E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO
“Ne matagā ‵ki aku amioga”
TAUSAGA NE FANAU I EI: 1960
TENA FENUA: FINLAND
TENA TALA FAKASOLOPITO: SE TAGATA USUUSU I HEAVY-METAL
TOKU OLAGA MUA:
Ne tupu aka au i se kogā koga sē maumea i te fa‵kai o Turku. A toku tamana ko te mafi o te faipelē, kae aofia sāle foki māua mo toku taina foliki i te faipelē. I tausaga ne fano sāle ei au ki te akoga, ne masani au o taua i ei. E pelā me se talavou, ne kau atu au ki se potukau e lauiloa i te masei, kae ne aofia malosi au i taua e ma‵sei atu. Ne tuku faka‵sau atu foki au ki pese ko heavy-metal, kae ne kamata au o moemiti ke fai au mo tino usuusu takutakua.
Ne ‵togi ne au ne tulamu, fakatu se potukau ta‵ta, e seki leva kae fai au mo fai te tino usuusu o te potukau ta‵ta. Ne manako au o sē pulea aku mea e fai i luga i te tulaga. Ona ko te motou potukau ta‵ta e mata sauā kae fakamataku, ne gasolo malielie matou o iloa ne tino. Ne kamata matou o ta‵ta i mua o tino e tokoukekae ne fai ne matou ne nāi ‵kopi o motou pese, ko toe mea kolā ne ‵lei a te ‵toe iloiloga ne fai ki ei. I te 1980 o fano ki mua, ne olo matou ki te Iunaite Sitete ke tai lauiloa aka a te motou potukau ta‵ta. Ne ta‵ta malie matou i Niu Ioki mo Los Angeles i nāi taimi kae ne fai ne matou ne fesokotakiga mo potukau lauiloa i te ta‵ta a koi tuai o ‵foki atu matou ki Finilani.
E ui eiloa ne fiafia au o kau ki te potukau ta‵ta, ne manako au ke tai aoga atu toku olaga. Ne sē fiafia au ki uiga fakatau‵fai kae fakasaua o tino i potukau ta‵ta kae ne sē fiafia foki au ki toku olaga fakavalevale. Ne manatu aka au i a au se tino masei, kae ko au ne mataku i a au ma ‵sunu i te afi i seoli. Ne taumafai au ke maua ne tali i loto i vaegā tusi fakalotu katoa, kae ne ‵talo malosi foki au mō te fesoasoani o te Atua, faitalia me ne manatu aka au me e se mafai eiloa o fakafiafia ne au a ia.
TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:
Ne galue au i te ofisa meli ko te mea ke tausi au ne au eiloa. I te aso e tasi, ne iloa aka ne au me i te tino telā e ga‵lue mo au se Molimau a Ieova. Ne ‵sili atu ne au a fesili e uke ki tou tagata. Ne fiafia au ki ana tali ‵tonu kae ‵lei mai i Tusitusiga Tapu, tenā ne lotomalie ei au ke fai ne tou tagata a taku akoga faka-te-Tusi Tapu. Mai tua o se fia vaiaso ne fai ei taku akoga, ne ofo mai ei se galuega ki taku potukau ta‵ta ke puke omotou pese mo te fakamoemoega ke fakatau atu ki tua i te Iunaite Sitete. Ne mafaufau aka au me tenei eiloa te avanoaga ko maua ne au i toku olaga.
Ne fai atu au ki te Molimau telā e a‵koga fakatasi mo au me e manako malosi au ke toe tasi taku album pese kae mai tua i konā, ka fakagalue tonu ne au a fakatakitakiga fakavae mai i te Tusi Tapu i toku olaga. Ne seki fakaasi mai ne tou tagata ana manatu; ne fakamolemole mai fua tou tagata ki a au ke faitau ki pati a Iesu i te Mataio 6:24. E fai mai penei: “E seai se tino e mafai o tavini ki matai e tokolua.” Ne poi masei au i te iloaga ne au a te uiga o pati a Iesu. Kae i se fia o aso mai tua ifo, ne poi masei a toku faiakoga i te Tusi Tapu! Ne fai atu au ki tou tagata me ona ko au e manako o tautali i a Iesu, ne tiakina ei ne au a te potukau ta‵ta!
A te Tusi Tapu e pelā eiloa me se kilo telā e fakaasi mai ki a au aku mea ‵se. (Iakopo 1:22-25) Ne matea ne au a te matagā o oku uiga: Au ne fakamatamata kae ‵fonu i te kaimanako. Ne fakaaoga ne au a pati ma‵sei, kae taua, ‵pusi, kae inu malosi. I te iloaga ne au a te lasi o te ‵kese o toku olaga mo fakatakitakiga fakavae mai i te Tusi Tapu, e pelā eiloa au me ne tele tonu atu ki se ‵pui puliki. Kae faitalia te faigata, ne toka eiloa au o fai a ‵fuliga kolā e manakogina.—Efeso 4:22-24.
“A ‵tou tamana faka-te-lagi e alofa fakamagalo, kae manako o faka‵lei a pa‵kiaga o latou kolā e sala‵mo ki olotou mea ‵se ne fai”
Ne fanoanoa malosi au i aku mea ‵se ne fai i taimi ko ‵teka, maise loa i te kamataga. Kae ne fesoasoani malosi mai a te Molimau telā ne fai ne ia taku akoga. Ne fakaasi mai ne tou tagata ki a au a pati a te Tusi Tapu i te Isaia 1:18: “A koutou ko ‵fonu i te agasala, kae nei ka faka‵ma ne au koutou ke ‵ma pelā me se kiona.” E fakatalitonu mai ki a au i te fuaiupu tenei mo nisi fuaiupu aka i te Tusi Tapu me i te ‵tou Tamana i te lagi e alofa fakamagalo, kae manako o faka‵lei a pa‵kiaga o latou kolā e sala‵mo ki olotou mea ‵se ne fai.
I te taimi ne iloa ei ne au a Ieova e pelā me se Pelesona, ne manako au o tuku atu toku ola ki a ia. (Salamo 40:8) Ne papatiso au i te fono i atufenua o Molimau a Ieova telā ne fai i St. Petersburg, Lusia, i te 1992.
TE AUALA NE AOGA EI KI A AU:
E tokouke ‵ki oku taugasoa ‵lei ne maua i tino tapuaki o Ieova. I nisi taimi, e maopoopo fakatasi matou o fakatagi‵tagi a pese ‵lei kae fia‵fia ki te meaalofa tenei mai i te Atua. (Iakopo 1:17) A te fakamanuiaga fakapito ne maua ne au ko te taimi ne avaga ei au ki taku avaga pele ko Kristina. Ne fakaasi atu ne au ki tou fafine a mea e uke—ko fiafiaga mo faigataga o te olaga, e penā foki mo oku lagonaga tonu.
Moi ne sē fai au mo fai se Molimau a Ieova, kāti ko sē ola nei au i aso nei. I taimi ko ‵teka, ne fepaki faeloa au mo fakalavelave. Nei la, ko aoga tonu toku olaga, kae mafaufau au me ko toka a mea katoa.