FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w13 12/1 itu. 8-10
  • Te Faiga o te Taviniga ki a Ieova mo Fai Taku Galuega

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Te Faiga o te Taviniga ki a Ieova mo Fai Taku Galuega
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • TAIMI KE FAI EI SE FAKAIKUGA
  • TOKU OLAGA I TE FALEPUIPUI
  • TE TAIMI NE FAKASAOLOTO EI AU MO TE TAVINIGA FAKAMISIONALE
  • TE TAUSI ATU KI TIUTE FAKA-TE-KĀIGA
  • NISI ‵FULIGA E UKE ATU I SE GALUEGA FAKAFIAFIA
  • Se Olaga Gali Kae Fakamalie Loto i te Taviniga a Ieova
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2024
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
w13 12/1 itu. 8-10

SE TALA TONU

Te Faiga o te Taviniga ki a Ieova mo Fai Taku Galuega

Ne fakamatala mai ne Bill Walden

I taku otiga mai i se akoga maluga i a Ianuali 1937, ne faka‵soko atu aku akoga i te Iunivesiti o Iowa State telā e pili ki te koga ne ‵nofo ei matou i te kogaloto o te feitu ki te togala o te Iunaite Sitete. A te fanatu ki te akoga mo te galue ke ‵togi taku akoga ne fai ei ke seai eiloa soku taimi mō so se isi mea aka. A te sukesuke ki fale ma‵luga mo piliti kolā ne faite ko te mea eiloa telā ne saga tonu atu au ki ei i toku olaga talu mai te taimi koi talavou ei au.

I te kamataga o te 1942, mai tua malie eiloa o te kauatuga o te Iunaite Sitete ki te Taua i te Lua a te Lalolagi, au ko vasega lima i te kōlisi kae ko toe fia fua a masina e ‵toe kae maua toku pepa maluga ko te tikulī i te ‵lomi mo te fakatokaga o ata o fale mo mea tau masini. Ne nofo au i se fale mo tino e tokolua. Ne fai mai se tino e tokotasi ke faipati au ki te tino telā “e āsi sāle atu ki tamaliki i te fale mai lalo.” I konā ne fetaui ei au mo John O. (Johnny) Brehmer, se tokotasi o Molimau a Ieova. Ne ofo malosi au i te auala ne mafai ei o maua ne ia a tali i te Tusi Tapu kāti toeitiiti ki so se fesili. Ona ko toku ofo, ne kamata ei o sukesuke faeloa māua mo Johnny ki te Tusi Tapu kae kau fakamuli atu au ki a ia i tena galuega talai i so se taimi ne mafai ei ne au o fai penā.

A te tamana o Johnny, ko Otto, ne fai mo fai se Molimau i te taimi ne fai ei a ia mo fai te pelesitene o te page i Walnut, i Iowa. Ne tiakina ne Otto te galuega tenā ke kau atu ki te taviniga tumau. E seki leva, ne fakamalosi mai ei ki a au tena fakaakoakoga ‵lei, e pelā foki mo tena kāiga, ke fai ne au se fakaikuga tāua.

TAIMI KE FAI EI SE FAKAIKUGA

I te aso e tasi, ne fai mai te ofisa maluga i te iunivesiti me i oku kai ko olo ifo loa ki lalo telā e se mafai o fakaoti faka‵lei aku akoga e ‵tusa mo aku taumafaiga mua. Ne masaua ne au me ne ‵talo atu au ki a Ieova te Atua, o fakamolemole atu ki a ia mō se takitakiga. E seki leva, kae ne manako mai toku faiakoga ke fai‵pati māua. Ne fai mai a ia me ne maua ne ia se fakailoaga mō se initinia kae ne maua ne ia te saolotoga ke tali atu ki te fekau tenā kae fesili mai me e talia ne au te galuega tenā. Ne fakafetai atu au ki te polofesa kae fakamatala atu me ko oti ne fakaiku aka ne au ke fai te taviniga ki a Ieova mo fai taku galuega. I a Iuni 17, 1942, ne papatiso ei au kae toeitiiti ko ‵tofi fakavave aka ei au mo fai se paenia, ko te igoa telā ne tuku ki tavini ga‵lue tumau i te taviniga i Molimau a Ieova.

Fakamuli ifo i te 1942, ne maua ne au se tusi ke kau atu ki te kautau kae ne tu atu au i mua o te komiti ne tusi mai ne latou te tusi, o fakamatala atu a te pogai e se mafai ei o talia ne toku loto lagona ke kau atu au ki taua. Ne tuku atu ne au a fakamaoniga mai i polofesa i te kōlisi kolā ne tusi mai ne latou e uiga ki oku uiga ‵gali mo toku atamai tu ‵kese e pelā me se initinia ‵lomi ata o fale. Faitalia a fakamaoniga ‵tonu penā, kae ne fakasala ne latou au ki se $10,000 (U.S.) kae ‵pei ki te falepuipui mō se lima tausaga i te falepuipui a te U.S. i Leavenworth, Kansas.

TOKU OLAGA I TE FALEPUIPUI

E sili atu i te 230 o talavou Molimau ne fakasala ke ga‵lue i te fatoaga a te falepuipui i Leavenworth, se fale e tasi i te falepuipui i Leavenworth. A te mea tenei se fatoaga telā ne maua ei ne matou a galuega mai lalo i te tausiga o nai leoleo. Ne iloa ne nisi tino o latou te motou tulaga faka-Kelisiano ko te sē ‵kau ki se feitu kae ne fia‵fia latou ki motou kilokiloga.

Ne ga‵lue fakatasi a nai leoleo ke fesoasoani mai ki motou taumafaiga ke fakatumau te motou polokalame masani ke fai a fakatasiga ke suke‵suke ki te Tusi Tapu. Ne fesoasoani mai foki latou ke aumai ki loto i te falepuipui omotou tusi faka-te-Tusi Tapu. Ne maua sāle foki ne te pule o te falepuipui a te mekesini ko te Consolation (telā ko te Ala Mai! i aso nei)!

TE TAIMI NE FAKASAOLOTO EI AU MO TE TAVINIGA FAKAMISIONALE

Mai tua o te tolu tausaga o taku fakasalaga i te falepuipui mō se lima tausaga, ne fakasaoloto ei au i a Fepuali 16, 1946, ne nai masina mai tua o te Taua i te Lua a te Lalolagi. Ne kau fakavave atu eiloa au ki te taviniga tumau e pelā me se paenia. Ne ‵tofi aka au ke foki atu ki te fa‵kai o Leavenworth, i Kansas. Ne tai faigata eiloa ki a au te mea tenā me ne lasi ‵ki te fakailoga tino ki Molimau a Ieova i konā. Ne faigata foki ke maua se galuega ke tausi ei au, kae ne sili atu foki te faigata ke maua se fale ke nofo au i ei.

E masaua ne au a te taimi ne pakalaga mai ei se leoleo ki a au, “Fano keatea mai toku laukele!” I te taimi ne lavea ei ne au a te pate i tena lima, ne manavase au kae fano fakavave keatea. I te suā fale, ne fai mai se fafine “Faka‵tali malie” kae ‵pono ne ia te mataloa. Ne faka‵tali au ke oko eiloa ki te taimi ne matala mai ei se famalama i te potu i luga kae ‵ligi mai ki luga i a au a vai lai‵lai ne ‵fulu ki ei a tifa. Kae e isi eiloa ne fakamanuiaga ki taku galuega. Fakamuli ifo, ne iloa ne au me i nisi tino kolā ne puke sāle ne latou a tusi faka-te-Tusi Tapu mai i a au ne fai mo fai ne Molimau.

I te 1943, ne fakatu se akoga fou mō misionale i Niu Ioki. Ne ‵kami au ke kau atu ki ei, kae ne oti au mai i te sefulu o vasega i a Fepuali 8, 1948. Ne taku fakamuli te akoga tenā e pelā me ko te Akoga Faka-te-Tusi Tapu i Kiliata. I taku otiga, ne maua ei ne au se tofiga ke fanatu ki te Gold Coast, telā ko Ghana i aso nei.

I te taimi ne oko atu ei au ki te Gold Coast, ne ‵tofi aka au ke talai atu ki tino ga‵lue i te malo mo Palagi. I fakaotiga o vaiaso, ne ga‵lue fakatasi au mo te fakapotopotoga o Molimau a Ieova kae fesoasoani atu ki a latou i te faiga o te galuega talai. Ne āsi atu foki au ki koga ‵mao ne ‵nofo i ei a Molimau kae fakamasani latou ki te faiga o te galuega talai. E se gata i ei, ne tavini atu foki au e pelā me se ovasia faimalaga ki se koga tai pili mai ko Ivory Coast, telā ko Côte d’Ivoire i aso nei.

I te taimi ne tavini atu ei au i koga konā, ne fakamasani au ki te ola e pelā me se tinā Afelika​—moe i se fale faite ki pela, kai ki oku lima, kae fanatu ki oku tinae i se “koga i tua” e pelā mo mea ne fai ne te kau Isalaelu i te koga lavaki. (Teutelonome 23:12-14) A te faiga penā ne ati aka ei ne au mo oku taina misionale se ata ‵lei. Ne kamata o suke‵suke a avaga a tino ga‵lue i te malo ki te Tusi Tapu mo matou. Tela la, i te taimi ne taumafai ei a tino ‵teke o faka‵tupu a fakalavelave ki a matou kae fai se tulafono ke fakaseaoga omotou visa, ne fakamalosi atu a avaga a tino ga‵lue i te malo ki olotou avaga kae ne seki talia a taumafaiga kona!

E pelā eiloa mo misionale e uke i Afelika, ne maua fakamuli ne au a te masaki ko te malalia. Ne ‵poko oku makalili kae fakavelavela telā ne pole sāle ei au. I nisi taimi, ne ‵tau o taofi ne au toku lalo kauvae ke mo a ma polepole au. Faitalia te mea tenā, ne tumau eiloa i te tuku mai ne taku taviniga a te fiafia mo te lotomalie.

I tausaga muamua e fa ne nofo atu ei au i Afelika, ne fesokotaki sāle maua mo Eva Hallquist, telā ne fetaui māua a koi tuai o fanatu au keatea mai te Iunaite Sitete. Ne iloa ne au me ne fatoa oti a ia mai te vasega 21 i te Akoga i Kiliata i a Iulai 19, 1953, i te fono o atufenua a Molimau a Ieova i te New York’s Yankee Stadium. Ne fakamolemole au ki te kapeni o se vaka ke galue au i luga i tena vaka e pelā me ko toku ‵togi ke fanatu au ki te Iunaite Sitete.

Mai tua o aso e 22, i nisi taimi i te vasa sousou, ne oko atu ei au o fakafetaui ki a Eva i te laumua o Molimau a Ieova i Brooklyn. I konā, i te tuafale telā e kilo ifo ki lalo i te namo o Niu Ioki mo te lagi, ne fai atu ei taku fekau ke avaga māua. Fakamuli ifo, ne vau ei a Eva ki te Gold Coast ke tavini fakatasi māua i konā.

TE TAUSI ATU KI TIUTE FAKA-TE-KĀIGA

Mai tua ifo o nai tausaga ne tavini atu ei māua mo Eva i Afelika, ne maua ne au se tusi mai toku mātua, telā ne fai mai me ko pili o mate toku Tamana i te masaki ko te kenisa. I te taliaga ke malōlō malie mai i te ma galuega, ne ‵foki atu ei māua mo Eva ki te Iunaite Sitete. Ne fanaifo loa te malosi o toku Tamana, e seki leva kae mate atu ei tou tagata.

Fakamuli ifo, mai tua o te ma ‵fokiatuga ki Ghana, toeitiiti kae kātoa te fa tausaga, ne iloa aka ei ne māua me ko kamata foki o fanaifo eiloa ki lalo te malosi o toku Mātua. Ne fai mai a nisi taugasoa ke ‵foki atu māua mo Eva o tausi tou fafine. Ko te ‵toe fakaikuga faigata eiloa ke fai ne māua. Mai tua o te 15 tausaga o te ma taviniga fakamisionale, ne ‵foki atu ei māua, fakatasi mo nisi tino e toko 11 ki te Iunaite Sitete.

I te fia o tausaga, ne fakasolosolo ei māua i te tausiga o toku Mātua, i te fesoasoani atu ki tou fafine ke fanatu ki fakatasiga māfai e mafai ne ia. I a Ianuali 17, 1976, ne mate atu ei tou fafine kae ko 86 ana tausaga. Kae ne oko mai a te suā mea telā e faigata atu i te iva tausaga mai tua ifo i ei. Ne maua ne Eva a te kenisa. Ne taumafai māua i auala katoa ke faka‵lei aka te masaki tenei, kae ne takavale fakamuli eiloa tou fafine i te ‵teke ki ei kae mate atu i a Iuni 4, 1985, kae ko 70 ana tausaga.

NISI ‵FULIGA E UKE ATU I SE GALUEGA FAKAFIAFIA

I te 1988, ne ‵kami atu au ki te ‵talaga o te ofisa lagolago i Ghana telā ne fakafou kae fakalasi atu. Ko se faka‵tau eiloa i te gali o te taimi tenā! I se 40 tupu tausaga mai mua atu, i te taimi ne oko atu ei au ki Ghana i taku otiga mai Kiliata, e lau fua i nai selau o Molimau. I te 1988, ko sili atu latou i te 34,000, kae nei la, toeitiiti kae kātoa te toko 114,000!

I te lua tausaga mai tua o te āsiatuga ki Ghana, ne avaga ei māua mo te taugasoa pili eiloa o Eva, ko Betty Miller i a Aokuso 6, 1990. Ne tumau fakatasi eiloa māua i te faiga o te taviniga ki a Ieova mo fai te ma galuega. E olioli eiloa māua ki te taimi ka toe fetaui ei mo mā tupuna, mātua, mo Eva i te lalolagi nei i te taimi o te toetuga i te Palataiso.​—Galu. 24:15.

Ne olo ifo a loimata mai i oku mata i te taimi ne mafaufau ei au ki te tauliaga gali ke fakaaoga ne Ieova i tausaga e sili atu i te 70 i tena taviniga. E fakafetai sāle foki au ki a ia mō te takitakiga ne ia au ki te faiga o tena taviniga mo fai taku galuega. E tiga eiloa ko tai katoa nei toku 90, a Ieova ko te ‵toe initinia ‵lomi ata sili eiloa i te iunivesi, ko oti eiloa ne tuku mai ne ia te malosi mo te loto malosi ke kausaki atu faeloa i taku galuega ko te tavini atu ki a ia.

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share