“Ke Fakatau A‵lofa Koutou”
“Ko tuku atu ne au ki a koutou se fakatonuga fou, ke fakatau a‵lofa koutou; e pelā eiloa mo au ne alofa ki a koutou, ke fakatau a‵lofa foki koutou. Ona ko te mea tenei ka iloa ei ne tino katoa i a koutou ko oku soko, manafai e fakatau a‵lofa koutou.”—IOANE 13:34, 35.
Te Mea e Fakauiga ki ei: Ne fai atu a Keliso ki ana soko ke fakatau a‵lofa te suā tino ki te suā tino i te auala telā ne alofa atu ei a ia ki a latou. Ne alofa atu pefea a Iesu ki a latou? Ne alofa a ia ki tino katoa faitalia a faifaiga ‵teke ki nisi itukāiga o tino mo fāfine i ana aso. (Ioane 4:7-10) Ne fakaosofia a Iesu ne te alofa ke tuku kātoatoa atu ana taimi, malosi, mo fakamafanafanaga totino ko te mea ke fesoasoani atu a ia ki nisi tino. (Maleko 6:30-34) I te fakaotiga loa, ne fakaasi mai ei ne Keliso a te alofa i te ‵toe auala tafasili eiloa telā e mafai o fai. “Au ko te tausi mamoe ‵lei,” ko ana muna. “E tuku atu ne te tausi mamoe ‵lei a tena ola mō ana mamoe.”—Ioane 10:11.
Te Auala ne Fakafetaui Aka ei a Uiga o Kelisiano Mua: I te senitenali muamua, a Kelisiano ne fakatau ka‵laga atu te suā tino ki te suā tino ki te “taina” io me ko te “tuagane.” (Filemoni 1, 2) A tino mai i atufenua katoa ne talia mo te fiafia ki loto i te fakapotopotoga Kelisiano, me e tali‵tonu latou “me e seai se ‵kese o te tino Iutaia mo te tino Eleni, me e tokotasi fua te Aliki mō tino katoa.” (Loma 10:11, 12) Mai tua o te penitekoso i te 33 T.A., a soko i Ielusalema “ne fakatau atu ne latou olotou mea mo olotou kope kae tufa atu a ‵togi o olotou mea i a latou katoa, e ‵tusa loa mo manakoga o tino taki tokotasi.” Se a te pogai? Ko te mea ke ‵nofo loa i loto i Ielusalema a tino ‵fou kolā ne fatoa papatiso kae tumau eiloa i te “‵saga tonu atu ki akoakoga a te kau apositolo.” (Galuega 2:41-45) Se a te mea ne fakamalosi aka ei a vaegā faifaiga penā? E seki kātoa te 200 tausaga mai tua o te ‵mateatuga o te kau apositolo, kae siki mai ne Tertullian a pati a nisi tino e uiga ki Kelisiano: “Ko oko eiloa i te fakatau a‵lofa o latou te suā tino ki te suā tino . . . kae ko toka eiloa latou ke oko foki eiloa ki te mate o te suā tino mō te suā tino.”
Ko oi la e Fetaui ‵Lei ki Mea Konā i Aso Nei? E fai mai te tusi ko The History of the Decline and Fall of the Roman Empire (1837) me i a latou kolā e fai mai i a latou ne Kelisiano “ko oti ne fakasaua malosi atu te suā tino ki te suā tino, i lō fakasauaga e maua ne latou mai i tino sē tali‵tonu.” I se sukesukega a te U.S. fakamuli nei ne maua aka i ei a te malosi o te sokoga i te va o tino ‵lotu—a te tokoukega i ei e fai mai me ne Kelisiano—kae lasi te fāpito i tino. A tino ‵lotu i se fenua e tasi e masani o seai se mea e fai ne latou ki tino o te lotou lotu i te suā fenua telā ko sē mafai ei io me se loto fia‵fia latou o fesoasoani atu ki olotou tino talitonu māfai e ma‵nako ki se fesoasoani.
I te 2004, mai tua o te kiniga a Florida ne se fakasologa o matagi ma‵losi e fa i loto i te lua masina, ne toe onoono a te takitaki o te Florida’s Emergency Operations Committee ke fakamautinoa aka me fakaaoga faka‵lei eiloa a fesoasoani kolā ne tuku atu ne latou. Ana muna me e seai eiloa se potukau aka e fakatoka faka‵lei pelā mo Molimau a Ieova, kae ne ofo mai tou tagata ke tuku mai so se fesoasoani e manakogina ne Molimau. Mai mua atu i ei, i te 1997, ne faima‵laga atu se potukau fesoasoani o Molimau a Ieova fakatasi mo vailakau, mea‵kai, mo gatu ki te Democratic Republic of Congo ke fesoasoani atu ki olotou taina mo nisi tino kolā e ma‵nako ki se fesoasoani. A taina Molimau i Eulopa ne tuku fakameaalofa atu ne latou a fesoasoani e nofo ki te tasi miliona tālā Amelika te ‵togi.