Ke Takitaki ‵Tou Olaga Ne Te Agaga Kae Ola E ‵Tusa Mo ‵Tou Tukuatuga
“Ke takitaki te agaga i otou olaga, kae ke se fia‵fia koutou ki lagona faka te foitino.”—KALATIA 5:16.
1. Ne a papatisoga ne ‵tupu i te aso o te Penitekoso?
I TE taimi ne fai‵pati ei a soko o Iesu ki ‵gana fakaa‵tea i te aso o te Penitekoso i te 33 T.A., ne fai penā mai tua o te lotou papatisoga ki te agaga tapu. Ne fakaasi atu ne latou se meaalofa fakaofoofogia o te agaga. (1 Kolinito 12:4-10) Se a te mea ne iku mai ona ko te meaalofa tenei mo te lauga telā ne fai atu ne te apositolo ko Petelu? E tokouke i a latou ne “lagona ki olotou loto.” Ona ko te fakamalosiga a Petelu, ne sala‵mō kae papatiso latou. E fai mai te tala mua tenei: “A te tokoukega o latou ne tali‵tonu ki tena lauga, telā papatiso ei latou; kāti e ‵tusa mo te tolu afe a tino ne fakaopoopo ki te lotou aofaki i te aso tenā.” (Galuega 2:22, 36-41) E pelā eiloa mo te mea ne fakatonu mai ne Iesu, ne papatiso latou ki te vai i te igoa o te Tamana, te Tama, mo te agaga tapu.—Mataio 28:19.
2, 3. (a) Fakamatala mai a te ‵kese i te va o te papatiso ki te agaga tapu mo te papatiso i te igoa o te agaga tapu. (e) Kaia e ‵tau ei o papatiso a tino katoa kolā e fai mo fai ne Kelisiano ‵tonu i aso nei?
2 Kae e mata, e isi se ‵kese i te papatisoga ki te agaga tapu mo te papatisoga i te igoa o te agaga tapu? Ao. A latou kolā e papatiso ki te agaga tapu e toe fa‵nau mai e pelā me ne tama puke a te Atua. (Ioane 3:3) E fakaekegina latou ke fai mo tupu mo faitaulaga fesoasoani i te Malo faka-te-lagi o te Atua i aso mai mua, kae e fai latou mo vaega o te foitino faka-te-agaga o Keliso. (1Kolinito 12:13; Kalatia 3:27; Fakaasiga 20:6) Tela la, a te papatisoga tenei—telā ko te papatisoga ki te agaga tapu—ko te mea telā ne fai ne Ieova, i te aso o te Penitekoso mo te taimi mai tua ifo i ei telā ne filifili ne ia a tino taki tokotasi ke pule fakatasi mo Keliso. (Loma 8:15-17) Kae e a te papatisoga ki te vai i te igoa o te agaga tapu, se mea telā e fai faeloa i fono i te fenua mo fono i atufenua a tino o Ieova i ‵tou aso nei?
3 A te papatisoga ki te vai se auala telā e ‵tau o fai ne Kelisiano ‵tonu ke fakamailoga ki ei te lotou tukuatuga katoatoa ki a Ieova te Atua. Tenā foki loa te mea e ‵tau o fai ne tino kolā ne maua ne latou te kalaga faka-te-lagi. Kae ko te papatisoga ki te vai se mea telā e manakogina ke fai ne te fia miliona o tagata mo fafine i aso nei kolā e maua ne latou te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi. Faitalia me se a te fakamoemoega o te tino, a te papatisoga ki te vai i te igoa o te Tamana, te Tama mo te agaga tapu se auala tāua e ‵tau o fai ne se tino ko te mea ke talia ei a ia ne te Atua. E fakamoe‵moe eiloa a Kelisiano katoa kolā e papatiso i te auala tenei ke ‘takitakigina ne te agaga.’ (Faitau te Kalatia 5:16.) E mata, e takitaki tou olaga ne te agaga kae ola foki koe e ‵tusa mo tau tukuatuga?
Te Uiga o te ‘Takitaki Tou Olaga ne te Agaga’
4. Se a te uiga fakavae o “te takitaki ne te agaga”?
4 A te ‘takitaki o tou olaga ne te agaga’ e aofia i ei a te taliaga o te gasuesuega a te agaga tapu i a koe, mai te taliaga o te agaga tapu ke fakamalosi ei koe. E fakauiga i ei me e ‵tau o takitaki koe ne te agaga tapu i au mea e fai i aso katoa. E taku mai i te Kalatia mataupu e 5 a te ‵kese o mea e iku mai i fakamalosiga a te agaga tapu mo manakoga faka-te-foitino.—Faitau te Kalatia 5:17, 18.
5. Ne a galuega e aofia mai lalo i te fakamalosiga a te agaga tapu?
5 Kafai e talia ne koe a te fakamalosiga a te agaga tapu, e taumafai koe ke ‵kalo keatea mai i galuega a te foitino. E aofia i mea konā a “te sulaitetapu, amio masei, mo faiga ma‵sei; ifo ki tupua, fai vailakau, fai fili, loto masei, loto ita, manatu fakapito, finau valea, mo te fia fakamavae‵vae; kaisano, konā, fiafiaga o te konā.” (Kalatia 5:19-21) Kae “kafai e ola faka te agaga, ka tamate ne koutou otou uiga agasala, ka ola ei foki koutou.” (Loma 8:5, 13) Ka fesoasoani atu ke saga tonu atu koe ki mea faka-te-agaga mo tena takitakiga, i lō te talia ke pule koe ne manakoga faka-te-foitino.
6. Ke fakamatala mai a mea e ‵tau o fai ke fakaasi atu ei a fuataga o te agaga.
6 I te taimi e galue ei te agaga tapu i luga i a koe, e fakaasi atu ei ne koe a uiga fakaatua, “ko fua o te agaga.” (Kalatia 5:22, 23) Kae e ‵tau o iloa ne koe me e manakogina ne te mea tenei au taumafaiga e uke. Ke fai se fakatusaga: E fakamalū ne se tagata fai fatoaga a te laukele. E tonu, e aoga ‵ki eiloa a te la mo te vai; e aunoa mo mea konā e se mafai eiloa o fakamoemoe a ia ke fua mai tena fatoaga. E mafai o fakatusa ne tatou a te agaga tapu ki te la. E manakogina a te agaga tapu ko te mea ke fakaasi atu ne tatou a fua o te agaga. Kae se a te mea ka fai ei ke fua mai e aunoa mo te galue malosi o te tagata fai fatoaga? (Faataoto 10:4) Ao, e isi eiloa se ‵kese i te auala e fakamalū ei ne koe te laukele o tou loto i te tāua mo te uke o fuataga o te agaga tapu i loto i a koe. Tela la, fesili ifo ki a koe eiloa, ‘E mata, e talia ne au a te agaga tapu ke fua mai ana fuataga mai i te ga‵lue fakatasi mo ia?’
7. Kaia e tāua ei a te sukesuke mo te mafaufau ‵loto māfai e fia ati aka ne koe a fuataga o te agaga tapu?
7 Ke maua se fatoaga fua ‵lei, e ‵tau o fakasiusiu ne te tino fai fatoaga ana fuagalakau. Ko te mea ke ati aka a fuataga o te agaga, e ‵tau o maua ne koe a vai o te munatonu kolā e maua i te Tusi Tapu kae ko avanoa nei ki te fakapotopotoga Kelisiano i aso nei. (Isaia 55:1) Kāti ko oti ne fakaasi atu ne koe ki tino e tokouke me i te Tusi Tapu se fuataga o te agaga tapu. (2 Timoteo 3:16) E tuku mai foki ne te potukau ko te tavini poto a fakamatalaga e uke ke malamalama i vai ‵mā o te munatonu i te Tusi Tapu. (Mataio 24:45-47) E manino ‵lei eiloa a tena uiga. Ko te mea ke takitaki tatou ne te agaga tapu, e ‵tau o fai‵tau kae mafaufau ‵loto tatou ki te Muna a te Atua. Kafai e fai ne koe te mea tenā, ko fakaakoako atu ei koe ki pelofeta kolā ne “salasala kae sukesuke faka‵lei ki” fakamatalaga kolā ne tuku mai. Se mea tāua ke iloa atu me ne fakaasi atu foki ne agelu a te lasi o te lotou fia iloa i muna‵tonu faka-te-agaga e uiga ki te Fanau telā ne folafola mai mo te fakapotopotoga Kelisiano fakaekegina.—Faitau te 1 Petelu 1:10-12.
Ne Fakamalosi ne te Agaga—E Pefea la?
8. Kaia e tāua ei ke akai atu koe ki a Ieova mō tena agaga?
8 E se ko te sukesuke fua ki te Tusi Tapu kae mafaufau ‵loto ki ei. E ‵tau o tumau koe i te akai atu ki te fesoasoani mo te takitakiga a Ieova. E mafai ne ia “o fai a mea katoa ke uke atu i mea e fakatagi atu ei tatou, io me ko mea e mafau‵fau ki ei tatou.” (Efeso 3:20; Luka 11:13) Kae ka tali atu pefea koe māfai ko fesili atu se tino, “Kaia e ‵tau ei o tumau au i te akai atu māfai ko leva loa ne iloa ne te Atua ‘a mea e fia maua ne tatou, kae e seki fakatagi atu eiloa tatou ki a ia’?” (Mataio 6:8) Ia, a te mea e tasi, mai te ‵talo atu mō te agaga tapu, e iloa ne koe o fakalagolago ki a Ieova. E pelā me se fakaakoakoga, kafai ko fanatu se tino ki a koe mō se fesoasoani, ka fai ne koe so se mea e mafai ne koe o fai ke fesoasoani atu ki a ia, ona ko te mea ne fakamolemole atu a ia ke fesoasoani atu koe ki a ia, telā e fakaasi atu ei tena loto talitonu ki a koe. (Fakatusa ki te Faataoto 3:27.) E penā foki loa te fiafia o Ieova māfai ko akai atu koe mō tena agaga, kae ka tuku atu ne ia ki a koe.—Faataoto 15:8.
9. E mafai pefea o fesoasoani atu ki a koe a te kau atu ki fakatasiga faka-Kelisiano ke nofo atu koe mai lalo i te takitakiga a te agaga o te Atua?
9 E mafai o iloa ‵lei ne koe me i te suā auala ke takitaki ei koe ne te agaga o te Atua e aofia i ei ‵tou fakatasiga, fono i fenua, mo fono i atufenua. E tāua ‵ki eiloa a te taumafai ke kau kae saga tonu atu ki te polokalame. A te faiga tenā e fesoasoani atu ke malamalama koe i “fuafuaga ‵loto a te Atua.” (1 Kolinito 2:10) E isi foki ne mea aoga e maua mai i te faiga faeloa o tali. Mafaufau la ki fakatasiga ne kau atu koe ki ei i te fa vaiaso ko ‵teka atu nei. E pefea te uke o taimi ne sisi aka faeloa tou lima, fai atu se tali, ke fakaasi atu ei tou fakatuanaki? E mata, e lavea atu ne koe a mea kolā e ‵tau o tai momea aka ei te ‵lei i te feitu tenei? Kafai e isi, ke fakaiku aka a mea ka fai ne koe i vaiaso konei mai mua. Ka lavea ne Ieova a tou loto fiafia ke kau atu kae e tuku atu ne ia se vaega o tena agaga tapu, telā ka fesoasoani atu ke uke atu a mea aoga e maua ne koe i fakatasiga kolā e kau atu koe ki ei.
10. Se a te ‵kamiga o nisi tino telā e aofia i te takitaki ne te agaga?
10 E aofia i te takitaki ne te agaga a te saga tonu atu ki te ‵kamiga telā e fai‵tau ne tatou i te Fakaasiga 22:17: “Ne fai mai te agaga mo te tamafine fatoa fakaipoipo, ‘Vau!’ So se tino e lagona ne ia a te mea nei e ‵tau foki mo ia o fai ake pelā, ‘Vau!’ So se tino e fia inu, na vau. So se tino foki e manako ki te vai ola, vau o inu me seai se ‵togi.” E fai ne te agaga telā e galue e auala i te potukau ko te tamafine telā ne fakaekegina, a te ‵kamiga tenei e uiga ki te vai ola. Kafai ko oti ne talia ne koe te ‵kamiga ke “vau!” e mata, e loto malosi koe ke fai atu foki, “Vau!”? Ko oko eiloa i te taulia o tatou ke ‵kau atu ki te galuega fakaola tino tenei!
11, 12. E aofia pefea te agaga tapu i te galuega talai?
11 Ko fai eiloa nei a te galuega tāua tenei mai lalo i te takitakiga a te agaga tapu. E fai‵tau tatou ki te auala ne aofia i ei te agaga tapu i te senitenali muamua i te ‵talaga o koga talai ‵fou mō misionale. A te apositolo ko Paulo mo ana taugasoa “ne seki talia ne te agaga tapu ke folafola atu te muna i Asia” io me ke olo atu ki Pitunia. E se iloa tonu foki eiloa ne tatou a te auala ne puipui ei ne te agaga a te lotou olo atu ki koga konā, kae e manino ‵lei me ne takitaki atu ne te agaga a Paulo ki kogā koga ‵lasi o Eulopa. Ne maua ne ia se fakaasiga e uiga ki te tagata Maketonia e akai atu mō se fesoasoani.—Galuega 16:6-10.
12 I aso nei, e takitaki ne te agaga o Ieova a te galuega talai i te lalolagi kātoa. E seai eiloa se fakaasiga fakavavega e fakaaoga ke tuku atu ei a te takitakiga; i lō te fai penā, e takitaki ne Ieova a te kau fakaekegina ki te agaga tapu. Kae e fakamalosi aka ne te agaga a taina mo tuagane ke fai ne latou a mea katoa e mafai ne latou o fai i te talaiatuga mo te akoako atu. E mautinoa eiloa me ko oti ne kau atu koe ki te galuega tāua tenei. E mata, e mafai o momea aka tou fiafia i te galuega fakafiafia tenei?
13. E fakalogo pefea koe ki te takitakiga a te agaga tapu? Fakamatala mai.
13 E mafai o fakalogo koe ki te takitakiga a te agaga tapu mai i te fakagalue aka o fakamatalaga ne tuku mai mō tino o te Atua. Mafaufau ki te talavou ko Mihoko mai i Tiapani. E pelā me se paenia fou, ne mafaufau tou fafine me e se lava tena atamai ke fai a toe asiga; ne mafaufau tou fafine me e se iloa ne ia o faipati atu i se auala telā e fakamalosi aka ei te fiafia o te tino. E uiga ki te taimi tenā, ne oko mai foki eiloa i te taimi tonu a manatu fesoasoani aoga ki te auala ke fai ei a toe asiga toe‵toe i Te ‵Tou Galuega Talai. Ne fatoa oti foki eiloa ne ‵lomi mai a te polosiua ko te A Satisfying Life—How to Attain It. Ne aoga malosi eiloa te polosiua tenā ki tino Tiapani. Ne fakaaoga ne Mihoko a manatu fesoasoani ki te auala ke fakaaoga ei te polosiua, maise eiloa ki te auala ke fai ei a toe asiga toe‵toe. E seki leva kae ne kamata ne ia a a‵koga faka-te-Tusi Tapu mo tino kolā ne seki talia muamua ne latou se akoga. E fai mai tou fafine, “Ko uke ‵ki aku akoga faka-te-Tusi Tapu—telā ne nofo loa pelā ki se 12 i se taimi e tasi—telā ne ‵tau o fai atu ke faka‵tali mua a koi tuai o kamata se akoga mo latou!” A te ‵tonuga loa, kafai e takitaki koe ne te agaga, mai i te fakaaogaga o te takitakiga telā e tuku atu ki tavini a Ieova, e mafai o uke kae ‵gali a mea e iku mai i ei.
Ke Fakalagolago ki te Agaga o te Atua
14, 15. (a) E mafai pefea o ola a tino sē ‵lei katoatoa e ‵tusa mo te lotou tukuatuga? (e) E mafai pefea o maua ne koe a toe taugasoa ‵lei?
14 E pelā me se faifeau ko oti ne faū, e isi se galuega e fai ne koe. (Loma 10:14) Kāti e se mafaufau koe me e lava tou atamai ke amo se vaegā tiute penā. Kae e pelā mo te kau fakaekegina, ko te Atua eiloa telā ne talia ne ia koe ke fai te galuega. (Faitau te 2 Kolinito 3:5.) E mafai o ola koe e ‵tusa mo tau tukuatuga mai i te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai mo te fakalagolago ki te agaga o te Atua.
15 A te ‵tonuga loa, e se faigofie ki a tatou tino sē ‵lei katoatoa ke ola e ‵tusa mo ‵tou tukuatuga ki te ‵tou Atua ‵lei katoatoa, ko Ieova. A te mea e tasi telā e mafai o faka‵numi mai, ko te sē fia‵fia o nisi tino kolā ne kau sāle atu koe ki ei muamua ki tou olaga fou kae kāti e mafai o “faifai muna atu latou” ki a koe. (1 Petelu 4:4) Kae ke mo a ma puli a te manatu tonu me ko oti ne ati aka ne koe a va fakataugasoa ‵fou, mo toe tino tāua eiloa, ko Ieova mo Iesu Keliso. (Faitau te Iakopo 2:21-23.) Se mea tāua foki ke iloa ‵lei ne tatou a taina mo tuagane i ‵tou fakapotopotoga, telā e fai mo fai se vaega o “taina tali‵tonu” i te lalolagi kātoa. (1 Petelu 2:17; Faataoto 17:17) Ka fesoasoani atu a Ieova e auala i tena agaga tapu ki a koe ke maua ne taugasoa kolā ka tumau i te fai mo fai ne fakamalosiga ‵lei ki a koe.
16. Kaia e mafai ei ne koe o “loto malie o fakafeagai ki uiga faka te foitino” e pelā mo Paulo?
16 Ke oko foki eiloa ki taugasoa kolā e fesoasoani atu i ou tafa i te fakapotopotoga, e mafai foki eiloa o faigata ke fakafesagai atu ki fakalavelave i aso takitasi. A mea kolā e fe‵paki mo koe i nisi taimi, e mafai o fakavāivāi atu, e pelā eiloa me se fakasologa loa o fakalavelave. Tenā eiloa te taimi tonu e ‵tau o ‵fuli atu koe ki a Ieova, kae akai atu mō tena agaga tapu. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Kafai ko vāivāi au i te feitu faka te foitino ona ko mea konei, kae malosi eiloa au i te feitu faka te agaga.” (Faitau te 2 Kolinito 4:7-10; 12:10.) Ne iloa ne Paulo me e malosi atu te agaga o te Atua i lō vāivāiga faka-te-foitino, faitalia olotou manakoga. Tela la, e mafai o fakamalosi aka koe ne te malosi galue o te Atua i so se taimi e vāivāi ei koe kae manako foki ki se fesoasoani. Ne tusi mai a Paulo me ne mafai ne ia o “lotomalie o fakafeagai mo uiga vāivāi o te foitino.” Ko taimi e vāivāi ei a ia ko te taimi foki tenā e lagona ei ne ia te malosi o te agaga tapu e galue i a ia. E mafai foki o maua ne koe a lagonaga tai ‵pau penā!—Loma 15:13.
17. E mafai pefea o fesoasoani atu te agaga tapu i te taimi e fanatu ei koe ki te koga e fia oko koe ki ei?
17 E ‵tau o maua ne koe te agaga o te Atua telā e mafai o takitaki atu ei koe ki se olaga tukugina atu ki a ia. Ke mafaufau me i a koe ko te kapeni i se poti telā e fakatele ki te la. A tou fakamoemoega ko te tavini atu ki a Ieova ki te se-gata-mai. A te agaga tapu e fai pelā me ko te matagi telā e taumafai koe ki ei ko te mea ke oko faka‵lei atu koe ki te koga telā e fano koe ki ei. E se fia fai valevale koe ne te agaga o te lalolagi a Satani. (1 Kolinito 2:12) E ‵tau o iloa ne koe a te matagi tonu kae taumafai ki ei. A te mea tenā ko te agaga tapu. E auala i te Muna a te Atua mo te fakapotopotoga telā e takitaki ne tena agaga, ka fakamalosi aka eiloa koe ne te agaga tapu i te auala tonu.
18. Se a te mea ko oti ne fakaiku aka ne koe nei, kae kaia?
18 Kafai ko oti ne sukesuke koe mo Molimau a Ieova, sau‵tala mo latou ki mea faka-te-agaga, kae e seki oko atu koe ki te faiga tāua ko te tukuatuga mo te papatisoga, ke fesili ifo koe penei, ‘Kaia e fakatalave ei au?’ Kafai ko malamalama koe i te tulaga o te agaga tapu i te fakataunuga o te loto o Ieova i aso nei kae fakatāua foki tena gasuesuega, telā ko ‵tau ei o taumafai koe o fai a mea kolā e ‵tau o fai ke fanatu ei koe i te auala tonu. Ka fakamanuia eiloa ne Ieova a koe i se auala lasi ‵ki. Ka tuku mai ne ia mo te kaimalie a tena agaga tapu ki a koe. Kafai ne papatiso koe i te fia tausaga ko ‵teka atu nei, e mautinoa eiloa me ko oti ne lagona ne koe te fakamalosiga a te agaga tapu. Ko oti ne lavea kae lagona ne koe a te auala e mafai ei o fakamalosi aka ne te Atua a koe ki tena agaga tapu. E mafai eiloa o tumau te faiga tenā—e tonu, ki te se-gata-mai eiloa i aso mai mua. Tela la, ke na fakaiku aka ke takitaki faeloa koe ne te agaga tapu.
E Masaua ne Koe?
• Se a te uiga o te “takitaki ne te agaga”?
• Ne a mea e mafai o fesoasoani atu ke tumau koe i “te takitaki ne te agaga”?
• E mafai pefea o ola koe e ‵tusa mo tau tukuatuga?
[Ata i te itulau e 19]
E manakogina a taumafaiga i te fakamalūga o te laukele o ‵tou loto
[Ata i te itulau e 21]
E mata, e takitaki koe ne te agaga o te Atua?