Talavou—ke Kausaki ki Fakamoemoega Kolā e Fakaaloalo Atu ei ki te Atua
“Fakamasani ki te olaga amio Atua.”—1 TIMOTEO 4:7.
1, 2. (a) Kaia ne fakamālō atu ei a Paulo ki a Timoteo? (e) E ‘fakamasani pefea ki te olaga amio Atua’ a talavou i aso nei?
“ME E seai ake se tino i konei e ‵pau mo ia, i te fiafia o galue fakamaoni mō te otou ‵lei. . . . I te ga‵lue fakatasi o maua i te tala ‵lei, e pelā eiloa mo se tamana mo tena tama.” (Filipi 2:20, 22) Ne aofia ne te apositolo ko Paulo a pati fakamālō ‵gali konei i tena tusi ki Kelisiano i Filipi i te senitenali muamua. Ko oi ne fakasino atu tou tagata ki ei? Ki a Timoteo, tena taugasoa talavou telā ne faima‵laga fakatasi mo ia. Mafaufau la ki te fakamalosi atu ki a Timoteo a te fakatalitonuga tenei o te alofa mo te loto talitonu o Paulo ki a ia!
2 Ko oti ne fai a talavou kolā e ma‵taku ki te Atua, e pelā mo Timoteo, mo fai ne kope tāua ki tino o Ieova. (Salamo 110:3) I aso nei, e maua eiloa ne te fakapotopotoga kātoa a te Atua a fakamanuiaga ona ko te tokouke o talavou kolā e tavini atu e pelā me ne paenia, misionale, volenitia i galuega fakatūtū mo te Peteli. E avatu foki loa te fakamālōga lasi ki a latou kolā e tavini atu mo te loto finafinau i te fakapotopotoga kae tausi atu foki ki nisi tiute. E maua eiloa ne vaegā talavou penā a te lotomalie tonu telā e māfua mai i te kausaki atu ki fakamoemoega kolā e fakaaloalo atu ei ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ko Ieova. E ‘fakamasani tonu eiloa latou e uiga ki te olaga amio Atua e pelā me ko te lotou fakamoemoega.’—1 Timoteo 4:7, 8.
3. Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei?
3 E pelā me se talavou, e mata, e kausaki atu koe ki se fakamoemoega faka-te-agaga fakapito? Tefea te koga e mafai o maua ne koe i ei a fakamalosiga ke fai penā? E mafai pefea o ‵teke atu koe ki fakamalosiga a te lalolagi fia maumea tenei? Ne a fakamanuiaga e mafai o maua ne koe i te kausaki atu ki fakamoemoega kolā e fakaaloalo atu ei ki te Atua? Ke na ‵sala aka tatou ki tali ki fesili konei mai te mafaufau ki te olaga mo te galuega a Timoteo.
Te ‵Tupuakaga o Timoteo
4. Ke fakamatala fakatoetoe mai te olaga o Timoteo e pelā me se Kelisiano.
4 Ne tupu aka a Timoteo i Lusa, se tamā fa‵kai i Kalatia telā ne nofo mai lalo i te pulega a te kau Loma. Kāti ne tauloto a ia ki te munatonu a koi talavou ei tou tagata, i te taimi ne talai atu ei a Paulo i Lusa, kāti i te 47 T.A. Se mea vave eiloa o fia‵fia malosi a taina i te fakapotopotoga Kelisiano i konā ki a Timoteo. I tena toe fokiatuga ki Lusa i te lua tausaga mai tua ifo, ne iloa ne ia te gasolo ki mua o Timoteo, filifili aka ei ne Paulo a ia ke tavini fakatasi atu laua e pelā me ne misionale. (Galuega 14:5-20; 16:1-3) I te taimi ne gasolo aka ei o matua a Timoteo i te feitu faka-te-agaga, ne tuku atu a nisi tiute tai ‵lasi atu, e aofia i ei a malaga tāua ke fakamalosi aka ei te kautaina. I te taimi ne tusi atu ei a Paulo ki a Timoteo mai te falepuipui i Loma, kāti i te 65 T.A., a ko oti ne tavini atu a Timoteo e pelā me se toeaina Kelisiano i Efeso.
5. E ‵tusa mo te 2 Timoteo 3:14, 15, ne a mea e lua ne fesoasoani atu ki te fakaikuga a Timoteo ke kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga?
5 E manino ‵lei me ne filifili ne Timoteo ke kausaki atu a ia ki fakamoemoega faka-te-agaga. Kae ne fakamalosi atu pefea ki tou tagata ke fai penā? I te lua o ana tusi ki a Timoteo, ne taku mai ne Paulo a pogai e lua. “Ke tumau koe i mea ‵tonu kolā ne akoako atu ei koe, kae ne talitonu faka‵lei foki koe ki ei,” ne tusi mai tou tagata, “me e iloa ne koe me ko oi ou faiakoga muamua, kae masaua foki i tau folikiga ko oti ne iloa ne koe a Tusitusiga Tapu.” (2 Timoteo 3:14, 15) Ke na iloilo muamua nei ne tatou a tiute ne fai ne nisi Kelisiano ki filifiliga kolā ne fai ne Timoteo.
Mea Aogā Mai i Fakamalosiga ‵Lei
6. Se a te vaegā akoakoga ne maua ne Timoteo, kae ne saga atu pefea tou tagata ki ei?
6 Ne puti aka a Timoteo i se kāiga telā e mavae‵vae i mea tau lotu. A tena tamana se Eleni, kae ko tena mātua, ko Eunike, mo tena tupuna fafine ko Loise, ne tino Iutaia. (Galuega 16:1) Talu mai tena folikiga, ne akoako atu ne Eunike mo Loise, ki a ia, a muna‵tonu mai i Tusitusiga Epelu. Mai tua o te lā ‵fuliga ki te Lotu Kelisiano, e mautinoa eiloa me ne fesoasoani atu laua o akoako tou tagata ke talitonu ki akoakoga faka-Kelisiano. E manino ‵lei i ei, me ne fakaaogā faka‵lei ne Timoteo te ‵toe akoakoga sili tenei. Ne lavea ne Paulo te mea tenei, i ana muna: “Ko masaua ne au tou fakamaoni i tou fakatuanaki, ko te fakatuanaki telā ne muamua o ola i tou tupuna fafine ko Loise, mo tou mātua ko Eunike, kae nei ko talitonu au me ko maua foki ne koe.”—2 Timoteo 1:5.
7. Ne a fakamanuiaga e maua ne talavou e tokouke, kae e aogā pefea te mea tenei ki a latou?
7 I aso nei, e tokouke a talavou e maua ne latou a mea aogā mai i olotou mātua mo tupuna amioatua kolā, e pelā mo Loise mo Eunike, e matea ne latou te tāua o fakamoemoega faka-te-agaga. E pelā mo Samila, koi masaua eiloa ne ia a sau‵talaga ‵loa kolā ne fai ne latou mo ana mātua, i te taimi koi talavou ei tou fafine. “Ne akoako mai ne toku Mātua mo toku Tamana ke iloa ne au te kilokiloga a Ieova ki mea kae ke fakamuamua faeloa ne au te faiga o te galuega talai,” ko fakamatalaga a tou fafine. “Ne fakamalosi mai faeloa laua ke kausaki atu au ki te taviniga tumau.” Ne talia mo te fiafia ne Samila te fakamalosiga a ana mātua kae ko maua ne ia se tauliaga fakapito ke tavini atu e pelā me se tino tokotasi i te kāiga Peteli i tena fenua. Kafai e fakamalosi atu ou mātua ke saga atu koe ki fakamoemoega faka-te-agaga, ke na mafaufau faka‵lei eiloa koe ki lā pati fesoasoani. E ma‵nako tonu eiloa laua ke maua ne koe te ‵toe olaga fakafiafia.—Faataoto 1:5.
8. Ne aogā pefea ki a Timoteo a fesokotakiga fakamalosi loto mo taugasoa Kelisiano?
8 E tāua foki ke ati aka ne koe se vā fakataugasoa mo te kau taina Kelisiano. Ne iloa ‵lei ne toeaina Kelisiano i tena fakapotopotoga a Timoteo e pelā foki mo tino i te fakapotopotoga i Ikonio, telā e nofo ki se 20 maila te ‵mao. (Galuega 16:1, 2) Ne maua ne tou tagata se vā fakataugasoa ‵pili mo Paulo, telā se tino malosi kae loto finafinau foki. (Filipi 3:14) E fakaasi mai i tusi a Paulo me ne talia eiloa ne Timoteo ana pati fesoasoani kae ne toka foki tou tagata o tautali atu ki fakaakoakoga ‵lei o te fakatuanaki. (1 Kolinito 4:17; 1 Timoteo 4:6, 12-16) Ne tusi mai a Paulo: “Ko oti ne tautali koe ki aku akoakoga, ki aku amioga, pelā foki mo toku fakamoemoe i te olaga; ko oti foki ne tautali koe i toku fakatuanaki, i toku loto kufaki, i toku alofa, mo toku lotomau.” (2 Timoteo 3:10) E tonu, ne tautali fakapilipili atu eiloa a Timoteo ki te fakaakoakoga a Paulo. E penā foki loa, kafai e fakapilipili atu koe ki tino i te fakapotopotoga kolā e ma‵losi i te feitu faka-te-agaga, ka fesoasoani atu eiloa ke kausaki atu koe ki fakamoemoega faka-te-agaga ‵lei.—2 Timoteo 2:20–22.
Ke Sukesuke ki “Tusitusiga Tapu”
9. I tafa o te filifiliga o taugasoa ‵tonu, ne a nisi mea e ‵tau o fai ne koe ke ‘fakamasani ei ki te olaga amio atua’ e pelā me se mea e kausaki ki ei?
9 E mata, ko te filifiliga fua o taugasoa ‵lei e maua ei a fakamoemoega faka-te-agaga? Ikai. E pelā mo Timoteo, e ‵tau o sukesuke faka‵lei koe ki “Tusitusiga Tapu.” A te faiga o sukesukega kāti se mea telā e se fiafia malosi koe ki ei, kae masaua la, a te “fakamasani ki te olaga amio Atua” se mea telā ne kausaki ki ei a Timoteo. E fakamasani sāle faka‵lei a tino ta‵fao i masina e uke ko te mea ke taunu olotou fakamoemoega. E penā foki loa, a te fakataunuga o fakamoemoega faka-te-agaga, e manakogina i ei te taliaga o mea faiga‵ta mo taumafaiga e uke. (1 Timoteo 4:7, 8, 10) Kae kāti ka fesili mai koe, ‘E fesoasoani mai pefea te faiga o sukesukega ki te Tusi Tapu ke fakataunu ei oku fakamoemoega?’ Ke na mafau‵fau nei tatou ki auala e tolu.
10, 11. Kaia ka fakamalosi aka ei koe ne te Tusi Tapu ke fakataunu ei ou fakamoemoega faka-te-agaga? Ke fai se fakatusaga.
10 Muamua la, ka fakamalosi aka koe ne te Tusi Tapu ke maua ne koe te lagonaga tonu. E fakaasi mai i ei a te uiga tafasili i te gali o te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ko ana faifaiga sili o te alofa mō tatou, mo fakamanuiaga se-gata-mai kolā ko oti ne fakatoka ne ia mō ana tavini fakamaoni. (Amosa 3:7; Ioane 3:16; Loma 15:4) I te gasolo aka o lasi tou iloaga e uiga ki a Ieova, ka momea aka foki tou alofa ki a ia mo tou manakoga ke tuku atu tou olaga ki a ia.
11 E fai mai a talavou Kelisiano e tokouke me i te faiga o sukesukega totino ki te Tusi Tapu ko te fakavae tonu ne fesoasoani atu ei ke puke ‵mau latou ki te munatonu. E pelā mo Adele, ne puti aka i se kāiga Kelisiano kae ne seki ai eiloa ne ana fakamoemoega faka-te-agaga kai fakatoka. Ne fai mai tou fafine: “Ne ave sāle au ne oku mātua ki te Kingdom Hall kae ne seki fai ne au ne sukesukega totino io me e fakalogologo faka‵lei i fakatasiga.” Mai tua o te papatisoga o tena taina, ne kamata o fakatāua malosi ne Adele a te munatonu. “Ne kamata ei o faitau ne au te Tusi Tapu kātoa. Ne faitau au ki se tamā vaega kae oti, ko tusi ne au ki lalo se fakamatalaga ki aku mea ne fatoā faitau. Koi tausi eiloa ne au aku fakamatalaga konā. Ne faitau au ki te Tusi Tapu kātoa i te tausaga e tasi.” Ne iku atu i ei ki te fakamalosiakaga o Adele ke tuku atu tena olaga ki a Ieova. Faitalia te sē katoatoa o tena malosi, ko fai nei tou fafine mo fai se paenia, io me se tino talai tumau.
12, 13. (a) Ne a ‵fuliga ka fai ne se talavou mai te sukesuke ki te Tusi Tapu, kae e pefea la? (e) Taku mai ne fakaakoakoga o te poto aogā kolā e maua i te Muna a te Atua.
12 A te lua o mea, ka fesoasoani atu eiloa te Tusi Tapu ke fai ne koe a ‵fuliga e ‵tau o fai ki ou uiga. Ne fai atu a Paulo ki a Timoteo me “i Tusitusiga Tapu” e “aogā ki te akoakoga o te mea tonu, ki te polopoloki, ki te fakatonu o te mea ‵se, mo te akoako atu ki te olaga ‵lei, ko te mea, ko te tino telā e tavini ki te Atua, ke maua ne ia te fakamaoniga, ke lava tena uta e fai ei ne ia so se galuega ‵lei.” (2 Timoteo 3:16, 17) Mai i te mafaufau ‵loto faeloa ki mea e uiga ki te Muna a te Atua mo te fakagaluegāga o akoakoga fakavae i ei, ka talia ei ne koe te agaga o te Atua ke fulifuli ne ia ou uiga. Ka ‵toki ei ne koe a uiga tāua i loto i a koe, e pelā mo te loto maulalo, te lotomau, te galue malosi, mo te alofa tonu mō taina Kelisiano. (1 Timoteo 4:15) Ne maua ne Timoteo a uiga konei, kae ne fai ei tou tagata mo fai se kope tāua ki a Paulo mo fakapotopotoga kolā ne tavini atu a ia i ei.—Filipi 2:20-22.
13 A te tolu o mea, a te Muna a te Atua se fale koloa telā e ‵teu aka i ei a te poto aogā. (Salamo 1:1-3; 19:7; 2 Timoteo 2:7; 3:15) Ka fesoasoani atu i ei ke poto koe i te filifiliga o ou taugasoa, fakafiafiaga aogā, kae fakafesagai faka‵lei atu foki ki nisi mea faiga‵ta e uke. (Kenese 34:1, 2; Salamo 119:37; 1 Kolinito 7:36) A te faiga nei o fakaikuga ‵poto e tāua ‵ki eiloa ki te fakataunuga o ou fakamoemoega faka-te-agaga.
“Ke Taua Atu i te Taua ‵Lei”
14. Kaia e se faigofie faeloa te kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga?
14 A te fakamuamuaga o fakamoemoega kolā e fakaaloalo atu ei ki a Ieova ko te ‵toe mea tāua kae e se ko te ‵toe mea faigofie ke fai. E pelā mo te filifiliga o se galuega, kāti ka maua eiloa ne koe a fakamalosiga se aogā mai i ou kāiga, taugasoa, mo faiakoga atafai kolā e tali‵tonu me i akoakoga ma‵luga mo se galuega ‵togi lasi ko auala tāua e maua ei te manuia mo te fiafia tonu. (Loma 12:2) E pelā mo Timoteo, e ‵tau eiloa mo koe o “taua atu i te taua ‵lei o te fakatuanaki” ko te mea “ke maua ne koe te manumalo ki te ola se gata mai” telā e tausi ne Ieova mō koe.—1 Timoteo 6:12, Tusi Paia, Samoa; 2 Timoteo 3:12.
15. Ne a ‵tekeatuga kāti ne fepaki mo Timoteo?
15 Kafai e se fia‵fia ou kāiga sē tali‵tonu ki tau filifiliga, e mafai eiloa o silia atu te faigata o te tofotofoga tenā. Kāti ne fakafesagai atu eiloa a Timoteo ki se vaegā ‵tekega penā. E ‵tusa mo se tusi e tasi, kāti “ne aofia eiloa i se potukau telā ne a‵koga faka‵lei kae mau‵mea foki” a te kāiga o Timoteo. Kāti ne fakamoemoe eiloa tena tamana ke kausaki atu tou tagata ki akoakoga ma‵luga kae ke tausi atu foki ki te pisinisi a te kāiga.a Mafaufau la ki lagonaga o te tamana o Timoteo i te taimi ne iloa aka ei ne ia me ne ‵lei atu ki a Timoteo a te galuega fakamisionale fakatasi mo Paulo telā e mafai ei o fepaki a ia mo mea fakama‵taku mo te sē lava o tupe i ei!
16. Ne fakafesagai atu pefea se talavou e tokotasi ki ‵tekemaiga mai i ana mātua?
16 E fe‵paki eiloa a talavou Kelisiano i aso nei mo mea faiga‵ta penā. A Mataio, telā e tavini atu nei i se ofisa lagolago o Molimau a Ieova, ne fai mai penei: “I te taimi ne kamata ei o tavini atu au e pelā me se paenia, ne kaitaua malosi eiloa toku tamana. Ne mafaufau tou tagata me ko oko eiloa i te ‘māumāu’ o taku akoakoga mai te galue pelā me se tino ‵fulu fale ke ‵lago mai ei ki taku galuega talai. Ne fakatauemu mai tou tagata, kae fakamasaua mai e uiga ki te uke o aku tupe e mafai o maua moi ne ‵sala atu au ki se galuega ‵togi tumau.” Ne saga atu pefea a Mataio ki te ‵tekeatuga tenā? “Ne fakatumau eiloa ne au taku polokalame ki te faitauga o te Tusi Tapu mo te ‵talo atu, maise eiloa i taimi kolā e kamata ei o faigofie ke kaitaua au.” Ne maua eiloa ne Mataio te taui o tena lotomau. E seki leva, kae ne kamata o ‵lei tena fesokotakiga mo tena tamana. Ne gasolo aka foki o pili atu tena fesokotakiga mo Ieova. “Ko oti ne lavea ne au te tausi mo te fakamalosi mai o Ieova ki a au, kae puipui foki au mai te faiga o fakaikuga ma‵sei,” ko muna a Mataio. “Ne seki mafai eiloa o maua ne au a mea katoa konei moi ne seki taumafai au ki fakamoemoega faka-te-agaga.”
Ke Tumau i te Saga Tonu Atu ki Fakamoemoega Faka-te-Agaga
17. E mafai pefea o faka‵tuka lēmū atu a nisi tino ki tino kolā e mafau‵fau o ‵kau atu ki te taviniga tumau? (Mataio 16:22)
17 E mafai foki eiloa fakavāivāi lēmū atu ou taina tali‵tonu ki au taumafaiga ki fakamoemoega faka-te-agaga. ‘Kaia e paenia ei koe?’ kāti ka fesili atu a nisi tino. ‘E mafai eiloa o ola koe i se olaga masani kae kau atu foki ki te galuega talai. ‵Sala atu ki se galuega ‵togi ‵lei ke fakamautinoa aka ei tou tulaga i mea tau tupe.’ Kāti e foliga ‵lei mai te manatu fesoasoani tenā, kae e mata, e fakamasani faka‵lei eiloa koe ki te olaga amioatua e pelā me ko tou fakamoemoega māfai e tautali atu koe ki ei?
18, 19. (a) E mafai pefea o fakatumau tou saga tonu atu ki fakamoemoega faka-te-agaga? (e) Fakamatala mai a ‵fuliga faiga‵ta e fai ne koe, e pelā me se talavou, mō te Malo.
18 Ne penā eiloa a mafaufauga o nisi Kelisiano i aso o Timoteo. (1 Timoteo 6:17) I te fesoasoani atu ki a Timoteo ke tumau i te saga tonu atu ki fakamoemoega faka-te-agaga, ne fakamalosi atu a Paulo ki a ia: “A te sotia fakamaoni, e manako o fakafiafia ne ia tona pule; tela la, e se fia ‵po a ia ki te olaga faka te fenua.” (2 Timoteo 2:4) A te sotia telā e matapulapula ki tena tiute e se mafai o manumalo māfai e saga atu ki mea o te olaga masani. E fakalagolago eiloa tena ola mo te ola o nisi tino ki tena toka faeloa o fakalogo ki fakatonuga a tena ofisa pule. E pelā me se sotia mai lalo i a Keliso, e ‵tau eiloa o saga tonu atu koe ki te mea e tasi kae ‵kalo keatea mai i te saga malosi atu ki mea faka-te-foitino kolā e mafai o taofi aka ei tou kau katoatoa atu ki te fakataunuga o te galuega fakaola tino.—Mataio 6:24; 1 Timoteo 4:16; 2 Timoteo 4:2, 5.
19 I lō te kausaki atu ki se olaga faigofie, ke na fakamalosi aka ne koe te uiga ko te taliaga o mea faiga‵ta. “Ke toka koe o ola e aunoa mo mea e fakafaigofie ei te olaga e pelā me se sotia fakamaoni a Keliso Iesu.” (2 Timoteo 2:3, The English Bible in Basic English) I te kau atu ki a Paulo, ne iloa ei ne Timoteo a te mea ‵funa e uiga ki te lotomalie ki so se mea, ke oko foki eiloa ki toe taimi faiga‵ta o te olaga. (Filipi 4:11, 12; 1 Timoteo 6:6-8) E mafai foki o fai koe penā. E mata, e loto fiafia koe o talia a nisi mea faiga‵ta mō te Malo?
Fakamanuiaga i Aso Nei mo Aso Mai Mua
20, 21. (a) Fakamatala mai a nisi fakamanuiaga kolā e māfua mai i te kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga. (e) Se a te mea ko oti ne fakaiku aka ne koe ke fai?
20 I se 15 tausaga ne ‵piki ‵mau ei a Timoteo ki a Paulo. Ne lavea eiloa ne Timoteo ki ana mata te faka‵tuga o fakapotopotoga ‵fou i te taimi ne salalau atu ei te tala ‵lei ki te ukega o kogā koga ki mātū o te Tai Metitilani. Ne sili atu te fakafiafia mo te fakalotomalie o tena olaga i lō so se mea ne mafai o maua ne ia moi filifili tou tagata ke ola a ia i se olaga “masani.” Mai i te kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga, ka maua foki ne koe a fakamanuiaga faka-te-agaga tafasili i te ‵gali. Ka gasolo aka eiloa o ‵pili atu tou fesokotakiga mo Ieova kae ka a‵lofa kae āva atu foki ou taina Kelisiano. I lō te logo‵mae mo te fi‵ta kolā e māfua mai i te kausaki atu ki te maumea i te feitu faka-te-foitino, ka maua eiloa ne koe te fiafia tonu telā e māfua mai i te tuku atu o koe mo te lotomalie. Kae ko te ‵toe mea tafasili i te tāua, ka maua ne koe “te ola telā ko te ola tonu”—te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso.—1 Timoteo 6:9, 10, 17-19; Galuega 20:35.
21 Tela la, kafai e seki fai ne koe te mea tenā, e fakamalosi atu eiloa matou mo te alofa ki a koe ke na kamata nei o fakamasani ki te olaga amioatua mo fai tou fakamoemoega totino. Fakapilipili atu ki tino i te fakapotopotoga kolā e mafai o fesoasoani atu ke fakataunu ne koe ou fakamoemoega faka-te-agaga, kae ‵sala atu ki te lotou takitakiga. Ke na fakamuamua faeloa ne koe a te faiga o au sukesukega totino ki te Muna a te Atua. Ke na ‵teke atu eiloa ki te agaga fia maumea o te lalolagi tenei. Kae masaua faeloa me i te Atua “telā e alofa o tuku mai ne ia a mea katoa e manuia ei tatou” e folafola atu ne ia me e mafai o maua ne koe a fakamanuiaga e uke i aso nei mo aso mai mua māfai e filifili aka ne koe a fakamoemoega kolā e fakaaloalo atu ki a ia.—1 Timoteo 6:17.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ne fakatāua malosi eiloa ne te kau Eleni a akoakoga ma‵luga. Ne tusi mai a Plutarch, se tino ne ola i aso o Timoteo: “A te mauaga o se akoakoga ‵lei ko te māfuaga mo te fakavae o mea ‵lei katoa. . . . Ko te mea eiloa tenei, e pelā mo aku pati, e iku atu eiloa ki te fakamalosiakaga mo te fesoasoani atu ke maua a amioga ‵lei mo te fiafia. . . . Kae e se tāua io me e aogā ke mafaufau ‵mafa ki nisi mea me ne mea e se na lō ko tāua.”—Moralia, I, “The Education of Children” [Te Fakaa‵kogāga o Tama‵liki i A‵koga Ma‵luga].
E Masaua ne Koe?
• E maua i fea ne talavou a te fesoasoani ke kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga?
• Kaia e tāua ‵ki ei a te sukesuke faka‵lei ki te Tusi Tapu?
• E mafai pefea o ‵teke atu a talavou ki fakamalosiga fia maumea o te lalolagi tenei?
• Ne a fakamanuiaga e maua mai i te kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 28]
Ne kausaki atu eiloa Timoteo ki fakamoemoega ‵lei
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 29]
Ne a fakamalosiga aogā ne fesoasoani atu ki a Timoteo?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 30]
E mata, e kausaki atu koe ki fakamoemoega faka-te-agaga?