Fakapotopotoga Kolā e Fakatoka ke Talai Atu te Malo o te Atua
A koi nofo a Iesu Keliso i te lalolagi ne talai atu ei ne ia te Malo o te Atua, mai i fakai ki nisi fakai. Ne fakaakoako foki ne ia ana soko kae ne uga atu ne ia latou ke fai te galuega eiloa tenā. A koi tuai o fanaka a ia ki te lagi, ne fakatonu atu ei a ia ki ana soko ke fai a nisi tino mai fenua katoa mo fai ne ana soko. Mai i te kamataga eiloa, ne fakatokagina te fakapotopotoga faka-Kelisiano mua ke talai atu te tala ‵lei. I so se koga ne olo atu ki ei te kau soko, ne talai atu i ei ne latou te Malo o te Atua.—Mataio 4:17, 23; 10:1-16; 28:19, 20; Luka 4:43, 44; 8:1; 10:1-9; Galuega 1:8; 4:31; 5:42; 8:12; 19:8; 28:23, 30, 31; Loma 10:9, 10, 14.
I te valoaga a Iesu e uiga ki te fakaotiga o te fakanofonofoga o mea konei, ne fai atu ei a ia penei: “Ka tala atu te tala ‵lei tenei o te Malo i te lalolagi nofoaki kātoa ke fai mo fai se molimau ki fenua katoa; kae ka oko mai ei te gataga.” A te talaiga tenā se tiute tāua o te fakapotopotoga Kelisiano i aso nei.—Mataio 24:14; Maleko 13:10.
I te lalolagi kātoa, ko fakatokagina a fakapotopotoga katoa o Molimau a Ieova ke olo atu ki fale katoa i olotou fa‵kai ke talai atu i ei te tala ‵lei o te Malo o te Atua. Ko te mea ke tokagamalie eiloa te faiga tenā, i fenua katoa e faitofigina ne ofisa lagolago o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga a fakapotopotoga katoa ke tofu te fakapotopotoga mo tena koga talai. E vaevae ne te fakapotopotoga a te koga talai ki tamā vaega, kolā e avatu ki a latou kolā e isi ne olotou tiute ke āsi atu ki tino katoa kolā e ‵nofo i ei.—1 Kolinito 14:33, 40.
E fetaui sāle te kau Molimau mo tino mai i te olo atu mai fale ki fale. I olotou fakatasitasiga i te fakapotopotoga, e fakamasani sāle i ei a Molimau a Ieova ki te faiga o tamā fakamatalaga o te fekau o te Malo i fale o tino, mai i te fakaaogaga o olotou Tusi Tapu. E ave sāle ne te kau Molimau a tusi faka-te-Tusi Tapu fakatasi mo latou ke avatu ki tino kolā e ma‵nako ke tai momea aka olotou mainaga ki te Muna a te Atua.
Ke avatu ki tino katoa i te koga tenā te avanoaga ke lagona ei ne latou te fekau tāua o te Malo, e tusi ki lalo ne te kau Molimau a tala e uiga ki te galuega mai fale ki fale, kae e tusi ne latou ki lalo a fale kolā e seai ne tino i ei io me ko fale kolā ne seki mafai o avatu i ei ne latou se molimau ‵lei. Ka toe āsi atu latou ki ei i te suā taimi. Kafai e fiafia mai se tino, ka tusi ne latou te mea tenā ki lalo, kae ka toe ‵foki atu te kau Molimau ke avatu a nisi fakamatalaga faka-te-Tusi Tapu. Kafai e manako te tino ki ei, ka fai ne latou se akoga faka-te-Tusi Tapu fakatasi mo ia. E fai a mea katoa konā e aunoa mo se ‵togi.
E ofo sāle atu foki ne Molimau a Ieova a mekesini ki tino kolā e olo atu i auala. I te auala tenā e mafai ei o fetaui latou mo tino e tokouke kolā e se ti maua sāle ne latou i olotou fale. E fai ne latou se taumafaiga tonu ke oko atu ki tino katoa kolā ka fakalogo‵logo mai.—Galuega 17:17; Fakaasiga 14:6, 7; 22:17.
Kaia e āsi ‵soko atu ei te kau Molimau me e se fia‵fia te taulasiga o tino? Ko oti ne maua aka me e ‵fuli sāle a tulaga o tino kae e talia sāle ne latou te talaiga i te suā āsiga, io me ka fetaui a tino talai mo se isi tino i te kāiga telā ka fiafia mai.
Ne fai atu penei a Iesu ki ana soko: “Ke na ‵sala muamua la te Malo mo tena amiotonu.” A te talaiga o te Malo o te Atua se vaega tāua o te ‵salaga muamua ne tatou o te Malo, kae e fai ne Molimau a Ieova a te mea tenā mo fai se galuega tāua i olotou olaga.—Mataio 6:33; 2 Timoteo 4:2.
• Se a te galuega a Iesu mo Kelisiano mua telā ne ‵valo mai kae ko faigina foki i ‵tou aso nei?
• E fakatokagina pefea te galuega talai a Molimau a Ieova?
• Kaia e āsi ‵soko atu ei a Molimau ki tino me e se fia‵fia mai te taulasiga o latou?
[Ata i te itulau e 16, 17]
E talai atu ne Molimau a Ieova te Malo o te Atua i fenua kese‵kese
Tailani
Mekisiko
Holani
Kolea
Kulakao
Kāna
Peletania
Ausetalia