Tali ki Fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
AOKUSO 6-12
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 17-18
“Fakaasi Atu te Loto Fakafetai”
manatu mō sukesukega mai te Luk 17:12, 14 i te nwtsty
tāgata lepela e tokosefulu: I taimi o te Tusi Tapu, e masani sāle o maopoopo fakatasi io me ‵nofo fakatasi a tino lepela i potukau, e fakafaigofie ki a latou ke fesoasoani atu te suā tino ki te suā tino. (2Tu 7:3-5) Ne fai te Tulafono a te Atua me e ‵tau o ‵vae kea‵tea a tino lepela. E ‵tau foki mo te tino lepela o fakailoa atu ki tino ke fakaeteete i a ia, mai te kalaga atu, penei: “E se ‵ma, e se ‵ma!” (Lev 13:45, 46) E pelā eiloa mo te mea e fakaasi mai i te Tulafono, ne ‵tu atu eiloa a tino lepela mai i se koga tai ‵mao mai i a Iesu.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mat 8:2 mo te Fakamatalaga o Pati, “Lepela; Tino lepela.”
olo o fakaasi atu koutou ki faitaulaga: I te taimi ne nofo ei a Iesu i te lalolagi nei, ne nofo a ia mai lalo o te Tulafono, kae ne iloa ne ia a galuega e fai ne faitaulaga mai te kāiga o Alona, kae ne fakatonu ne ia a tino lepela kolā ne faka‵lei ne ia ke olo atu ki te faitaulaga. (Mat 8:4; Mko 1:44) E ‵tusa mo te Tulafono faka-Mose, e ‵tau o fakamautinoa aka ne te faitaulaga me ko ‵lei te tino lepela. Ko faimalaga ei te tino lepela telā ko ‵lei ki te faletapu kae avatu ne ia ne manu eva ‵ma e lua, se kaula o te lakau ko te alasi, se filo lanu kula, mo se isopo, e pelā me se taulaga io me se meaalofa a ia.—Lev 14:2-32.
Kaia e ‵Tau ei o Fakaasi Atu te Loto Fakafetai?
E mata, ne seki fia saga atu a Iesu ki te fakata‵mala o nisi tino ke fakaasi atu te loto fakafetai? E fai mai penei te tala: “Ne fai atu a Iesu ki a ia, ‘E a, e se tokosefulu a tino ne faka‵magina? Kofea la te suā tokoiva? E a, e seai se tino i a latou ne foki mai o ‵viki atu ki te Atua kae na ko te tagata fua tenei mai se isi fenua?’”—Luka 17:17, 18.
A te suā tokoiva lepela e se ne tāgata ma‵sei. Mai mua atu i ei, ne fakaasi atu ne latou te lotou fakatuanaki ki a Iesu kae ne faka‵logo ki ana fakatonuga mo te loto fia‵fia, e aofia i ei te faima‵laga atu ki Ielusalema o fakaasi atu latou ki faitaulaga. E tiga eiloa ne lasi ‵ki te lotou loto fakafetai ki faifaiga alofa a Iesu, ne fakata‵mala latou o fakaasi atu ki a ia te lotou loto fakafetai. Ne fanoanoa eiloa a Keliso i olotou faifaiga konā. Kae pefea la tatou? Kafai e fai faka‵lei mai se tino ki a tatou, e mata, e vave tatou o fakafetai atu, kae fakaasi atu te loto fakafetai i nisi auala aka māfai e mafai?
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
manatu mō sukesukega mai te Luk 17:10 i te nwtsty
seai ne aoga: Eleni, “sē aoga; sē tāua.” A te manatu tāua i te tala fakatusa a Iesu, e se fakauiga i ei me i pologa, kolā ko ana soko, e ‵tau o ‵kilo ifo ki a latou eiloa e pelā me ne tino sē aoga io me sē tāua. E ‵tusa mo te mataupu kātoa, a te tugapati “seai ne aoga” e tuku mai ei te manatu me e ‵tau mo pologa o ‵kilo atu ki a latou eiloa e pelā me ne tino ma‵lalo, kolā e se manakogina ke fai ki ei ne faifaiga fakapito io me ke tavaegina. E ‵kilo atu a nisi tino ‵poto ki te tugapati telā ne fakaaoga i konei e pelā me se tugapati fakatusa telā e fakauiga penei “matou ne pologa fua kolā e se ‵tau o fai ki ei ne faifaiga fakapito.”
manatu mō sukesukega mai te Luk 18:8 i te nwtsty
te fakatuanaki tenei: Io me “te vaegā fakatuanaki penei.” Eleni, “te fakatuanaki. A te fakatuanaki telā ne fakauiga a Iesu ki ei i te mataupu tenei e se fakasino atu ki te fakatuanaki masani, kae ki se vaegā fakatuanaki fakaa‵tea, e pelā mo te fakatuanaki o te fafine ko mate tena avaga i te tala fakatusa a Iesu. (Luk 18:1-8) E aofia i ei te fakatuanaki ki te ‵mana o ‵talo pelā foki mo te fakatuanaki me ka fai ne te Atua te fakamasinoga tonu ki ana tino filifilia. Kāti ne seki tali atu ne Iesu te fesili e uiga ki te fakatuanaki, ko te mea ke mafau‵fau ana soko ki te tulaga o olotou fakatuanaki. A te tala fakatusa e uiga ki te ‵talo mo te fakatuanaki ne fetaui ‵lei eiloa me ne fatoa oti atu eiloa ne fakamatala mai ne Iesu a tofotofoga kolā ka fepaki mo ana soko.—Luk 17:22-37.
AOKUSO 13-19
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 19-20
“Ke Tauloto Mai te Tala Fakatusa e Uiga ki Mina e Sefulu”
jy 232 ¶2-4
Tena Tala Fakatusa e Uiga ki Mina e Sefulu
Ne fai atu a ia: “E isi se tagata mai se kaigā aliki ne faimalaga atu ki se fenua ‵mao ke fakamautinoa aka i ei tena pulega fakatupu, ko toe foki mai ei.” (Luka 19:12) Ne tai leva eiloa te faiga o se vaegā malaga penā. E manino ‵lei i ei, me i a Iesu ko te “tagata mai se kaigā aliki” telā e faimalaga atu ki te “fenua ‵mao,” ko te lagi, telā ka tuku atu ei ne tena Tamana te malosi fakatupu ki a ia.
I te tala fakatusa, a koi tuai o fanatu a te “tagata mai se kaigā aliki”, ne kalaga atu a ia ki ana tavini e toko sefulu kae ne avatu ki a latou taki tokotasi se mina siliva, ana muna ki a latou: “Fakagalue a mea konei ke oko ki te taimi e toe foki mai ei au.” (Luka 19:13) A te mina siliva tonu se vaegā tupe telā e ‵togi mafa. E ‵pau eiloa a te mina mo te peofuga o se tino fai fatoaga i te tolu masina.
Kāti ne mafaufau a soko i a latou ko pologa e sefulu i te tala fakatusa me ko oti ne fakatusa ne Iesu latou ki tino ‵kati saito. (Mataio 9:35-38) E tonu, ne seki fai atu a ia ki a latou ke aumai a saito ne ‵kati. I lō te fai penā, a te ‵katiga o saito ne aofia i ei a nisi soko kolā e mafai o maua ne latou se koga i te malo o te Atua. E fakaaoga ne soko olotou kope ke ‵sala atu ki nisi tino kolā ka pule mai i te Malo.
jy 232 ¶7
Tena Tala Fakatusa e Uiga ki Mina e Sefulu
Kafai ne maina a soko me e fai latou e pelā mo pologa kolā ne fakaaoga katoatoa olotou kope ke fai a nisi soko, e mafai eiloa o tali‵tonu latou me ka fiafia a Iesu. Kae e mafai foki o tali‵tonu latou me ka taui atu ki te loto finafinau. E tonu, e se maua ne soko katoa o Iesu a fakanofonofoga i te olaga io me ko avanoaga io me ko atamai. Kae ko Iesu, telā ne maua ne ia “pulega fakatupu,” ka talia kae fakamanuia ne ia olotou taumafaiga mo te alofa tumau i te faiga o soko.—Mataio 28:19, 20.
jy 233 ¶1
Tena Tala Fatusa e Uiga ki Mina e Sefulu
A te fakatamala o galue ke momea aka te uke o koloa o te malo o tena matai, ne ‵galo atu eiloa a mea a te pologa tenei. Ne olioli eiloa a apositolo ki te pulega a Iesu i te Malo o te Atua. Tela la, mai i ana pati e uiga ki te ‵toe pologa tenei, kāti ne maina latou me kafai e se loto finafinau latou, kae ka seai foki se koga mō latou i te Malo tenā.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
manatu mō sukesukega mai te Luk 19: 43 i te nwtsty
se ‵pui lakau ko oti ne fakamakai‵kai: Tenei fua te koga e sae mai ei te pati Eleni ko te khaʹrax i Tusitusiga Eleni. Ne fakamatala mai tena uiga e pelā me se “lakau makaikai io me se pou ne fakaaoga ke ‵pui ki ei se koga; pou lakau” kae ne fakaaoga sāle foki e pelā me se “koga o te kautau telā e fakaaoga i ei a pou lakau; ‵pui lakau.” Ne taunu eiloa a pati a Iesu i te 70 T.A. i te taimi ne fakatu ei ne tino Loma, mai lalo i te takitakiga a Titus, se ‵pui, io me se ‵pui lakau e fakatamilo ei a Ielusalema. E tolu a mea ne manako a Titus ke fai—ke puipui a tino Iutaia ke mo a ma ‵tele, ke fakamalosi atu ki a latou ke talia te lotou takavale, kae ke fai a tino i loto i te fakai ke fiakai kae faimālō ke faka‵logo ki a latou. Ko te mea ke maua a mea mō faite te ‵pui e fakatamilo i Ielusalema, ne ‵kati ki lalo ne te kautau Loma a lakau katoa i te vao.
manatu mō sukesukega mai te Luk 20:38 i te nwtsty
me i a latou e ola katoa i tena kilokiloga: E fakaasi mai i te Tusi Tapu me i a latou kolā e ola kae e ‵vae kea‵tea mai te Atua ko ‵mate eiloa i tena kilokiloga. (Efe 2:1; 1Ti 5:6) I se auala tai ‵pau, a tavini fakamaoni a te Atua kolā ko oti ne ‵mate e fai pelā me koi ola eiloa i te kilokiloga a Ieova, me i tena fuafuaga ke faka‵tu aka latou se mea mautinoa eiloa.—Lom 4:16, 17.
AOKUSO 20-26
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 21-22
Ko Pili Mai te Taimi ka Faka‵sao ei Koutou”
Ka Fakaseai ne te Malo o te Atua Ana Fili
9 Mea ‵tupu fakaofoofogia i te lagi. Ne ‵valo mai a Iesu: “Ka pouli te la, kae ka se maina te masina, ka ta‵tela ifo a fetū mai te lagi.” E mautinoa eiloa me ka se toe ‵sala atu a takitaki lotu ki te mainaga—kae ka se toe ‵kilo atu a tino ki ei mō fakatakitakiga. E mata, ne fakasino atu foki a Iesu ki fakaasiga o mea ‵tupu fakaofoofogia i te lagi? Kāti la. (Isa. 13:9-11; Ioe. 2:1, 30, 31) Ka ‵saga atu pefea a tino ki mea e lavea ne latou? Ka “manava‵se” latou me “ka se iloa ne latou o fai se mea.” (Luka 21:25; Sefa. 1:17) Ao, a fili o te Malo o te Atua—mai i ‘tupu ki pologa’—ka “mata‵po a tino ona ko te ma‵taku mo te ‵nofo fakatali‵tali ki mea kolā ka oko mai” kae ka ‵tele ei o ‵muni. Kae ka seai se koga e mafai o ‵muni ei latou ko te mea ke ‵sao atu i te kaitaua o te ‵tou Tupu.—Luka 21:26; 23:30; Faka. 6:15-17.
Fakaiku Aka ke “Fakatumau te Otou A‵lofa Fakataina”!
17 “Ke loto ‵toa tatou.” (Faitau te Epelu 13:6.) A te tali‵tonu ki a Ieova e aumai ne ia te loto toa, faitalia a mea faiga‵ta e fe‵paki mo tatou. E fesoasoani mai te loto toa ke maua ne tatou se kilokiloga ‵lei. Ka fesoasoani mai a te ‵tou a‵lofa fakataina fakatasi mo te mauaga o se kilokiloga ‵lei ke fakamalosi kae fakamafanafana atu ne tatou a ‵tou taina tali‵tonu. (1 Tesa. 5:14, 15) Kafai foki loa e fakafesagai atu te lalolagi ki te ‵toe taimi fakamataku i te fakalavelave lasi, kae ka mafai eiloa ne tatou o “‵tu faka‵lei kae ‵kilo ki luga” me ko pili mai te taimi ka faka‵sao ei tatou.—Luka 21:25-28.
w15 7/15 17-18 ¶13
“Ko Pili Mai te Taimi ka Faka‵sao ei Koutou”!
13 Se a te mea ka tupu ki kouti i te iloaga ne latou a te lotou “fakaseaiga se-gata-mai”? Ka “‵tagi fanoa‵noa.” (Mata. 24:30) Kae ka pefea a taina o Keliso mo olotou taugasoa fakamaoni i te taimi tenā? E auala i te lotou fakamaoni katoatoa ki a Ieova te Atua mo tena tama ko Iesu Keliso, ka fakalogo latou ki te fakatonuga a Iesu tenei: “A koi kamata o ‵tupu a mea konei, ‵tu faka‵lei kae ‵kilo ki luga me ko pili mai te taimi ka faka‵sao ei koutou.” (Luka 21:28) Ao, ka tali‵tonu eiloa tatou ki te ‵tou faka‵saoga.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
manatu mō sukesukega mai te Luk 21:33 i te nwtsty
Ka ‵galo atu a te lagi mo te lalolagi: E fai mai nisi tusi siki me i te lagi mo te lalolagi ka tumau ki te se-gata-mai. (Ken 9:16; Sal 104:5; Fai 1:4) Tela la, e mafai o malamalama tatou me i pati a Iesu i konei ne pati fakauiga, me kafai ko tupu te mea telā e se mafai o tupu kae ‵galo atu ei a te lagi mo te lalolagi, kae ko pati a Iesu ka fakataunu eiloa. (Fakatusa ki te Mat 5:18.) Kae e mafai o fakasino atu a te lagi mo te lalolagi i konei ki te lagi mo te lalolagi fakatusa kolā e taku me ko “te lagi mua mo te lalolagi mua” i te Fks 21:1.
w14 10/15 16-17 ¶15-16
Ka Fai Koutou mo Fai se Malo o “Faitaulaga”
15 Mai tua o te kamataga ne Iesu a te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, fai ei ne ia se feagaiga mo ana soko fakamaoni, kae ne taku sāle pelā me ko te feagaiga o te Malo. (Faitau te Luka 22:28-30.) E ‵kese mai i nisi feagaiga kolā e aofia i ei a Ieova, a te mea tenei se feagaiga totino i te va o Iesu mo ana soko fakaekegina. I te faimaiga, “e pelā eiloa mo te feagaiga ko oti ne fai ne toku Tamana ki a au,” e manino ‵lei me ne fakasino atu a Iesu ki te feagaiga telā ne fai ne Ieova mo ia ke fai mo “faitaulaga ki te se-gata-mai e pelā eiloa mo Mekisateko.”—Epe. 5:5, 6.
16 A apositolo fakamaoni e toko 11 ne ‘‵piki eiloa ki a Iesu i ana tofotofoga.’ E fakatalitonu atu ki a latou a te feagaiga o te Malo me ka ‵nofo fakatasi latou mo ia i te lagi kae saga‵saga i nofogaaliki o pule pelā me ne tupu kae tavini pelā me ne faitaulaga. Tela la, e se ko te toko 11 fua konā e maua ne latou te tauliaga tenā. Ne fakasae atu a Iesu ki te apositolo ko Ioane i se fakaasiga kae fai atu: “Ka talia ne au te tino telā e manumalo ke saga‵saga fakatasi mo au i toku nofogaaliki, e pelā eiloa mo au ne manumalo kae ne saga‵saga fakatasi māua mo toku Tamana i tena nofogaaliki.” (Faka. 3:21) Tela la, a te feagaiga o te Malo ne fai mō Kelisiano fakaekegina e toko 144,000. (Faka. 5:9, 10; 7:4) Tenei te feagaiga telā e fakatalia ei latou mai lalo o te tulafono ke pule fakatasi mo Iesu i te lagi. E tai ‵pau a te mea tenei mo se fafine mai i se kāiga o tupu telā ka avaga ki se tupu kae ‵kau fakatasi i tena pulega. A te tonuga loa, e fakasino atu te Tusi Tapu ki Kelisiano fakaekegina e pelā me ko “te avaga, a Keliso “se tamāfine ‵ma” telā ne tauto ke avaga ki te Keliso.—Faka. 19:7, 8; 21:9; 2 Koli. 11:2.
AOKUSO 27–SETEMA 2
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | LUKA 23-24
cl 297-E ¶16
“Ke Iloa ne Koutou a te Alofa o Keliso”
16 Ne fakaata faka‵lei mai ne Iesu a te alofa o tena Tamana i se suā auala tāua atu—a ia ne “toka o fakamagalo.” (Salamo 86:5) Ne lavea atu te loto fiafia tenei i te taimi foki loa ko tautau a ia i luga i te pou fakasaua. I te taimi ko fakasala ei a ia ke tamate i se auala fakamasiasi, kae ‵tuki ana lima mo vae ki fao, ne a mea ne faipati a Iesu ki ei? E mata, ne kalaga atu a ia ki a Ieova ke fakasala a tino ka tamate ne latou a ia? Ikai, konei a pati ne aofia i pati fakaoti a Iesu: “Tamana, fakamagalo atu latou, me e se iloa ne latou te lotou mea tenei e fai.”—Luka 23:34.
g 2/08-E 11 ¶5-6
E Mata, e Fakamagalo ne te Atua a Agasala Matagā?
5 A Ieova e se kilo fua ki te agasala a se tino kae kilo foki a ia ki te kilokiloga mo faifaiga a te tino agasala. (Isaia 1:16-19) Ke mafaufau malie ki tino amio matagā kolā ne ‵tuki ki pou fakasaua fakatasi mo Iesu. Ne fai ne lāua katoa a amioga solitulafono matagā, me ne fai ‵tonu mai se tagata e tokotasi i a lāua: “E tonu eiloa te tā fakasalaga ona ko mea kolā ne fai ne tāua; kae ko te tagata tenei [Iesu] e seai eiloa sena mea ‵se ne fai.” E fakaasi mai i pati a te tino amio matagā me e isi sena mea e iloa e uiga ki a Iesu. Kae ko te iloaga tenā kāti ne ‵fuli katoatoa i ei tena kilokiloga mo ana faifaiga. E lavea atu te mea tenā mai i ana nisi pati kolā ne fai mai tua ifo, kae i te taimi nei ko akai atu a ia ki a Iesu: “Masaua mai au māfai e oko koe ki tou Malo.” Se a te tali a Keliso ki te fakamolemole telā ne fai atu mo te loto kātoa? “Au e fai ‵tonu atu ki a koe i te aso nei,” ko ana pati, “Ka ‵nofo fakatasi eiloa tāua i te Palataiso.”—Luka 23:41-43.
6 Mafaufau ki te mea tenā: A toe pati fakaoti a Iesu e pelā me se tagata, e aofia ei a te fakaasiatuga o te alofa fakamagalo ki se tagata telā ne fai ‵tonu mai me ‵tau eiloa a ia o fakasala ki te mate. Ma‵faga o fakamalosiga gali! Ko mautinoa eiloa i a tatou, me i a Iesu Keliso mo tena Tamana, ko Ieova, ka fakaasi atu ne lāua te alofa atafai ki tino katoa e fakaasi atu ne latou te sala‵mo tonu faitalia a mea mua ne fai ne latou.—Loma 4:7.
cl 297-298-E ¶17-18
“Ke Iloa ne Koutou a te Alofa o Keliso”
17 A te suā fakaakoakoga fakaotia loto o te alofa fakamagalo o Iesu e lavea atu i ana faifaiga ne fai ki te apositolo ko Petelu. E seai se fakalotolotolua me ne alofa malosi eiloa a Petelu ki a Iesu. I a Nisani 14, i te ‵toe po o Iesu, ne fai atu a Petelu ki a ia: “Te Aliki, au ko toka ke olo tasi mo koe ki te falepuipui mo te mate.” Kae i se fia itula fua mai tua ifo, ne fakafiti fakatolu taimi a Petelu me e se iloa ne ia a Iesu! E fai mai ne te Tusi Tapu a te mea ne tupu i te tolu o taimi ne fakafiti ei a Petelu: “Ne mafuli aka te Aliki kae kilo ‵tonu atu ki a Petelu.” Ona ko te loto mafatia i te ‵mafa o tena agasala, fano ei a Petelu “ki tua kae tagi mautuutu i ei.” I te matega a Iesu fakamuli ifo i te aso eiloa tenā, kāti ne mafaufau te apositolo, ‘E mata, ne fakamagalo ne toku Aliki a au?’—Luka 22:33, 61, 62.
18 Ne seki faka‵tali a Petelu ki se taimi leva. Ne fakatu aka a Iesu i te tafataeao o Nisani 16, kae i te aso eiloa tenā ne asi atu a ia ki a Petelu. (Luka 24:34; 1 Kolinito 15:4-8) Kaia ne saga faka‵lei atu ei a Iesu ki te apositolo telā ne fakafiti ne ia a Ia? Kāti ne manako a Iesu o fakamautinoa atu ki a Petelu, telā ko loto salamō, me koi alofagina a ia kae fakatāua ne tena Aliki. Kae uke atu foki a nisi mea ne fai ne Iesu ke fakamautinoa atu te mea tena ki a Petelu.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
manatu mō sukesukega mai te Luk 23:31 i te nwtsty
te lakau telā e ola, . . . māfai ko magemage te lakau: Ne fakasino atu eiloa a Iesu ki te fenua o tino Iutaia. Ne fai pelā me se lakau telā ko fano o mate kae koi ola malie, me ne nofo atu a Iesu i konā mo nai tino Iutaia kolā ne tali‵tonu ki a ia. Kae ko Iesu ko pili fua o tamate, kae ko tino Iutaia fakamaoni ka fakaeke ki te agaga tapu kae fai pelā me se vaega o te Isalaelu faka-te-agaga. (Lom 2:28, 29; Kal 6:16) I te taimi tenā, a te fenua tonu ko Isalaelu ka mate i te feitu faka-te-agaga, e pelā eiloa me se lakau ko magemage.—Mat 21:43.
ata mo pese i te nwtsty
Fao i te Ivi Mulivae
A te mea tenei se ata o se ivi mulivae o se tino e ‵lave i ei se fao fiti telā e 11.5 sm (4.5 ini.) te loa. Ne maua eiloa te tinā fao penei i te 1968, i te taimi ne keli aka ei ne tino suke‵suke ki mea mua i te feitu ki mātū o Ielusalema, kae ne maua aka me se fao loa mai taimi o te kau Loma. E tuku mai ei se fakamaoniga me i aso mua ne fakaaoga a fao konei ke faka‵mau ei te tino telā e fakasala ki te mate i luga i te pou lakau. A te fao tenei e mafai o ‵pau mo fao ne fakaaoga ne sotia Loma ke ‵tuki ei a Iesu Keliso ki te pou. A te fao tenei ne maua atu i loto i se pokisi fatu telā e taku ko te ossuary, telā e masani o tuku i ei a ivi ma‵lō o te tino mate mafai ko seai ne ‵kano i ivi. E fakaasi mai i te mea tenei me i te tino telā ne fakasala ki te mate i te pou fakasaua e mafai o tanu faka‵lei.