Fai a Filifiliga Kolā e Faka‵malu ei te Atua
“A tino ‵poto e onoono faka‵lei eiloa ki olotou mea e fai.”—FAATAOTO 14:15.
1, 2. (a) Se a te mea e ‵tau o fakatāua malosi ne tatou i ‵tou filifiliga katoa e fai? (e) Ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei?
E FAI eiloa ne tatou a te fia o mea penā i aso takitasi. E uke a mea penā e seai ne ikuga aoga e maua mai i ei. A ko nisi mea e mafai o pokotia i ei ‵tou olaga. Ne a la mea konā? Ko filifiliga. I filifiliga katoa kolā e fai ne tatou, faitalia me ‵lasi io me fo‵liki, a te ‵toe mea tāua ko te faiga ne tatou o filifiliga kolā e faka‵malu ei ne tatou te Atua.—Faitau te 1 Kolinito 10:31.
2 E mata, e faigofie io me e faigata ki a koe ke fai a filifiliga? Kafai e ma‵nako tatou ke ga‵solo ki mua e pelā me ne Kelisiano ma‵tua ‵lei, e ‵tau o iloa ne tatou o faka‵kese a te mea tonu mai te mea ‵se ko fai ei a filifiliga ‵tonu, kae e se ko filifiliga a nisi tino. (Loma 12:1, 2; Epelu 5:14) Ne a nisi pogai ‵tonu e ‵tau ei o iloa ne tatou o fai a filifiliga ‵lei? Kaia e faigata ei i nisi taimi ke fai a filifiliga? Kae ne a auala e mafai o fakaaoga ne tatou ke fakamautinoa aka ei me i filifiliga kolā e fai ne tatou e faka‵malu atu ki te Atua?
Kaia e ‵Tau ei o Fai a Filifiliga?
3. Se a te mea e ‵tau o se talia ne tatou ke fakalavelave mai ki te faiga o ‵tou filifiliga?
3 Kafai e fakalotolotolua tatou ki filifiliga kolā e aofia i ei a tulaga o te Tusi Tapu, e mafai o fakaiku aka ne tama‵liki i te akoga io me ko tino ga‵lue me e se tali‵tonu katoatoa tatou ki ‵tou talitonuga kae e faigofie fua ke fakamalosi ne latou a tatou. E mafai o ‵loi latou, io me kai‵soa kae taumafai o fakamalosi ne latou a tatou ke “tau‵tali i te tokoukega” e auala i te ‵kau atu ki a latou io me ‵funa ne tatou olotou mea e fai. (Esoto 23:2) Kae ko te tino telā e iloa ne ia te auala e fai ei a filifiliga kolā e faka‵malu atu ki te Atua ka se talia ne ia a te mataku io me ko te manakoga ke amio a ia i se auala telā e se fetaui mo te loto lagona telā ne akoako ki mea faka-te-Tusi Tapu.—Loma 13:5.
4. Kaia e ma‵nako ei a nisi tino ke fai ne latou a filifiliga mō tatou?
4 E se ko tino katoa kolā e ma‵nako ke fai ne latou a filifiliga mō tatou e fia fakalogo‵mae mai. E taumafai malosi foki a ‵tou taugasoa kolā e ma‵nako o fesoasoani mai ke tau‵tali atu tatou i olotou fakatakitakiga. Kafai ko tiakina ne tatou a te fale, e manava‵se eiloa ‵tou kāiga mō te ‵lei o tatou kae ma‵nako ke tumau te aofia o latou filifiliga tāua kolā e fai ne tatou. E pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki togafiti fakatokita. E taku fakamasei ne te Tusi Tapu a te fakaaoga ‵se o te toto. (Galuega 15:28, 29) Kae ko nisi fakalavelave e uiga ki te ola ‵lei e se ma‵nino kae manakogina ke fai ne tatou takitokotasi se filifiliga e uiga ki vailakau kolā ka talia io me se talia ne tatou.a E mafai eiloa o ma‵losi a faka‵tauga a ‵tou tino pele e uiga ki feitu konei. Kae i te taimi e fai ei ne tatou a filifiliga e uiga ki feitu konei, e ‵tau mo tino papatiso taki tokotasi o amo “tena amoga” e uiga ki ana tiute. (Kalatia 6:4, 5) A te mea e ‵tau o fakatāua malosi ne tatou ko te fakatumauga o se loto lagona ‵lei i mua o te Atua, kae e se ko tagata.—1 Timoteo 1:5.
5. E mafai pefea o ‵kalo keatea mai te fakamaseiga o ‵tou fakatuanaki e pelā me se vaka kasa?
5 E mafai o ‵tu atu tatou i se tulaga fakamataku ona ko te fakalotolotolua. Ne tusi mai te apositolo ko Iakopo me i te tino telā e fakalotolotolua e “sē toka tona mafaufau i ana faifaiga katoa.” (Iakopo 1:8) E pelā eiloa me se tagata i se pōti e seai sena foe ke takitaki ei i luga i te tai sou, ka fakamalosigina a ia ne mafaufauga sē fakatuagagina o tino. Se mea faigofie ke fakamaseigina tena fakatuanaki e pelā me se vaka kasa kae ‵losi atu ki nisi tino mō te tulaga fakafanoanoa ka oko a ia ki ei! (1 Timoteo 1:19) E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai te ikuga tenā? E ‵tau mo tatou o “‵mautakitaki i te fakatuanaki.” (Faitau te Kolose 2:6, 7, NW) Ke tu ‵mautakitaki, e ‵tau o fai ne tatou a filifiliga kolā e fakaasi atu ei te ‵tou fakatuanaki ki te Muna a te Atua telā ko oti ne fakaosofia ki te agaga. (2 Timoteo 3:14-17) Kae se a te mea e mafai o fakatalave ei a te faiga o ‵tou filifiliga ‵lei?
Te Pogai e Faigata ei ke Fai a Filifiliga
6. E mafai pefea o pokotia tatou i te mataku?
6 E mafai ne te mataku o fakavāivāi ne ia tatou ke fai a filifiliga ‵se, te mataku māfai e se taunu te fakamoemoega, io me ko te mataku māfai e fai ne koe se mea valea ki nisi tino. E malamalama ‵lei tatou i mea konā. E seai se tino e manako o fai se filifiliga ‵se, telā e iku atu ki fakalavelave mo te masiasi. E se gata i ei, e mafai o fesoasoani mai a te alofa ki te Atua mo tena Muna ke se ma‵taku tatou. I auala fea? Ka fakamalosi aka faeloa tatou ne te alofa ki te Atua ke ‵sala atu ki tena Muna mo tusi faka-te-Tusi Tapu mai mua o fai a filifiliga tāua. Kae ka fakafoliki ei ne tatou a ‵tou mea ‵se e fai. Kaia? Me e mafai ne te Tusi Tapu o “akoako a tino va‵lea ke ‵poto pelā foki tamataene ke lasi te lotou mea e iloa.”—Faataoto 1:4.
7. Se a te akoakoga e maua ne tatou mai te fakaakoakoga a te tupu ko Tavita?
7 E mata, ka fai faeloa ne tatou a te filifiliga ‵tonu? Ikai. A tatou katoa e fai mea ‵se. (Loma 3:23) E pelā me se fakaakoakoga, a te tupu ko Tavita se tagata poto kae fakamaoni. Kae ne fai ne ia i nisi taimi a filifiliga sē ‵lei telā ne fakalogo‵mae atu ki a ia mo nisi tino. (2 Samuelu 12:9-12) Kae ne seki talia ne Tavita a tena mea ‵se ke fakavāivāi ei a tena atamai ke fai a filifiliga kolā e talia ne te Atua. (1 Tupu 15:4, 5) E mafai ne tatou o fai a filifiliga faitalia ‵tou vāivāiga e pelā mo Tavita i aso mua, māfai e masaua ne tatou me ka fakapuli ne Ieova ‵tou mea ‵se kae fakamagalo ‵tou agasala. Ka tumau a ia i te ‵lago atu ki a latou kolā e a‵lofa kae faka‵logo ki a ia.—Salamo 51:1-4, 7-10.
8. Ne a mea e tauloto ne tatou mai fakamatalaga a te apositolo ko Paulo e uiga ki te fakaipoipoga?
8 E mafai o fakafoliki aka ne tatou a te manavase e uiga ki te faiga o filifiliga. E pefea la? Mai te iloa atu me e isi ne auala ‵tonu ke filifili ki ei i nisi taimi. Mafaufau la ki te auala ne fakasakosako atu ei te apositolo ko Paulo ki te mataupu e uiga ki te fakaipoipoga. Mai lalo o se fakamalosiga ne tusi mai a ia: “Kafai e faka‵tau ifo se tino me ko se ‵lei ana amioga i tena nofo taka, kae ko ‵seke foki a ia mo te tulaga o te talavou, tenei la te mea e ‵tau o fai: ke fai te mea e manako a ia ki ei; e se agasala ei a ia. Ke na fai ke a‵vaga latou. Kae kafai ko oti ne fai se fakaikuga a se tino i tena loto, kae e se faigata ki a ia, kae e mafai o pule atu ki a ia eiloa kae fakaiku aka i tena loto ke se avaga a ia, e ‵lei atu la tenā.” (1 Kolinito 7:36-38, NW) Ne fakamalosi mai ne Paulo a te nofo taka e pelā me ko te ‵toe auala ‵lei, kae e se tenā fua te filifiliga tonu.
9. E mata, e ‵tau o manava‵se tatou ki te kilokiloga a nisi tino ki ‵tou filifiliga? Fakamatala mai.
9 E mata, e ‵tau o ‵saga atu tatou ki te kilokiloga a nisi tino e uiga ki filifiliga e fai ne tatou? I nisi feitu. Mafaufau la ki pati a Paulo e uiga ki te ‵kai ki mea‵kai kolā e foliga mai me ko oti ne ofo atu ki tupua. Ne iloa ne ia me e se mafai eiloa o ‵se te filifiliga, kae e mafai o fakamataku ki se tino telā e vāivāi tena loto lagona. Se a te fakaikuga a Paulo ne fai? “Kafai ko meakai ko te pogai e agasala ei toku taina,” ko ana muna, “ka se toe kai eiloa au ki so se mea‵kai telā e fakataputapu, me mana agasala ei toku taina ona ko au.” (1 Kolinito 8:4-13) E ‵tau foki mo tatou o mafau‵fau ki te auala ka pokotia ei a loto lagona o nisi tino ona ko ‵tou filifiliga. E tonu, a te ‵toe mea tāua ko te faiga o ‵tou filifiliga e uiga ki ‵tou va fakataugasoa mo Ieova. (Faitau te Loma 14:1-4.) Ne a fakatakitakiga i te Tusi Tapu ka fesoasoani mai ke fai ne tatou a fakaikuga kolā e faka‵malu ei te Atua?
Auala e Ono ke Fai ei a Filifiliga ‵Lei
10, 11. (a) E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai te fakamatamata i loto i te kāiga? (e) Se a te mea e ‵tau o masaua ne toeaina māfai ko fai a filifiliga kolā e pokotia ei te fakapotopotoga?
10 Ke ‵kalo keatea mai te fakamatamata. A koi tuai o fai ne tatou se filifiliga, e ‵tau o fesili ifo tatou, penei, ‘E mata, tenei eiloa taku filifiliga e fai?’ Ne tusi mai te tupu ko Solomona: “A tino fakamata‵mata e se leva ko fakamasiasigina. E sili te nofo filemu.”—Faataoto 11:2.
11 E mafai o tuku atu ne mātua ki olotou tama‵liki a te avanoaga ke fai a nisi filifiliga, kae e se ‵tau o mafau‵fau fua a tama‵liki me ko maua ne latou se aiā ke fai penā. (Kolose 3:20) E isi se aiā o fafine a‵vaga mo mātua i loto i te kāiga kae e ‵tau o iloa ‵lei ne latou me i te ulu o te kāiga ko olotou avaga. (Faataoto 1:8; 31:10-18; Efeso 5:23) I se auala tai ‵pau, e ‵tau o iloa ne tagata a‵vaga me e fakatapulagina olotou pulega kae e ‵nofo foki latou mai lalo i te pulega a Keliso. (1 Kolinito 11:3) E fai ne toeaina a filifiliga kolā e pokotia i ei te fakapotopotoga. Kae e fakamautinoa aka ne latou “ke mo a ma to sili atu olotou mea e fai i lo mea kolā ne tusi ki lalo” i te Muna a te Atua. (1 Kolinito 4:6) E tau‵tali faka‵lei foki latou ki te takitakiga e maua ne latou mai te tavini fakamaoni. (Mataio 24:45-47) E mafai o faka‵sao a tatou mo nisi tino mai te manava‵se mo te fanoa‵noa māfai e fai ne tatou a filifiliga mo te loto maulalo māfai ne tuku mai ki a tatou te pule ke fai penā.
12. (a) Kaia e ‵tau ei o fai ‵tou sukesukega? (e) Fakamatala mai a te auala e mafai ei ne se tino o fai a vaegā sukesukega penā.
12 Fai a sukesukega. “Fai faka‵lei au aofaga kae ka uke au mea,” ko muna a Solomona, “kafai e sōna gasue fakava‵vave fua koe, e se mafai o uke au mea.” (Faataoto 21:5) E pelā me se fakaakoakoga, e mata e mafaufau koe o fai se pisinisi? Ke mo a ma pule koe ne ou lagonaga. Tuku fakatasi a manatu kolā e fetaui ‵lei, ‵sala atu ki fakatakitakiga a tino kolā e iloa ne latou a vaegā mea penā, kae fakaiku aka a fakatakitakiga i te Tusi Tapu e uiga ki te mea tenā. (Faataoto 20:18) Ke kamata tau sukesukega, fakatoka ne fakasologa e lua—e tasi e tusi katoa i ei a mea aoga e maua mai ei, a ko te suā fakasologa e tusi i ei a fakalavelave e mafai o ‵tupu. A koi tuai o fai sau fakaikuga, “nofo muamua ki lalo o fuafua te ‵togi.” (Luka 14:28) Mafaufau ki te auala ka pokotia ei tau filifiliga ki tulaga i mea tau tupe mo tou fesokotakiga mo Ieova. E uke a taimi mo taumafaiga ke fai ei a sukesukega. Kae mai te faiga penā, e mafai ei ne koe o ‵kalo keatea mai te faiga o filifiliga fai fakavave kolā e iku atu ki fakalavelave.
13. (a) Se a te fakatalitonuga telā e maua ne tatou i te Iakopo 1:5? (e) E mafai pefea o fesoasoani mai a te ‵talo atu mō te poto?
13 Ke ‵talo mō te poto. Ka faka‵malu atu a ‵tou filifiliga ki te Atua māfai fua e ‵kami ne tatou a ia ke fesoasoani mai i te faiga o filifiliga konā. Ne tusi mai te apositolo ko Iakopo: “Kafai se tino o koutou e se maua ne ia te poto, e ‵tau mo ia o ‵talo ki te Atua, me ko ia tenā ka tuku mai ne ia ki a ia; me i te Atua e tuku mai fua ne ia te poto ki tino katoa i te agaga alofa mo te kaimalie.” (Iakopo 1:5) E se fakamasiasi eiloa a te fakaasi ‵tonu atu me e ma‵nako tatou ki te poto o te Atua ke fesoasoani mai i te faiga o filifiliga. (Faataoto 3:5, 6) E se gata i ei, a te fakalagolago ki ‵tou iloa totino e mafai o takitaki ‵se ei tatou. Kafai e ‵talo atu tatou mō te poto kae sukesuke ki fakatakitakiga i te Muna a te Atua, ko talia ei ne tatou te agaga tapu ke fesoasoani mai ke iloa ne tatou a ‵tou lagonaga ‵tonu māfai e ma‵nako ke takitaki ne ia ‵tou auala.—Epelu 4:12; faitau te Iakopo 1:22-25.
14. Kaia e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai te fakatalave?
14 Fai te filifiliga. Ke mo a ma fai fakavave se filifiliga mai mua o sukesuke kae ‵talo mō te poto. A te tino poto e fakaavanoa ne ia te taimi ke ‘onoono faka‵lei ki ana mea e fai.’ (Faataoto 14:15) Kae i te suā feitu, ke mo a ma fakatalave. A te tino telā e fakatalave e mafai o uke ana fakamasakoga ke se gasuesue a ia. (Faataoto 22:13) Kae e tumau eiloa i te fai ne ia se filifiliga—a te tonuga loa, e filifili ne ia ke fakatonutonu ne nisi tino a tena olaga.
15, 16. Ne a mea e aofia i te fakataunuga o se filifiliga?
15 Fakataunu a te filifiliga tenā. A taumafaiga e fakaaoga ne tatou ke fai se filifiliga tonu e mafai o māumāu māfai e se tau‵tali faka‵lei atu tatou ki ei. Ne tusi mai a Solomona: “Galue malosi ki tau mea e fai,” (Failauga 9:10) Ko te mea ke manuia, e ‵tau mo tatou o ‵teu a mea kolā e manakogina ke fakagalue ki ei a ‵tou fakaikuga. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o filifili aka se tino talai i te fakapotopotoga ke paenia. Ka manumalo pefea a ia? Ka fai eiloa a ia penā māfai e se talia ne ia a te galuega telā e uke a taimi e fakamaumau ki ei mo fakafiafiaga ke fakavāivāi ei tena malosi kae kaisoa ne ia a taimi kolā e manakogina ke fakaaoga ne ia i te galuega talai.
16 A te ‵toe filifiliga ‵lei e se faigofie ke fakataunu. Kaia? Me i “te lalolagi kātoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei.” (1 Ioane 5:19) E ‵tau o taua atu tatou ki “pule, malo, mo te malosi o te lalolagi pouliuli i aso nei.” (Efeso 6:12) Ne fakaasi mai ne te apositolo ko Paulo mo te soko ko Iuta me i tino kolā e filifili ke faka‵malu atu ki te Atua ka aofia eiloa i se taua.—1 Timoteo 6:12; Iuta 3.
17. Kafai e oko mai ki te taimi e fai ei ne tatou a filifiliga, se a te mea e fakamoemoe a Ieova ki ei mai i a tatou?
17 Ke toe onoono ki te filifiliga kae fai a fakamafulifuliga māfai e manakogina. E se ko filifiliga katoa e mafai o fakataunu e pelā mo te mea ko oti ne palani. E oko mai ki a tatou katoa a “fakalavelave ‵tupu fakafuasei.” (Failauga 9:11, NW) E se gata i ei, e fakamoemoe eiloa a Ieova ke fakatumau a nisi filifiliga faitalia me e mafai o fakafesagai tatou mo fakalavelave. A te filifiliga a te tino ke tuku atu tena ola ki a Ieova io me ke fai se tautoga i te fakaipoipoga e se mafai o ‵fuli. E fakamoemoe te Atua ke ola tatou e ‵tusa mo vaegā filifili penā. (Faitau te Salamo 15:1, 2, 4.) Kae e se ‵mafa malosi a te ukega o filifiliga. Ka iloilo faeloa ne te tino poto i taimi katoa a filifiliga kolā e fai ne ia. Ka se talia lele ne ia ke taofi aka ne te fakamatamata io me ko te loto ‵fika a ia mai te ‵fuliga o se filifiliga. (Faataoto 16:18) E ‵tau o fakamautinoa aka ne ia me e faka‵malu eiloa ne ia te Atua i fakaikuga e fai i tena olaga.
Akoako Atu a Nisi Tino ke Fai a Filifiliga Kolā e Faka‵malu ei te Atua
18. E mafai pefea o fakamasani ne mātua a olotou tama‵liki ke fai a filifiliga ‵lei?
18 E mafai ne mātua o fai a mea e tai uke atu ke fesoasoani atu ki olotou tama‵liki ke iloa ne latou a te auala e fai ei a filifiliga kolā e faka‵malu ei te Atua. A fakaakoakoga ‵lei ko te ‵toe faiakoga sili tenā. (Luka 6:40) Kafai e ‵lei, e mafai ne mātua o fakamatala atu ki olotou tama‵liki a auala e fai ei ne latou a fakaikuga kese‵kese. E ma‵nako foki latou ke fai ne olotou tama‵liki a nisi filifiliga mō latou eiloa kae ke fakamalō atu ki a latou māfai e ‵lei eiloa a te filifiliga tenā. Kae e a māfai e fai ne se tamaliki se filifiliga telā e se ‵lei? A te mea muamua e ‵tau o fai ne te mātua ko te puipuiga o tena tamaliki mai ikuga sē ‵lei konā, a ko te faiga o te mea tenā e mafai o sē ‵lei ki te tamaliki. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o talia ne se mātua ke maua ne te tamaliki se laisene fakateletele. Kāti e ofa ne te tamaliki se tulafono o mea fakateletele kae fakasala a ia. E mafai o ‵togi ne te mātua te sala tenā. Kae kafai e manakogina ke galue te tamaliki ke ‵togi te sala tenā, ko tauloto ei ne ia a tena mea ‵se ne fai.—Loma 13:4.
19. Ne a mea e ‵tau o akoako ne tatou ki ei a ‵tou tino a‵koga, kae e mafai pefea o fai ne tatou?
19 Ne fai atu a Iesu ki ana soko ke akoako atu a nisi tino. (Mataio 28:20) A te ‵toe akoakoga tāua e mafai ne tatou o akoako atu ki tino a‵koga ko te auala ke fai ei a filifiliga ‵lei. Ke fai i se auala magoi, e ‵tau mo tatou o ‵teke atu a te fakamalosiga ke fai atu ki a latou a te auala e gasue‵sue ei latou. E sili atu i te ‵lei ke akoako ne tatou a latou ke iloa o fakasako‵sako atu mai fakatakitakiga i te Tusi Tapu ko te mea ke mafai ne latou o fai olotou filifiliga. E se gata i ei, “ko ‵tau i a tatou takitokotasi o avatu se tala o ia ki te Atua.” (Loma 14:12) Tela la, e isi eiloa se pogai tāua ke fai ei ne tatou katoa a filifiliga kolā e faka‵malu atu ki te Atua.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a Mō se fakamatalaga e uiga ki te mataupu tenei, ke onoono ki te mataupu fakaopoopo tenei “How Do I View Blood Fractions and Medical Procedures Involving My Own Blood?” telā ne ‵lomi i Te ‵Tou Galuega Talai i a Novema 2006, itulau 3-6.
E Mafai Pefea o Tali Mai ne Koe?
• Kaia e ‵tau ei o tauloto tatou ki te auala e fai a filifiliga?
• E mafai pefea o pokotia tatou i te mataku, kae e mafai pefea o manumalo tatou i ei?
• Ne a auala e ono e mafai ne tatou o fai ke fakamautinoa ei me i ‵tou filifiliga e faka‵malu atu ki te Atua?
[Pokisi/Ata i te itulau e 17]
Auala ke Fai ei a Filifiliga ‵Lei
1 Ke ‵Kalo Keatea Mai te Fakamatamata
2 Ke Fai a Sukesukega
3 Ke ‵Talo mō te Poto
4 Ke Fai te Filifiliga
5 Ke Fakataunu te Filifiliga
6 Ke Toe Onoono Kae Fakamafulifuli
[Ata i te itulau e 16]
A te tino telā e se iloa ne ia o fai se filifiliga e ‵pau eiloa mo se tagata i se vaka i te tai sou telā e seai sena foe uliuli