Te Tusi Tapu —Se Tusi Fakatuagagina
I tala fakasolopito, ne mafau‵fau a tino mai fenua e uke me i te Tusi Tapu se tusi fakatuagagina telā e maua i ei te munatonu. I aso nei, e lau i miliona o tino e tau‵tali ki akoakoga i ei. Kae e fakaseaoga ne nisi tino a te Tusi Tapu e pelā me se tusi o tala ‵kai io me ko se aoga a fakamatalaga i ei. Se a tau faka‵tau? E mata, e mafai o maua ne koe te munatonu i te Tusi Tapu?
TE POGAI E MAFAI EI O TALITONU KOE KI TE TUSI TAPU
E mafai pefea o fakaiku aka ne koe me e ‵tau eiloa mo koe o talitonu ki te Tusi Tapu? Mafaufau ki se tala fakatusa: Kafai ne fakamatala atu faeloa ne sou taugasoa a te munatonu ki a koe i se fia o tausaga, e mafai loa o taku ne koe a ia pelā me e fakatuagagina. E mata, e fai a te Tusi Tapu pelā me se taugasoa fakatuagagina, telā e fakamatala faeloa i ei te munatonu? Onoono ki nisi fakaakoakoga.
Tino Tusitala Fakamaoni
A tino tusitala o te Tusi Tapu ne fakamaoni eiloa o fakaasi mai a olotou mea ‵se mo olotou vāivāiga. E pelā me se fakaakoakoga, ne tusi ne te pelofeta ko Iona a te tala e uiga ki tena sē fakalogo. (Iona 1:1-3) E tonu, ne fakaoti te tusiga o tena tusi i te Tusi Tapu mai te fakaasimaiga o te auala ne polopoloki ei a ia ne te Atua, kae ne seki fakatāua ne ia a ia eiloa mai te fakasaeakaga ne ia te auala ne fakatonutonu ei a tena kilokiloga. (Iona 4:1, 4, 10, 11) A te fakamaoni o tino tusitala katoa o te Tusi Tapu e fakaasi mai ei me e fakatāua tonu ne latou a te munatonu.
E Aoga te Munatonu
E mata, e tuku mai faeloa ne te Tusi Tapu a manatu fesoasoani aoga e uiga ki mataupu tāua? E mautinoa eiloa. Pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki pati a te Tusi Tapu e uiga ki te fakatumauga o fesokotakiga ‵lei: “Tela la, a mea katoa kolā e ma‵nako koutou ke fai atu ne tino ki a koutou, e ‵tau foki mo koutou o fai ki a latou.” (Mataio 7:12) “A te tali atu mo te filemu e fai ei ke galo te kaitaua, kae ko pati ‵mafa e fakamalosi aka i ei te kaitaua.” (Faataoto 15:1) Ao, koi aoga eiloa a muna‵tonu i te Tusi Tapu i aso nei talu mai te taimi ne tusi i ei.
Munatonu e Uiga ki Tala Fakasolopito
E uke a tala mua i se fia tausaga ko ‵teka e fakamaoni mai i ei a tino kolā ne ola i te taimi tenā mo koga mo mea ‵tonu ne ‵tupu kolā e fakamatala mai i te Tusi Tapu. Pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki se fakamaoniga foliki e tasi. E fai mai te Tusi Tapu me i taimi o Neemia, a tino Tulo (Tino Foinikia mai Tulo) kolā ne ‵nofo i Ielusalema “ne aumai olotou ika mo nisi mea valevale.”—Neemia 13:16.
E mata, e isi se fakamaoniga ke ‵lago atu ki te fuaiupu tenei o te Tusi Tapu? Ao, e isi. Ne maua aka ne tino sukesuke ki mea mua a kope a te kau Foinikia i Isalaelu, e fakaasi mai i ei me i fenua konei e lua ne fakatau atu la mea i te va loa o lāua. E se gata i ei, i Ielusalema, ne maua aka a ika mai te takele papa o te Tai Metitilani. E tali‵tonu a tino sukesuke konei me i ika ne aumai ne tino fai pisinisi mai se suā koga tai ‵mao. I te otiga ne iloilo aka a fakamaoniga, ne fai mai se tino poto e tokotasi penei: “A te fakamatalaga i te Neemia 13:16 me i tino Tulo ne fakatau atu olotou ika i Ielusalema e fakatalitonugina loa.”
Munatonu e Uiga ki Mea Fakasaienisi
A te Tusi Tapu se tusi o mea fakalotu mo tala mua. Kae kafai ko patele ki mataupu fakasaienisi, e fetaui ‵lei eiloa mo mea fakasaienisi. Mafaufau ki se fakaakoakoga.
Kāti i se 3,500 tausaga ko ‵teka, ne fai mai te Tusi Tapu me e “seai se mea e fakatautau i ei te lalolagi.” (Iopu 26:7) E ‵kese ‵mao eiloa te mea tenei mai tala ‵kai kolā ne fakamatala mai i te lalolagi e lagalaga i luga i vai io me sau ne se fonu lasi. Kāti i se 1,100 tausaga mai tua o te taimi ne tusi ei te tusi ko Iopu, ne tumau eiloa te tali‵tonu o tino me e se mafai fua o tautau a te lalolagi i luga i te ea; e ‵tau loa o isi se mea e tuku i ei. Kae i se tolu selau tausaga ko ‵teka, i te 1687, ne fai ne Isaac Newton tena sukesukega e uiga ki te kalaveti kae ne fakamatala mai me i te lalolagi e tautau i luga i te ea. Ne fakamaoni aka ei i te munatonu fakasaienisi tenei a te ‵tonu o te fakamatalaga a te Tusi Tapu telā ne tusi i tausaga e silia atu mo te 3,000 ko ‵teka!
Munatonu e Uiga ki Valoaga Fakapelofeta
E pefea te ‵tonu o valoaga e fakamatala mai i te Tusi Tapu? Mafaufau ki se fakaakoakoga: Te valoaga a Isaia e uiga ki te fakatakavalega o Papelonia.
Te Valoaga: I te valu senitenali T.L.M., ne folafola mai ne te tino tusitala o te Tusi Tapu ko Isaia me i Papelonia—telā ne fai fakamuli mo laumua o te ‵toe emupaea malosi—ka fakatakavale kae ka se toe ai ne tino e mafai o ‵nofo i ei fakamuli. (Isaia 13:17-20) Ne taku mai foki ne Isaia a te tagata telā ka fakatakavale ne ia—ko Kulesa. Ne fakamatala mai foki ne ia a mea ka fai ne Kulesa, ka “faka‵masa” ne ia a te vaitafe. Kae ne ‵valo mai ne ia me i mataloa o te fakai ka sōna ma‵tala fua.—Isaia 44:27–45:1.
Te Fakataunuga: Kāti i se 200 tausaga mai tua ifo o te valoaga a Isaia, ne taua atu a te tupu o Pelesia ki Papelonia. Ko oi tena igoa? Ko Kulesa. Ona ko te malosi o te puipuiga a Papelonia, ne saga atu a Kulesa ki te Vaitafe ko te Eufilate, telā e tele fakatamilo i te fakai. Ne keli ne ana tāgata se ana ke fakasali i ei a vai mai te vaitafe ki koga pela‵pela. Ne fai ei ke fanaifo te levolo o te vaitafe kae ke mafai o māti atu a Kulesa mo tena kautau i loto i te vaitafe telā e soko atu ki ‵pui o te fakai. E fakaofoofogia me ne tiaki ne te kau Papelonia ke ma‵tala olotou mataloa kolā e faka‵saga atu ki te vaitafe! Ne ulu atu eiloa a Kulesa mo tena kautau ki loto i Papelonia kae ne fakatakavale ne latou.
Kae ko te fesili la: E mata, ne seki toe mafai o ‵nofo ne tino i Papelonia? Mō se fia senitenali, ne ‵nofo atu loa a tino i konā. Kae i aso nei, ko oti ne fakamaseigina a Papelonia—telā e pili ki Baghdad, i Iraq—se fakamaoniga e tasi me ne taunu a te valoaga telā ne ‵valo mai i te Tusi Tapu. Ao, a te Tusi Tapu se tusi fakatuagagina māfai ko patele ki mea ‵tupu i aso mai mua.