagota. A pagota konā, ko apositolo a Iesu Keliso, telā ne fakasala ne te fono maluga ki te mate i nāi vaiaso mai mua atu i ei. Nei la, ko toka te fono o fakamasino aka ana toe soko ‵pili eiloa. Kae i te taimi ne olo atu ei a leoleo o puke mai latou, ne iloa aka ei me ko seai ne tino i te koga ne ‵loka i ei, faitalia eiloa me ne ‵loka a mataloa. E seki leva kae iloa aka ne leoleo me ko ‵nofo atu a apositolo i te faletapu i Ielusalema, kae akoako atu e aunoa mo te ma‵taku a tino e uiga ki a Iesu Keliso—ko te galuega eiloa telā ne puke fakapagota ei latou! Ne olo ‵tonu atu a leoleo ki te faletapu, pikifao a apositolo, kae avatu ki te fono.—Galuega 5:17-27.
2. Se a te mea ne fakatonu atu ne te agelu ke fai ne apositolo?
2 Ne fakasaoloto ne se agelu a apositolo mai te falepuipui. E mata, ne tupu te mea tenei ko te mea ke fakagata aka ei te fakasauāga o latou? Ikai. Ne fai penā ona ko te mea ne ‵tau o lagona ne tino i Ielusalema a te tala ‵lei e uiga ki a Iesu Keliso. Ne fai atu te fakatonuga a te agelu ki apositolo ke “taku atu ki tino e uiga ki te ola fou tenei.” (Galuega 5:19, 20) Telā la, i te taimi ne ‵po atu ei latou ne leoleo, ne lavea atu ei ne latou me ko faka‵logo eiloa a apositolo ki te fakatonuga tenā.
3, 4. (a) I te taimi ne fakatonu atu ei ke fakagata te lā talaiga, ne tali atu pefea a Petelu mo Ioane? (e) Ne tali atu pefea a nisi apositolo?
3 A te tokolua o tino talai loto ‵toa konā, ko apositolo ko Petelu mo Ioane, ne ‵tu atu muamua i mua o te fono, i te taimi ne toe fakatonu mālō atu ei te famasino pule, ko Iosefa Kaiafa, ki a laua. Ana muna: “Ne fakatonu malosi ne matou a koutou ke se toe akoako atu ne koutou a te igoa o Iesu; kae kiloke ki te mea ne fai ne koutou! Ko oti ne fakasalalau atu ne koutou te otou talaiga i Ielusalema kātoa.” (Galuega 5:28) Ne seki ‵tau eiloa o ofo a Kaiafa me ne toe ‵tu atu a Petelu mo Ioane i mua o te fono. I te taimi ne fakatonu muamua atu ei ke fakagata te talaiatuga, ne tali atu a apositolo e tokolua: “Fai mai ake me tefea te mea e tonu i mua o te Atua: ko te fakalogo ki a koutou io me ko te fakalogo ki te Atua? Me se mafai o fakagata ne maua te ma fai‵pati ki mea ne matea kae lagona ne maua.” E pelā mo te pelofeta mua ko Ielemia, ne seki mafai o taofi aka ne Petelu mo Ioane te fakataunuga o te lā tofiga ke talai atu.—Galuega 4:18-20; Ielemia 20:9.
4 Nei la, ko maua ne Petelu mo Ioane mo apositolo katoa—e aofia i ei te tino fou ne fatoā fili ko Matatia—te avanoaga ke fakaasi atu te lotou tulaga i mua o te fono. (Galuega 1:21-26) I te taimi ne fakatonu atu ei ke taofi aka te lotou talaiga, ne tali atu foki latou: “E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lō te faka‵logo ki tino.”—Galuega 5:29.
Te Fakalogo ki te Atua io me ko te Fakalogo ki Tino
5, 6. Kaia ne seki faka‵logo ei te kau apositolo ki te fakatonuga mai te fono tulafono?
5 A apositolo ne tāgata faka‵logo ki tulafono a te malo kolā e se masani o ‵teke atu ki se fakatonuga mai te fono tulafono. Kae e seai eiloa se tino, faitalia tena malosi, e mafai o fakatonu atu ki te suā tino ke ‵teke atu ki se fakatonuga a te Atua. A Ieova ko te “pule tafasili i te lalolagi kātoa.” (Salamo 83:18) E se gata fua i te fai mo fai “te famasino o te lalolagi kātoa” kae e fai foki a ia mo fai te Tino Fai Tulafono Sili, e pelā foki mo te Tupu ki te se-gata-mai. So se fakatonuga mai te fono telā e taumafai o fakasēaogā a fakatonuga a te Atua e se aogā i te kilokiloga a te Atua.—Kenese 18:25; Isaia 33:22.
6 Ne talia eiloa te manatu tenei ne nisi tino ‵poto i te tulafono. E pelā mo te mea ne lavea ne te tagata Peletania i te 18 senitenali, ko William Blackstone, ne tusi mai a ia me e se ‵tau eiloa o talia se tulafono a tino ke ‵teke atu ki “te tulafono o fakaasiga” telā e maua i te Tusi Tapu. Telā la, ne ‵teke atu te Sanetulini ki te pule sili i te taimi ne fakatonu atu ei ki apositolo ke fakagata te lotou talai. Ne seki mafai eiloa o faka‵logo a apositolo ki te fakatonuga tenā.
7. Kaia ne kaitaūa ei a faitaulaga sili ona ko te galuega talai?
7 A te loto ‵toa o apositolo ke tumau i te talaiga ne fai ei a faitaulaga sili ke kaitaua. E isi ne tino mai te kāiga o faitaulaga, e aofia i ei a Kaiafa, ne Satukaio, kolā e se tali‵tonu ki te toe‵tuga. (Galuega 4:1, 2; 5:17) Kae ne ‵mautakitaki eiloa te tali‵tonu o apositolo me ko oti ne fakatu aka a Iesu mai te mate. E se gata i ei, ne momea aka foki te matagā o mea ne fai ne nisi faitaulaga sili i te lotou taumafai ke maua te taliaga mai i tino pule o Loma. I te taimi ne fai ei te fono famasino o Iesu, ne tuku atu te avanoaga ke talia ne latou a Iesu e pelā me ko te lotou tupu, ne silia atu foki te ma‵sei o mea ne fai ne faitaulaga sili, me ne ‵tagi atu latou, penei: “E seai se motou tupu, ko Kaisala fua!” (Ioane 19:15)a E se gata fua i te ‵mautakitaki o te talitonu o te kau apositolo me ko oti ne toetu aka Iesu kae ne akoako atu foki latou me i tafa o te igoa o Iesu, “e se maua te fakaolataga i so se tino, me e seai ake foki se igoa i lalo o te lagi ne tuku mai ki tino ke maua i ei ne tatou a te ola.” (Galuega 2:36; 4:12) Kafai ko kamata o ‵kilo atu a tino ki a Iesu telā ko oti ne fakatu aka e pelā me ko te lotou Takitaki, ne manava‵se a faitaulaga, i te mea ma o‵mai a te kau Loma kae e iku loa o ‵galo a tulaga taulia o takitaki Iutaia i ‘te Fale Tapu mo te fenua kātoa o latou.’—Ioane 11:48.
8. Se a te manatu fesoasoani poto ne tuku atu ne Kamalielu ki te Sanetulini?
8 Ne foliga mai me ka ‵fonu eiloa te olaga o apositolo o Iesu Keliso i aso mai mua i logo‵maega. Ne ma‵nako eiloa a famasino o te Sanetulini ke tamate latou. (Galuega 5:33) Kae ne tupu se mea fakafuasei. A Kamalielu, se tino poto i te Tulafono, ne tu aka kae faipati atu ki te lotou potukau ke mo a ma tō gasue‵sue fakavave latou. Ne fai atu a ia i se auala poto, penei: “Kafai te lotou fuafuaga mo te lotou galuega ne mea ne fai ne se tino, e fakamalepegina; kae kafai ne fai ne te Atua, e se tāitāi lele eiloa o mafai ne koutou o fakatakavale.” Kae se mea fakaofoofogia me ne toe fai atu a Kamalielu: “Kafai e fai ne koutou, ka iloa fakamuli ake ei ne koutou, i a koutou e fakasaga tau ki te Atua.”—Galuega 5:34, 38, 39.
9. Ne a fakamaoniga me ne māfua mai te galuega a te kau apositolo mai te Atua?
9 Se mea fakapoi, me ne talia ne te fono a te manatu fesoasoani o Kamalielu. “Ne toe ami atu ki apositolo ke o‵mai ki loto [ki mua o te Sanetulini]. Ne ‵kini ne latou, kae fakatonu atu ke se toe fai‵pati eiloa ki te igoa o Iesu. Oti, fakasaoloto atu ei ke olo.” Kae i lō te ma‵taku, ne fakaiku aka ne apositolo ke faka‵logo latou ki te fakatonuga a te agelu ke talai atu. Telā la, mai tua o te lotou fakasaolotoga, “i aso katoa, e se mafai eiloa o gata te lotou [te kau apositolo] akoako atu kae lauga atu ki tino e uiga ki a Iesu te Keliso, i loto i te Fale Tapu io me i loto i fale o tino.” (Galuega 5:40, 42) Ne fakamanuia ne Ieova olotou taumafaiga. E pefea te lasi o te fakamanuiaga? “Ko salalau atu eiloa te muna a te Atua. E fakaopoopo faeloa te aofaki o te kau soko i Ielusalema.” A te ‵tonuga loa, “e tokouke eiloa a faitaulaga ko talia ne latou te muna.” (Galuega 6:7) Ko se faka‵tau eiloa i te fakafanoanoa atu o te mea tenā ki faitaulaga sili! Ne momea aka eiloa te uke o fakamaoniga me: E māfua mai te galuega a te kau apositolo mai te Atua!
E se Mafai o Manumalo a Tino Kolā e ‵Teke Atu ki te Atua
10. Mai te kilokiloga a tino, kaia kāti ne talitonu katoatoa ei a Kaiafa me ka tumau a ia i tena tulaga, kae kaia ne ‵se ei tena loto talitonu?
10 I te senitenali muamua, ne ‵tofi aka ne te malo o Loma a te faitaulaga sili o Iutaia. Ne ‵tofi aka ne Valerius Gratus a Iosefa Kaiafa, se tino maumea, ki tena tulaga, kae ko ia eiloa ko te ‵toe tino leva i tena tulaga tenā i lō nisi faitaulaga sili mai i ana mua. Kāti ne maua eiloa ne Kaiafa te tulaga tenei ona ko tena atamai e pelā me se sui pule mo tena vā fakataugasoa mo Pilato i lō te ‵tofi aka ne te Atua. E seki leva kae ne fakamaoni atu te ‵se o tena fakalagolago ki tino. Mai tua malie ifo o tausaga e tolu ne ‵tu atu ei te kau apositolo i mua o te Sanetulini, ne seki toe fiafia te malo o Loma ki a Kaiafa kae ne seki toe fai ei a ia mo fai te faitaulaga sili.
11. Se a te gataga ne oko atu ki a Ponitio Pilato mo te olaga masani o te kau Iutaia, kae se a te fakaikuga e mafai o maua ne koe mai i ei?
11 Ne oko mai te fakatonuga ke ave keatea a Kaiafa mai tena tulaga, mai i te tino telā e maluga atu i a Pilato, ko Lucius Vitellius, te kovana o Sulia, kae ne seki mafai o taofi aka ne te taugasoa pili o Kaiafa, ko Pilato, a te mea tenā. A te ‵tonuga loa, mai tua ifo o se tausaga e tasi ne galo atu ei te tulaga o Kaiafa, ne fakatea foki a Pilato mai tena tulaga kae ne ‵kami atu ki Loma ke fakamasino aka ana mea ma‵sei ne fai. Kae mō takitaki Iutaia kolā ne fakalago‵lago katoatoa ki te Kaisala, ne fakamasei ne te kau Loma te ‘lotou Fale Tapu mo te lotou fenua.’ Ne tupu te mea tenei i te tausaga ko te 70 T.A. i te taimi ne fakaseai katoatoa atu ei ne kautau Loma a te fa‵kai o Ielusalema, e aofia i ei te faletapu mo te fale fai fono o te Sanetulini. Ko oko eiloa te ‵tonu o pati a te faisalamo i te mea tenei ne tupu: “Sa fakalagolago ki tino takitaki o te olaga nei; me seai se tino ola e mafai o fakaola ne ia a koe”!—Ioane 11:48; Salamo 146:3.
12. E fakamaoni mai pefea ne te mea ne tupu ki a Iesu me i te fakalogo ki te Atua ko te auala poto?
12 E ‵kese mai i ei, ne ‵tofi aka ne te Atua a Iesu Keliso, telā ko oti ne fakatu aka, e pelā me ko te Faitaulaga Sili i te faletapu sili faka-te-agaga. E seai eiloa se tino e mafai o fakasēaogā ne ia te tofiga tenā. A te ‵tonuga loa, e fai eiloa Iesu “mo faitaulaga ki te se gata mai.” (Epelu 2:9; 7:17, 24; 9:11) Ne ‵tofi aka foki ne te Atua a Iesu e pelā me ko te Famasino o tino ola mo tino ‵mate. (1 Petelu 4:5) Ona ko te mea tenā, ka fakaiku aka eiloa ne Iesu me e mafai o maua ne Iosefa Kaiafa mo Ponitio Pilato te avanoaga ke toe faka‵tu mai ki te olaga i aso mai mua nei io me ikai.—Mataio 23:33; Galuega 24:15.
Tino Talai Loto ‵Toa o te Malo i Aso Nei
13. I aso nei, se a te galuega telā ne māfua mai i tino, kae se a te galuega ne māfua mai i te Atua? E iloa pefea ne koe?
13 I ‵tou aso nei, e pelā mo te senitenali muamua, e tokouke faeloa a ‘tino e fakasaga tau atu ki te Atua.’ (Galuega 5:39) E pelā mo te taimi ne ita fitifiti ei a Molimau a Ieova i Siamani ma talia ne latou a Adolf Hitila e pelā me ko te lotou Takitaki, ne tauto ei a Hitila ke tamate latou. (Mataio 23:10) Ne ma‵losi kae ne mafai foki eiloa ne ana potukau kolā ne fakaaogā ne ia ke tamate ei a latou katoa. Ne manumalo eiloa te kau Nazi i te taimi ne puke fakapagota ei ne latou a te fia afe o Molimau kae uga atu ki falepuipui fakama‵taku. Ne mafai foki o tamate ne latou a nisi Molimau. Ne seki mafai o ofa ne te kau Nazi te fakaikuga a Molimau ke tapuaki atu fua ki te Atua, kae ne seki mafai foki o fakaseai katoatoa atu ne latou a tavini a te Atua e pelā me se potukau. Ne māfua mai eiloa te galuega a Kelisiano konei mai te Atua, e se mai i se tino, kae ne seki mafai o taofi aka te galuega a te Atua. I te onosefulu o tausaga mai tua ifo i ei, koi tavini atu eiloa nei ki a Ieova a tino fakamaoni, kolā ne ‵sao atu i falepuipui fakama‵taku a Hitila, mo ‘olotou loto, ola, mo mafaufau kātoa,’ kae ko ‵mate atu a Hitila mo tena potukau ko te Nazi kae e masaua fua latou ne tino ona ko olotou faifaiga matagā.—Mataio 22:37.
14. (a) Ne a taumafaiga ne fai ne tino ‵teke ke fakamasei atu ei ki tavini a te Atua, kae ne a mea ne iku mai i ei? (e) E mata, ka tumau eiloa te logo‵mae o tino o te Atua i vaegā taumafaiga penā? (Epelu 13:5, 6)
14 I tausaga talu mai aso o te kau Nazi, ko oti foki ne ‵kau atu a nisi tino ki te feitu takavale telā e taua atu ki a Ieova mo ana tino. I nāi fenua i Eulopa, ne taumafai a tino lotu mo tino fakapolitiki fai togafiti o fai a Molimau a Ieova e pelā me se ‘potukau ‵teke fakamataku,’ ko te mea foki telā ne fakaaogā ki Kelisiano i te senitenali muamua. (Galuega 28:22) Kae ko te ‵tonuga loa, ko oti ne talia ne te European Court of Human Rights, a Molimau a Ieova e pelā me se lotu, kae e se se potukau ‵teke. E ‵tau eiloa o iloa ne tino ‵teke te mea tenā. Kae koi tumau eiloa latou i te fakamaseiga o te kau Molimau. Ona ko fakamaseiga ‵loi konei, ne iku atu ei ki te faka‵teaga o nisi Kelisiano mai olotou galuega ‵togi. Ne maneaneagina a tama‵liki Molimau i akoga. Ona ko te ma‵taku, ne taofi aka ne tino fai manafa mo fale, olotou feagaiga mō te fakaaogāga ne Molimau a Ieova olotou fale e pelā me ne koga e fai ei olotou fakatasiga. E isi foki ne taimi ne seki talia ei ne tino ga‵lue i te malo a te fai o nisi tino mo fai ne tino ‵nofo tumau o te malo ona ko te mea e fai latou mo fai ne Molimau a Ieova! Kae ne seki loto vāi‵vāi eiloa a Molimau i ei.
15, 16. Ne ‵saga atu pefea a Molimau a Ieova i Falani ki ‵tekeatuga ki te lotou galuega faka-Kelisiano, kae kaia e tumau eiloa te lotou talai atu?
15 I Falani, ne uiga faigofie kae mafaufau ‵lei a te tokoukega o tino i ei. Kae ne fakamalosi aka ne nāi tino ‵teke a tulafono ke taofi aka te galuega o te Malo. Ne ‵saga atu pefea a Molimau a Ieova i konā ki ei? Ne momea aka te faiga o te lotou galuega talai i lō aso mua kae ne maua i ei a ikuga fakafiafia loto. (Iakopo 4:7) Ne gasolo aka ki luga te aofaki o akoga faka-te-Tusi Tapu ki se 33 pasene i loto fua i se ono masina i te fenua tenā! Ne ‵tau eiloa o kaitaua malosi te Tiapolo ke lavea atu a tino loto fakamaoni i Falani ko ‵saga faka‵lei atu ki te tala ‵lei. (Fakaasiga 12:17) Ne tali‵tonu eiloa ‵tou taina i Falani me fetaui tonu eiloa a pati a te pelofeta ko Isaia mo latou: “Ka seai eiloa se meatau e mafai o fakapakia ne ia a koe; ka isi faeloa se tali a koe ki a latou kolā e taumafai o taku fakamasei koe.”—Isaia 54:17.
16 E se fia‵fia a Molimau a Ieova māfai ko fakasauāgina latou. Kae ko te lotou faka‵logo ki te fakatonuga a te Atua ki Kelisiano katoa, e se mafai kae ka se fakagata foki ei ne latou te lotou fai‵pati atu e uiga ki mea ne lagona ne latou. E taumafai latou ke fai mo fai ne tino ‵lei o te fenua. Kae kafai ko fe‵paki a tulafono a te Atua mo tulafono a tino, e ‵tau o faka‵logo latou ki te Atua e pelā me ko te pule.
Ke mo a ma Ma‵taku ki a Latou
17. (a) Kaia e se ‵tau ei mo tatou o ma‵taku ki ‵tou fili? (e) Se a te kilokiloga e ‵tau o maua ne tatou e uiga ki tino fakasauā?
17 E ‵tu atu eiloa ‵tou fili i se tulaga fakamataku. E taua atu latou ki te Atua. Telā la, i lō te ma‵taku o tatou ki a latou, e ‵talo tatou mō latou kolā e fakasauā mai ki a tatou, e ‵tusa mo te fakatonuga a Iesu. (Mataio 5:44) E ‵talo tatou me kafai e isi ne tino kolā e ‵teke atu e aunoa mo te iloa tonu, e pelā mo Saulo mai Taso, ka ‵tala eiloa mo te alofa ne Ieova olotou mata ki te munatonu. (2 Kolinito 4:4) Ne fai fakamuli a Saulo mo fai te apositolo Kelisiano ko Paulo kae ne logo‵mae malosi a ia i lima o tino pule i ana aso. Ne tumau eiloa a ia i te fakamasaua atu ki ana taina tali‵tonu ke “tuku atu katoatoa olotou loto ki olotou pule mo faipule i te faka‵logo ki ei, ka ke toka foki o fai so se mea ‵lei. Fakatonu ke mo a e fakamasei ne latou so se tino [ke oko foki eiloa ki tino kolā ne fakasauā malosi atu], ka ke filemu kae fakatau a‵lofa, ka ke fakaasi foki ne latou a te uiga loto malalo ki tino katoa.” (Tito 3:1, 2) E taumafai eiloa a Molimau a Ieova i Falani mo nisi koga aka o tau‵tali atu ki te polopolokiga tenei.
18. (a) Ne a auala kāti ka faka‵sao ei ne Ieova ana tino? (e) Se a te ikuga fakaoti ka iku mai i ei?
18 Ne fai atu te Atua ki te pelofeta ko Ielemia: “Au e fakatasi atu ki a koe o puipui koe.” (Ielemia 1:8) E mafai pefea o faka‵sao tatou ne Ieova mai fakasauāga i aso nei? E mafai o fakatu aka ne ia se famasino tai ‵lei atu e pelā mo Kamalielu. Io me kāti e fakamautinoa aka ne ia ke sui fakapoi se ofisa pule masei kae ‵teke ne se tino tai ‵lei atu. I nisi taimi, e talia eiloa ne Ieova ke fakasauāgina ana tino. (2 Timoteo 3:12) Kafai e talia ne te Atua ke fakasauāgina tatou, ka tuku mai faeloa ne ia te malosi ke mafai ne tatou o kufaki a te fakasauāga. (1 Kolinito 10:13) Kae faitalia me ne a mea e talia ne te Atua, e seai eiloa se fakalotolotolua ki te ‵toe ikuga tenei: A tino kolā e taua atu ki tino o te Atua e taua atu eiloa latou ki te Atua, kae ka se tumau eiloa a tino kolā e taua atu ki te Atua.
19. Se a te tusi siki fakavae o te tausaga mō te 2006, kae kaia e fetaui ‵lei ei?
19 Ne fai atu Iesu ki ana soko me ka oko atu a fakalavelave ki a latou. (Ioane 16:33) Ona ko te mea tenei, ko sili atu ei te fetaui ‵lei o pati kolā ne fakamau ki lalo i te Galuega 5:29 mō aso nei: “E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lō te faka‵logo ki tino.” Ona ko te pogai tenā, ko filifili aka ei a pati ‵gali konei mo fai te tusi siki fakavae o te tausaga a Molimau a Ieova mō te 2006. Ke na fakaiku aka eiloa ne tatou i te tausaga fou kae ke oko atu foki eiloa ki te se-gata-mai ke faka‵logo tatou ki te Atua e pelā me ko te pule faitalia a mea kolā e iku mai i ei!
[Fakamatalaga mai lalo]
a A te “Kaisala” telā ne ‵lago atu ki ei a faitaulaga sili i mua o tino i te taimi tenā ko te Tupu amio masei o Loma ko Tipelio, se tino loi kae tatino. Ne lauiloa foki a Tipelio ona ko ana amioga finalalolagi matagā.—Tanielu 11:15, 21.
E Mafai o Tali Mai ne Koe?
• Se a te fakaakoakoga fakamalosi loto ne tuku mai ne te kau apositolo mō tatou i te auala ne fakafesagai atu ei latou ki ‵tekemaiga?
• Kaia e ‵tau faeloa o faka‵logo tatou ki te Atua e pelā me ko te pule i lō te faka‵logo ki tino?
• Ko oi e taua tonu atu ki ei ‵tou fili?
• Se a te ikuga e mafai o fakamoe‵moe tatou ki ei mō tino kolā e kufaki i fakasauāga?
[Ata i te itulau e 11]
Te tusi siki fakavae o te tausaga mō te 2006 ko te: “E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lō te faka‵logo ki tino.”—Galuega 5:29