Mataupu e 42
Ne ‵Liko Atu Iesu ki te Kau Falesaio
NE FAKAMATALA atu ne Iesu me kafai ne ‵tuli keatea ne ia a temoni ona ko te ‵mana o Satani, ko nofo mavaevae eiloa Satani. Ne toe fai atu a ia penei: “Kafai e fia maua ne koe ne fuataga ‵lei, e ‵tau o maua ne koe se lakau e ola ‵lei; kafai e isi sou lakau e ola masei, e maua ne koe a fuataga ma‵sei. Me i te lakau e iloa ‵lei eiloa i ana fuataga.”
Se ‵losiga valea ke fai atu me i te fuataga ‵lei ko te ‵tuliga o temoni ne mafua mai i te tavini atu o Iesu ki a Satani. Kafai e ‵lei a fuataga, e se mafai o masei te lakau. Kae i te suā feitu, a te fuataga masei ko ‵losiga va‵lea mo ‵tekeatuga sē ‵tau a te kau Falesaio ki a Iesu ko fakamaoni aka i ei me i a latou e ma‵sei. Muna a Iesu: “A koutou ne gata ma‵sei. E mafai pefea ne koutou o fai‵pati ki muna ‵lei manafai koutou ne tino ma‵sei? Me i te gutu e faipati mai ne ia a mea e uke i te loto.”
Me e fakaasi atu ne ‵tou pati a foliga o ‵tou loto, ka fakamasino aka tatou e tusa loa mo ‵tou pati ne fai atu. Muna a Iesu: “Kae fai atu au ki a koutou, kafai e oko mai a te Aso Fakamasino, ka takutaku atu ne tino katoa a muna sē aogā katoa kolā ne fakaaogā ne latou. Me e fakamasinogina koe i au muna e fai, ko au muna e taku‵leia ei koe, ko au muna foki e fakasala ei koe.”
E tiga eiloa te uke o galuega ‵mana ne fai ne Iesu, kae ne fakamolemole atu penei a faiakoga o te Tulafono mo Falesaio: “Te Faiakoga, a matou e ma‵nako ke fai ake ne koe se vavega.” Faitalia me ne seki matea tonu ne tāgata konā mai Ielusalema ana vavega, ne mafai ne latou o maua a fakamaoniga kolā e se mafai o fakafiti ki ei mai tino kolā ne molimau ki ei. Tela la, ne fai atu penei a Iesu ki takitaki lotu Iutaia konā: “Ko seai la se kautama masei mo te sē fakamaoni penei! E a, e fia iloa ne koutou se fakailoga mai i a au? E seai! A te fakailoga ka tuku atu ne au ki a koutou, ko te fakailoga o Iona te pelofeta.”
Ne toe fakamatala atu ne Iesu te uiga o ana pati konā, penei: “A Iona ne nofo i te tinae o te ika i ao mo po e tolu, ka penā foki te Tama a te Tagata, ka tolu ao, tolu po i lalo i te laukele.” Ko oti ne ‵folo Iona ne te ika, kae ne toe sae mai fakamuli a ia e pelā me ne toetu mai. Telā ne ‵valo atu ei ne Iesu me ka mate a ia kae ka toe toetu mai foki ki te ola i te tolu o aso. Kae e tiga eiloa ne toetu mai fakamuli a Iesu, ne ‵teke atu foki a takitaki Iutaia konā ki “te fakailoga o Iona.”
Tela la, ne fai atu a Iesu me i tāgata o Nineva kolā ne salamō i te talaiga a Iona ka toe‵tu mai i te fakamasinoga kae ka taku fakama‵sei ne latou a tino Iutaia kolā ne ‵teke atu ki a Iesu. Kae ne fakasino atu foki a ia ki te tupu fafine o Seepa, telā ne vau mai kapakapālagi ke fakalogologo ei a ia ki te poto o Solomona kae ne ofo foki a ia i mea kolā ne matea atu kae ne lagona foki ne ia. Muna a Iesu: “Kae kiloke, e isi se tino i konei e sili atu i a Solomona.”
I konā loa ne taku atu ei ne Iesu se tala fakatusa e uiga ki te tagata telā ne fano keatea mai i ei se agaga sē ‵mā. Kae ne seki fakafonu ne tou tagata a te avanoaga tenā ki mea ‵lei. Tela la, ne toe ulufia a ia ne agaga e tokofitu kolā ne ma‵sei atu. “E penā eiloa te faiga ka fai ki te kautama ma‵sei o aso nei,” ko muna a Iesu. Ko oti ne ‵fulu faka‵mā te fenua ko Isalaelu kae ne isi ne fakama‵fuliga ne fai i ei—e pelā mo te fano keateaga sē tumau o te agaga sē ‵mā tenā. Kae ko te ‵teke atu o te atufenua tenā ki pelofeta a te Atua, telā ne iku atu i ei ki te ‵teke tonu atu ki te Keliso, ne fakaasi mai i ei me e sili atu te ma‵sei o olotou tulaga i lō te kamataga.
A koi faipati atu a Iesu, kae ne oko mai tena mātua mo ana taina kae ne ‵tu atu latou i tua i te matāfale. Telā ne fai atu ei se tino penei: “Kiloke, a tou mātua mo ou taina kolā e ‵tu mai tua, kae e fia fai‵pati ki a koe.”
Ne fesili atu a Iesu penei: “Ko oi toku matua? Ko oi foki oku taina?” Ne tusi atu tena lima ki ana soko, ana muna: “Kiloke! Konei oku mātua mo oku taina! A te tino e fai ne ia a te loto o toku Tamana telā i te lagi, ko toku taina tenā, ko toku tuagane, mo toku mātua.” Ne fakaasi atu i ei ne Iesu me e faitalia me e pefea te pele o ana kāiga ki a ia, kae e sili atu te pele o ana soko ki a ia. Mataio 12:33-50; Maleko 3:31-35; Luka 8:19-21.
▪ Se a te auala ne fakatamala ei te kau Falesaio ke fai ke ‵lei “te lakau,” penā foki loa mo “fuataga” i ei?
▪ Se a te “fakailoga o Iona,” kae ne ‵teke atu pefea fakamuli a tino ki ei?
▪ Ne fai pefea te fenua ko Isalaelu i te senitenali muamua e pelā mo te tagata telā ne fano keatea mai i ei te agaga sē ‵mā?
▪ Ne faka‵mafa pefea ne Iesu a te pele o ana soko ki a ia?